Nedavni ustupci premijera Albina Kurtija pokazuju da kosovski Albanci ne smiju sami da pojačavaju pritisak koji Zapad vrši na Srbiju, ocjenjuje njemački novinar i publicista Norbert Mappes-Niediek, u tekstu objavljenom na portalu "Der Freitag".
"Alarmi upozorenja zbog rata na Balkanu se u prosjeku uključuju jednom ili dva puta godišnje, a posljednji put pred Božić na Kosovu. Opet se ništa stvarno nije dogodilo. Ali, situacija je, ipak, bila ozbiljna. Ne treba da čudi što rat u Ukrajini pogađa ovaj region u kojem male nacije tradicionalno traže saveznike kod velikih", naglasio je on.
Posebno je, dodaje, uloga Srbije postala nesigurna od 24. februara 2022. godine.
"Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je do sada veoma vješto i precizno vodio svoju zemlju između Istoka i Zapada. Kao što je predsjednik Tito svojevremeno uspio sa mnogo jačom Jugoslavijom. Ali kada su Istok i Zapad na ivici rata, kao što su sada, kurs se ne može održati“, ukazuje Niediek.
"Pritisak dolazi uglavnom sa Zapada. Srbija treba da se pridruži sankcijama koje je EU uvela Rusiji i konačno prizna Kosovo, koje je nezavisno od 2008. Važi zakon potezanja konopca - pritisak na Srbiju je ohrabrenje za kosovske Albance. Ništa manje vešti šef kosovske vlade Albin Kurti preduzeo je korake da sjever naseljen Srbima stavi pod svoju kontrolu“, dodaje njemački poznavalac Balkana.
Vučić je, dodaje, osjetio opasnost, eskalirao je spor i to sa uspjehom - Kurti je morao da popusti pred evropskim pritiskom.
"On je potpisao da će ubuduće slati svoju specijalnu policiju na sjever samo ako NATO trupe daju svoje odobrenje. Već je ranije morao da odustane od plana da Srbima na sjeveru nametne kosovske registarske tablice. Time je jasno da kosovski Albanci ne smiju sami da pojačavaju pritisak koji Zapad vrši na Srbiju", podvukao je Niediek.
Ali, dodaje, pritisak ostaje, jer Njemačka posebno želi da konačno stvori jasne uslove po pitanju Kosova.
"Nemačko-francuski prijedlog je dostupan od septembra. Kratak, veoma razuman plan predviđa da Srbija i Kosovo – kao što su to nekada učinile dvije njemačke države uspostave 'stalno predstavništvo' i da Beograd odustane od blokade Kosova u međunarodnim institucijama. Nasuprot tome, Kosovo – to se u prijedlogu ne navodi – trebalo bi konačno da stvori dugo dogovorenu Zajednicu srpskih opština", istakao je on.
"Samo: Kako sprovesti? Obje strane su odmah odbacile plan. Kosovo je i dalje relativno lako namamiti – sa dugo zakasnelim ukidanjem viznog režima za zemlje Šengena, kako je odlučio Savet EU u decembru, ali posebno sa de fakto priznanjem od strane Beograda. A Srbija? Berlin želi da ponudi ubrzane pregovore o pristupanju EU. Ali to je prazna slama. Čak i ako Njemačka i Francuska zaista ubrzaju, 25 drugih zemalja EU mogu da blokiraju proces kad god žele“, podsjetio je on.
Niediek ističe da je pitanje da li je takva ponuda zaista primamljiva za Vučića.
"Njegova moć bi nestala. Kao kapetan svoje jedrilice 'Srbija', u kanalu između dva ratna broda može da se osjeća još prijatnije nego u vuči jednog, evropskog. Pred nosom mu je odvraćajući primjer, a to je susjedna Sjeverna Makedonija koja je ispunila sve zahtjeve EU, da bi na sljedećem uglu bila iznenađena novom blokadom“, zaključio je njemački novinar.
Posebno je, dodaje, uloga Srbije postala nesigurna od 24. februara 2022. godine.
"Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je do sada veoma vješto i precizno vodio svoju zemlju između Istoka i Zapada. Kao što je predsjednik Tito svojevremeno uspio sa mnogo jačom Jugoslavijom. Ali kada su Istok i Zapad na ivici rata, kao što su sada, kurs se ne može održati“, ukazuje Niediek.
"Pritisak dolazi uglavnom sa Zapada. Srbija treba da se pridruži sankcijama koje je EU uvela Rusiji i konačno prizna Kosovo, koje je nezavisno od 2008. Važi zakon potezanja konopca - pritisak na Srbiju je ohrabrenje za kosovske Albance. Ništa manje vešti šef kosovske vlade Albin Kurti preduzeo je korake da sjever naseljen Srbima stavi pod svoju kontrolu“, dodaje njemački poznavalac Balkana.
Vučić je, dodaje, osjetio opasnost, eskalirao je spor i to sa uspjehom - Kurti je morao da popusti pred evropskim pritiskom.
"On je potpisao da će ubuduće slati svoju specijalnu policiju na sjever samo ako NATO trupe daju svoje odobrenje. Već je ranije morao da odustane od plana da Srbima na sjeveru nametne kosovske registarske tablice. Time je jasno da kosovski Albanci ne smiju sami da pojačavaju pritisak koji Zapad vrši na Srbiju", podvukao je Niediek.
Ali, dodaje, pritisak ostaje, jer Njemačka posebno želi da konačno stvori jasne uslove po pitanju Kosova.
"Nemačko-francuski prijedlog je dostupan od septembra. Kratak, veoma razuman plan predviđa da Srbija i Kosovo – kao što su to nekada učinile dvije njemačke države uspostave 'stalno predstavništvo' i da Beograd odustane od blokade Kosova u međunarodnim institucijama. Nasuprot tome, Kosovo – to se u prijedlogu ne navodi – trebalo bi konačno da stvori dugo dogovorenu Zajednicu srpskih opština", istakao je on.
"Samo: Kako sprovesti? Obje strane su odmah odbacile plan. Kosovo je i dalje relativno lako namamiti – sa dugo zakasnelim ukidanjem viznog režima za zemlje Šengena, kako je odlučio Savet EU u decembru, ali posebno sa de fakto priznanjem od strane Beograda. A Srbija? Berlin želi da ponudi ubrzane pregovore o pristupanju EU. Ali to je prazna slama. Čak i ako Njemačka i Francuska zaista ubrzaju, 25 drugih zemalja EU mogu da blokiraju proces kad god žele“, podsjetio je on.
Niediek ističe da je pitanje da li je takva ponuda zaista primamljiva za Vučića.
"Njegova moć bi nestala. Kao kapetan svoje jedrilice 'Srbija', u kanalu između dva ratna broda može da se osjeća još prijatnije nego u vuči jednog, evropskog. Pred nosom mu je odvraćajući primjer, a to je susjedna Sjeverna Makedonija koja je ispunila sve zahtjeve EU, da bi na sljedećem uglu bila iznenađena novom blokadom“, zaključio je njemački novinar.
