Srbija nije zainteresovana za postizanje okvirnog sporazuma sa Kosovom, tvrdi premijer Albin Kurti i ponavlja svoje protivljenje uspostavljanju Zajednici srpskih opština, jer, kako kaže, Ustav Kosova ne dozvoljava udruženja po etničkim kriterijumima.
U intervjuu bečkom dnevniku "Standard" Kurti je, pred današnju zvaničnu posjetu Austriji, gdje će se sastati sa kancelarom Karlom Nehammerom, podsjetio na rundu dijaloga 18. avgusta, koju je nazvao "revolucionarnom sastankom", na kojem je, kaže, prije svega, trebalo da se pregovara o okvirnom sporazumu između Kosova i Srbije, što je on smatrao "fantastičnim".
Tvrdi, međutim, da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uvijek govorio da nije zainteresovan za okvirni sporazum, već je, ocjenjuje, zainteresovan za "upravljanje krizom, po principu piromana i vatrogasca".
Nakon toga su, dodaje, došli francuski i njemački izaslanici, Emmanuel Bonne i Jens Pletner sa idejom, koju smatra dobrom osnovom za razgovor, jer se u njihovom predlogu radi o univerzalnim konceptima i idejama teritorijalnog integriteta i suvereniteta, o ljudskim pravima, nezavisnosti i demokratiji.
Od tada je, kaže, prošlo četiri mjeseca, a održan je tek jedan jedan sastanak na visokom nivou.
"Imali smo čak i vremenski okvir, da do marta ili aprila dođemo do sporazuma. Ne znam šta se u međuvremenu desilo. Inicijativa i dinamika su pale", dodao je on.
Uz podsjećanje da je 27. oktobra zasjedao Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije, kazao je da je tek 10 dana kasnije ministar spoljnih poslova Ivica Dačić saopštio da se odbacuje planirani sporazum sa Kosovom, što vidi kao želju Srbije da se dobro prikaže na Samitu u Berlinu 3. novembra.
"Strahujem da pojedini iz EU i SAD žele da prikriju činjenicu da je Srbija 'ubila' prijedlog za sporazum", rekao je Kurti.
Na pitanje koji bi za njega bili najvažniji dijelovi sporazuma, ukoliko bi on bio postignt, Kurti je ukazao da su u prijedlogu preuzete pojedine tačke sporazuma dvije Njemačke.
"Ali, Willy Brandt je tada najprije putovao u Varšavu i izvinio se. A sporazum je bio moguć i zato što su dvije Njemačke devet mjeseci kasnije dobile stolicu u Ujedinjenim nacijama. A, sa Rusijom i Kinom za nas ne postoji takva mogućnost", konstatovao je premijer Kurti.
Ukazao je da je važno pridobiti i pet država EU koje do sada nisu priznale Kosovo, primjećujući da je atmosfera u pridobijanju tih pet članica Unije sada pozitivnija, ali da nema konkretnih koraka, uz izuzetak Grčke, koja je podigla na viši nivo predstavništvo na Kosovu.
Na pitanje da li postoji mogućnost da pristane na uspostavljanje Zajednice srpskih opština, Kurti je odgovorio da Ustav Kosova ne dozvoljava udruženja po etničkim kriterijumima, dodajući da prvi pasus Ahtisaarijevog plana kaže da Kosovo treba da bude multietničko društvo.
Dodaje i da su do sada postignuta 33 sporazuma, ali da tu nema "hijerarhije".
"Ja sam zainteresovan da se primjeni dogovor o graničnom prelazu prema Zvečanu, jer tamo postoji ilegalni put, koji stalno moramo da zatvaramo, a oni ga stalno otvaraju. Dogovori nisu bife, na kojem se može birati omiljeno jelo. I deset članova i pet redova preambule francusko-njemačkog predloga nisu bife", poručio je Kurti.
Na pitanje kako želi da uspostavi povjerenje sa kosovskim Srbima, Kurti je kazao da Kosovo nije velika zemlja, ali je izvanredan primjer kako privreda i demokratija idu ruku pod ruku i da bi to iskustvo trebalo podjeliti sa Srbima.
"Važni su mi ravnopravnost šansi, pravo i red, nezavisno od etničke, vjerske pripadnosti, kao i starosti i pola. Zbog toga ću uvesti novu mjeru, a to su subvencije za poslodavce, koji uvedu multietničko i multikulturano radno okruženje. Privatna preduzeća će dobijati finansijske podsticaje, ako zapošljavaju pripadnike manjina", rekao je Kurti.
Kada je riječ o srpskim policajcima na sjeveru, koji su napustili institucije, a na pitanje da li treba u njih da se vrate, Kurti je rekao da je za njihova radna mjesta raspisan konkurs i da nema namjeru da Srbe zamjeni Albancima.
"Komisija će odlučivati ko će biti primljen. Ne želim da isključim ljude koji su sami dali otkaz, ali ih i ne pozivam na povratak, jer želim da se i drugi prijave. Šansu treba da dobiju i oni Srbi koji nisu članovi jedne stranke", naglasio je on.
Po pitanju saradnje sa zapadnim silama, on je kazao da tesno sarađuje sa SAD, Njemačkom, Francuskom, Italijom, EU i NATO.
Naveo je i da sa aktuelnom američkom administracijom postoje veća saradnja i simpatije nego sa prethodnom.
"Ali, od kako je, krajem septembra 2021. MIG 29 uzleteo iznad naše granice i srpske trupe došle blizu granice, situacija je postala drugačija. Sa Srbijom mogu sa se svađam, ali kada ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko, dođe sa MIG-om 29, to je nešto drugo. Zato želim više NATO vojnika na Kosovu", rekao je Kurti.
