Kosovo i dalje ima slabu ekonomiju i malu proizvodnju za izvoz, a Albin Kurti, još prije nego što je postao premijer, vjerovao je da ima formulu za razvoj uspjeha, konstatuje Albanian post.
Tu formulu otkrio je američki naučnik James Mease, kada je 1812. godine u Filadelfiji, u Sjedinjenim Američkim Državama, prvi put objavio recept za kečap od paradajiza.
Albanian post podseća da je Kurti o kečapu kao spasu za kosovsku privredu govorio tokom predizborne kampanje, ističući da proizvodnja kečapa može doneti preokret ekonomiji Kosova.
Tako je tvrdio da bi fabrike kečapa pokrenula lanac u koji bi uzgajivači paradajza do prodavaca bili uključeni u proizvodnju kečapa "Made in Kosovo“.
„Pretpostavimo da želimo da ohrabrimo poljoprivrednike da zasade, na primjer, paradajz. Možemo li da podstaknemo poljoprivrednike da to urade tako što ćemo vam samo reći da sade paradajz? Ne. Znate li kako se može tražiti da sade paradajz? Ako se napravi fabrika kečapa. Onda će svi saditi paradajz", objasnio je Kurti.
Iako je kečap širom svijeta veoma prodavan, Kurtijeva fabrika nikada nije otvorena, i nakon dvije godine vlade od njegovim rukovodstvom to je ostala samo ideja, konstatuje Albanian post.
Poljoprivrednici se navode da gaje različite kulture, među njima je i paradajz, ali isto kao što su radile ranije vlade - subvencijama.
„Ako je proizvodnja jedne zemlje uništena i njena omladina odlazi i tako se pretvara u zemlju zavisnu od uvoza, budućnost je veoma sumorna“, upozorava bivši predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu.
Upitan za vjerovatnoću otvaranja fabrike kečapa, Gërxhaliu kaže da da se „u predizbornoj kampanji mnogo obećava, ali je realizacija tih obećanja dijametralno suprotna“.
Prema njegovim riječima glavni imenitelj svih problema na Kosovu je politička stabilnost.
"Dok ne bude političke stabilnosti, razgovaraćemo o različitim strategijama i snovima, ali će oni biti teško ostvarivi. Za ekonomske projekte moramo uzeti u obzir ljudski faktor. Mladi odlaze, Kosovo se prazni. Pretvorili smo se u zavisnu državu. Tako je 2022. godina bila rekordna godina rasta uvoza“, naglasio je Gërxhaliu.
Bivši ministar finansija Haki Shatri smatra da ideja premijera Kurtija ne bi doprinela razvoju privrede u cjelini, ali, dodaje, kao ideja je „u redu“.
„Uobičajeno, stimuliše se i proizvodnja individualnih proizvođača, ali ako Vlada ne stvori povoljne uslove za ulaganje, onda biznismen teško može da pokuša da uradi tako nešto, jer privatni kapital ide tamo gdje je veći profit“, objasnio je Shatri.
Shatri dodaje da je pogrešio ako je Kurti dao takvu ideju misleći da fabriku treba napraviti državnim ulaganjem.
"Kada neko govori o makroekonomskom pristupu, prvo mora da poznaje ekonomski sistem Kosova. Kosovo je opredjeljeno za slobodnu tržišnu ekonomiju, za slobodnu konkurenciju. Albin Kurti govori o ekonomskom sistemu kojim se lako može upravljati", dodaje Shatri.
Rekao je da Kurtijevu ideju doživljava kao njegovu utopiju, jer vjeruje i da je sada shvatio da nema mogućnosti da ulaže u fabrike.
„Mi 20 godina privatizujemo društveni sektor, država ne ulaže, država samo stvara povoljne uslove za privatne investitore u svim oblastima“, poručio je Shatri.
Albanian post ukazuje da, s obzirom da se fabrika kečapa, iz nepoznatih razloga, ne gradi, vlada Kosova može razmotriti i alternativu, da se fabrika kečapa dovede kao strana investicija.
