Multietničko društvo

Premijer Kosova Albin Kurti rekao je da ne razumije zašto Ahtisaarijev sporazum plan Srbima na Kosovu nije dovoljan, kada kako navodi "štiti mnoga prava srpske manjine na Kosovu nego traže i formiranje Zajednice srpskih opština", prenosi Koha.

To je rekao u intervjuu za njemački list " Standard", odgovarajući na pitanje o formiranju Zajednice srpskih opština.

Kurti je rekao da Ustav Kosova ne dozvoljava osnivanje ZSO na osnovu etničkih kriterijuma, jer u prvom paragrafu Ahtisaarijevog plana stoji da Kosovo treba da bude multietničko društvo.

„Ujedinjenje se može tražiti duž planina Rugova i Šar planina, ali ono ne bi trebalo da se zasniva na nacionalnom identitetu. Pitam se zašto Ahtisaarijev sporazum ne može biti dovoljan, štiti manjinska prava Srba. Kada je u pitanju ZSO, želim da se osvrnem i na Bosnu i Hercegovinu. Dana 26. aprila 1991. 14 opština sa srpskom većinom se pridružilo i osnovalo Zajednicu, 9. januara 1992. proglasili su nezavisnost, a 28. februara 1992. usvojili ustav”, rekao je Kurti.

On je dalje naglasio da je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću rekao da ne želi ZSO jer ako je želi, ne može da mu govori da poznaje Kosovo.

„Ne možete poslužiti makijato bez šoljice kafe. Ali manjinska prava su veoma važan dio pune normalizacije odnosa sa Srbijom. Dakle, kada dođemo do te tačke, Srbija može da da prijedlog kako da to riješi. Na isti način, moći ćemo da dajemo prijedloge o pitanjima koja smatramo važnim za manjine u Srbiji”, rekao je dalje Kurti.

Govoreći o ZSO, Kurti je pomenuo francusko-njemački plan, sa kojim kaže da je ušao u novu fazu.

“U ovom planu postoji paragraf o pravima onih koji ne pripadaju većini. Možete ga uključiti u ovaj paragraf. Čak iu okviru pregovora o potpunoj normalizaciji možemo razgovarati o tome”, rekao je Kurti.

Premijer je upitan i za izjavu Vučića, koji ga je nazvao "terorističkim ološem", za koju je rekao da ga Zapad ne tretira isto kao predsjednika Srbije.

„Sve u svemu, ne osjećam se kao da sam tretiran isto. Zapad se na neki način plaši destabilizujućeg potencijala Srbije a sa druge strane, postoji naivnost misliti da bi Srbija u skorije vrijeme mogla biti primorana nazad na Zapad“, kaže Kurti.

Kada je riječ o Manastiru Dečani, Kurti je rekao da su 24 hektara dodjeljena ovom manastiru tokom genocidnog režima Slobodana Miloševića.

Naglasio je da je ovo osjetljiva tema i da je potrebno puno razmatranje i razgovor sa svima uključenima.

„Želeo bih da se sretnem sa odgovornim ljudima u manastiru Dečani ali do sada nisu pristali da razgovaraju sa mnom“, rekao je Kurti.

Izvor: Kosovo Online/Koha ditore