Istovremeno, izrazio je uvjerenje da će 2024. godine uslijediti vizna liberalizacija za Kosovo, a po pitanju članstva u Savjetu Evrope, kaže da Kosovo ima podršku, ali da li je potrebno da prođe još nekoliko postupaka.
Poslije aplikacije za članstvo u EU, najavio je i da će Kosovo podneti zahtjev za prijem u NATO.
Izvor: Kosovo Online
Tvrdi, međutim, da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uvijek govorio da nije zainteresovan za okvirni sporazum, već je, ocjenjuje, zainteresovan za "upravljanje krizom, po principu piromana i vatrogasca".
Nakon toga su, dodaje, došli francuski i njemački izaslanici, Emmanuel Bonne i Jens Pletner sa idejom, koju smatra dobrom osnovom za razgovor, jer se u njihovom predlogu radi o univerzalnim konceptima i idejama teritorijalnog integriteta i suvereniteta, o ljudskim pravima, nezavisnosti i demokratiji.
Od tada je, kaže, prošlo četiri mjeseca, a održan je tek jedan jedan sastanak na visokom nivou.
"Imali smo čak i vremenski okvir, da do marta ili aprila dođemo do sporazuma. Ne znam šta se u međuvremenu desilo. Inicijativa i dinamika su pale", dodao je on.
Uz podsjećanje da je 27. oktobra zasjedao Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije, kazao je da je tek 10 dana kasnije ministar spoljnih poslova Ivica Dačić saopštio da se odbacuje planirani sporazum sa Kosovom, što vidi kao želju Srbije da se dobro prikaže na Samitu u Berlinu 3. novembra.
"Strahujem da pojedini iz EU i SAD žele da prikriju činjenicu da je Srbija 'ubila' prijedlog za sporazum", rekao je Kurti.
Na pitanje koji bi za njega bili najvažniji dijelovi sporazuma, ukoliko bi on bio postignt, Kurti je ukazao da su u prijedlogu preuzete pojedine tačke sporazuma dvije Njemačke.
"Ali, Willy Brandt je tada najprije putovao u Varšavu i izvinio se. A sporazum je bio moguć i zato što su dvije Njemačke devet mjeseci kasnije dobile stolicu u Ujedinjenim nacijama. A, sa Rusijom i Kinom za nas ne postoji takva mogućnost", konstatovao je premijer Kurti.
Ukazao je da je važno pridobiti i pet država EU koje do sada nisu priznale Kosovo, primjećujući da je atmosfera u pridobijanju tih pet članica Unije sada pozitivnija, ali da nema konkretnih koraka, uz izuzetak Grčke, koja je podigla na viši nivo predstavništvo na Kosovu.
Na pitanje da li postoji mogućnost da pristane na uspostavljanje Zajednice srpskih opština, Kurti je odgovorio da Ustav Kosova ne dozvoljava udruženja po etničkim kriterijumima, dodajući da prvi pasus Ahtisaarijevog plana kaže da Kosovo treba da bude multietničko društvo.
Dodaje i da su do sada postignuta 33 sporazuma, ali da tu nema "hijerarhije".
"Ja sam zainteresovan da se primjeni dogovor o graničnom prelazu prema Zvečanu, jer tamo postoji ilegalni put, koji stalno moramo da zatvaramo, a oni ga stalno otvaraju. Dogovori nisu bife, na kojem se može birati omiljeno jelo. I deset članova i pet redova preambule francusko-njemačkog predloga nisu bife", poručio je Kurti.
Na pitanje kako želi da uspostavi povjerenje sa kosovskim Srbima, Kurti je kazao da Kosovo nije velika zemlja, ali je izvanredan primjer kako privreda i demokratija idu ruku pod ruku i da bi to iskustvo trebalo podjeliti sa Srbima.
"Važni su mi ravnopravnost šansi, pravo i red, nezavisno od etničke, vjerske pripadnosti, kao i starosti i pola. Zbog toga ću uvesti novu mjeru, a to su subvencije za poslodavce, koji uvedu multietničko i multikulturano radno okruženje. Privatna preduzeća će dobijati finansijske podsticaje, ako zapošljavaju pripadnike manjina", rekao je Kurti.
Kada je riječ o srpskim policajcima na sjeveru, koji su napustili institucije, a na pitanje da li treba u njih da se vrate, Kurti je rekao da je za njihova radna mjesta raspisan konkurs i da nema namjeru da Srbe zamjeni Albancima.
"Komisija će odlučivati ko će biti primljen. Ne želim da isključim ljude koji su sami dali otkaz, ali ih i ne pozivam na povratak, jer želim da se i drugi prijave. Šansu treba da dobiju i oni Srbi koji nisu članovi jedne stranke", naglasio je on.
Po pitanju saradnje sa zapadnim silama, on je kazao da tesno sarađuje sa SAD, Njemačkom, Francuskom, Italijom, EU i NATO.
Naveo je i da sa aktuelnom američkom administracijom postoje veća saradnja i simpatije nego sa prethodnom.
"Ali, od kako je, krajem septembra 2021. MIG 29 uzleteo iznad naše granice i srpske trupe došle blizu granice, situacija je postala drugačija. Sa Srbijom mogu sa se svađam, ali kada ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko, dođe sa MIG-om 29, to je nešto drugo. Zato želim više NATO vojnika na Kosovu", rekao je Kurti.
Istovremeno, izrazio je uvjerenje da će 2024. godine uslijediti vizna liberalizacija za Kosovo, a po pitanju članstva u Savjetu Evrope, kaže da Kosovo ima podršku, ali da li je potrebno da prođe još nekoliko postupaka.
Poslije aplikacije za članstvo u EU, najavio je i da će Kosovo podneti zahtjev za prijem u NATO.
Izvor: Kosovo Online