Savjetuje Kurtiju da prilikom neke posjete SAD svrati u Pitsburg u Pansilvaniji, gdje se nalazi fabrika kompanije „Heinze“ koja proizvodi najbolji kečap na svijetu.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
Albanian post podseća da je Kurti o kečapu kao spasu za kosovsku privredu govorio tokom predizborne kampanje, ističući da proizvodnja kečapa može doneti preokret ekonomiji Kosova.
Tako je tvrdio da bi fabrike kečapa pokrenula lanac u koji bi uzgajivači paradajza do prodavaca bili uključeni u proizvodnju kečapa "Made in Kosovo“.
„Pretpostavimo da želimo da ohrabrimo poljoprivrednike da zasade, na primjer, paradajz. Možemo li da podstaknemo poljoprivrednike da to urade tako što ćemo vam samo reći da sade paradajz? Ne. Znate li kako se može tražiti da sade paradajz? Ako se napravi fabrika kečapa. Onda će svi saditi paradajz", objasnio je Kurti.
Iako je kečap širom svijeta veoma prodavan, Kurtijeva fabrika nikada nije otvorena, i nakon dvije godine vlade od njegovim rukovodstvom to je ostala samo ideja, konstatuje Albanian post.
Poljoprivrednici se navode da gaje različite kulture, među njima je i paradajz, ali isto kao što su radile ranije vlade - subvencijama.
„Ako je proizvodnja jedne zemlje uništena i njena omladina odlazi i tako se pretvara u zemlju zavisnu od uvoza, budućnost je veoma sumorna“, upozorava bivši predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu.
Upitan za vjerovatnoću otvaranja fabrike kečapa, Gërxhaliu kaže da da se „u predizbornoj kampanji mnogo obećava, ali je realizacija tih obećanja dijametralno suprotna“.
Prema njegovim riječima glavni imenitelj svih problema na Kosovu je politička stabilnost.
"Dok ne bude političke stabilnosti, razgovaraćemo o različitim strategijama i snovima, ali će oni biti teško ostvarivi. Za ekonomske projekte moramo uzeti u obzir ljudski faktor. Mladi odlaze, Kosovo se prazni. Pretvorili smo se u zavisnu državu. Tako je 2022. godina bila rekordna godina rasta uvoza“, naglasio je Gërxhaliu.
Bivši ministar finansija Haki Shatri smatra da ideja premijera Kurtija ne bi doprinela razvoju privrede u cjelini, ali, dodaje, kao ideja je „u redu“.
„Uobičajeno, stimuliše se i proizvodnja individualnih proizvođača, ali ako Vlada ne stvori povoljne uslove za ulaganje, onda biznismen teško može da pokuša da uradi tako nešto, jer privatni kapital ide tamo gdje je veći profit“, objasnio je Shatri.
Shatri dodaje da je pogrešio ako je Kurti dao takvu ideju misleći da fabriku treba napraviti državnim ulaganjem.
"Kada neko govori o makroekonomskom pristupu, prvo mora da poznaje ekonomski sistem Kosova. Kosovo je opredjeljeno za slobodnu tržišnu ekonomiju, za slobodnu konkurenciju. Albin Kurti govori o ekonomskom sistemu kojim se lako može upravljati", dodaje Shatri.
Rekao je da Kurtijevu ideju doživljava kao njegovu utopiju, jer vjeruje i da je sada shvatio da nema mogućnosti da ulaže u fabrike.
„Mi 20 godina privatizujemo društveni sektor, država ne ulaže, država samo stvara povoljne uslove za privatne investitore u svim oblastima“, poručio je Shatri.
Albanian post ukazuje da, s obzirom da se fabrika kečapa, iz nepoznatih razloga, ne gradi, vlada Kosova može razmotriti i alternativu, da se fabrika kečapa dovede kao strana investicija.
Savjetuje Kurtiju da prilikom neke posjete SAD svrati u Pitsburg u Pansilvaniji, gdje se nalazi fabrika kompanije „Heinze“ koja proizvodi najbolji kečap na svijetu.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
