„Veoma sam optimističan da će se danas i sutra barikade ukloniti, i da će ljudi onda imati razloga za slavlje“, rekao je u intervjuu za Radio Kim potpredsjednik Vlade Kosova Besnik Bislimi.
Zamjenik premijera Kosova i glavni pregovarač u dijalogu sa Srbijom rekao je da se „suočavamo sa veoma zabrinutim građanima u četiri opštine na sjeveru Kosova i da se te tenzije na sjeveru proširuju i na jug, na građane svih nacionalnosti“.
U intervjuu za Radio Kim je kazao da niko ne želi konflikte, pogotovo ne pred predstojeće praznike, iskoristivši priliku da građanima srpske nacionalnosti čestita Novu godinu i Božić.
„Željeli bi da vidimo građane u svojim kućama da proslavljaju sa svojim porodicama, a oni su ovih dana na barikadama po hladnom vremenu. Veoma sam optimističan da će se danas i sutra barikade ukloniti, i da će ljudi onda imati razloga za slavlje. Vjerujemo da ne postoje razlozi za ove tenzije, da nema razloga za barikade. Ako postoje građani koji su zabrinuti oko određenih događaja, miran protest može da postigne mnogo više, uz mnogo manje napora, jer je vlada raspoložena da razgovara o bilo kakvom problemu koje građani Kosova, bilo koje nacionalnosti, imaju“, rekao je Bislimi.
Na konstataciju novinarke da je „Kosovo dalo rok KFOR-u da ukloni barikade, te da taj rok ističe“, Bislimi je rekao da ne postoji ultimatum.
„Kao prvo, želeo bih da vam kažem da taj rok, nije rok u smislu ultimatuma. Daju se dani, a onda KFOR treba da odgovori u okviru tih dana. Rok znači da su KFOR, ali i vlada Kosova, veoma zainteresovani da vide da se barikade uklone od strane onih koji su ih postavili. Bez ikakve potrebe da se primjenjuje sila KFOR ili Vlade Kosova. Da bi do toga došlo uključeno je nekoliko strana: Kosovo, Srbija i međunarodna zajednica. Mnogo je energije uloženo da bi se osiguralo da uvjerimo one koji su podigli barikade da je u interesu građana četiri opštine na sjeveru, jer oni najviše trpe na barikadama, da ih oni uklone“.
Bislimi kaže da nije tajna da na barikadama „možete da nađete svakoga osim građana sa sjevera, a neki od njih nisu nužno poznati zbog mirnih aktivnosti. „Recimo, ‘Noćni vukovi’ ili ‘Vagner’ nisu strukture koje imaju mirne aktivnosti kao dio svog plana. Ovo nisu barikade na kojima postoji jasna vizija kako poboljšati život građana na sjeveru“, kazao je Bislimi za Radio Kim.
Barikade su, kaže, postavljene prije svega zbog konfrontacije, da bi „ljudi na barikadama mogli lako da se povuku i budu zaštićeni barikadom“.
„Tako su ove barikade podignute u duhu konflikta, a ne u duhu nezadovoljne veće grupe građana. Zbog toga mislim da uklanjanje barikada najviše koristi građanima četiri opštine na sjeveru, jer barikade sprečavaju djecu da idu u škole, sprečava da porodice zajedno slave praznike, primoravaju neke porodice da dijelove porodica premjeste ili na jug Kosova ili u Republiku Srbiju. Dobili smo zahtjeve nekih porodica da dobiju premještaj na jug. To nije nešto što nam je potrebno na kraju 2022. godine, treba nam nešto drugo“, dodaje Bislimi.
Ističe da su u tom smjeru neki procesi na Kosovu počeli, poput unutrašnjeg dijaloga.
„Imamo ideje za velike projekte o kojima premijer takođe razgovara sa Briselom. Veoma veliki integracioni fond koji će pomoći integraciju opština različitih etničkih sastava. Na primjer saradnju Štrpca sa Uroševcem, ili Štrpca i Prizrena, Parteša i Vitine, Raniluga i Kamenice, saradnja privatnih firmi u tim opštinama, privatnih kompanija iz Sjeverne Mitrovice sa privatnim kompanijama u Južnoj, recimo u turizmu ili slično, ali i fondovi za integraciju NVO, recimo da NVO iz Gračanice sarađuje sa NVO u Lipljanu, da zajednički organizuju sportske aktivnosti, konferencije, posjete i slično“.
Navodi da je to ono što je potrebno svim zajednicama na Kosovu, „integracija a ne izolacija“.
„Da bi se to desilo potreban nam je određen prostor i dobro predstavljanje u interesu lokalnih Srba“, kaže Bislimi.
U intervjuu za Radio Kim je kazao da niko ne želi konflikte, pogotovo ne pred predstojeće praznike, iskoristivši priliku da građanima srpske nacionalnosti čestita Novu godinu i Božić.
„Željeli bi da vidimo građane u svojim kućama da proslavljaju sa svojim porodicama, a oni su ovih dana na barikadama po hladnom vremenu. Veoma sam optimističan da će se danas i sutra barikade ukloniti, i da će ljudi onda imati razloga za slavlje. Vjerujemo da ne postoje razlozi za ove tenzije, da nema razloga za barikade. Ako postoje građani koji su zabrinuti oko određenih događaja, miran protest može da postigne mnogo više, uz mnogo manje napora, jer je vlada raspoložena da razgovara o bilo kakvom problemu koje građani Kosova, bilo koje nacionalnosti, imaju“, rekao je Bislimi.
Na konstataciju novinarke da je „Kosovo dalo rok KFOR-u da ukloni barikade, te da taj rok ističe“, Bislimi je rekao da ne postoji ultimatum.
„Kao prvo, želeo bih da vam kažem da taj rok, nije rok u smislu ultimatuma. Daju se dani, a onda KFOR treba da odgovori u okviru tih dana. Rok znači da su KFOR, ali i vlada Kosova, veoma zainteresovani da vide da se barikade uklone od strane onih koji su ih postavili. Bez ikakve potrebe da se primjenjuje sila KFOR ili Vlade Kosova. Da bi do toga došlo uključeno je nekoliko strana: Kosovo, Srbija i međunarodna zajednica. Mnogo je energije uloženo da bi se osiguralo da uvjerimo one koji su podigli barikade da je u interesu građana četiri opštine na sjeveru, jer oni najviše trpe na barikadama, da ih oni uklone“.
Bislimi kaže da nije tajna da na barikadama „možete da nađete svakoga osim građana sa sjevera, a neki od njih nisu nužno poznati zbog mirnih aktivnosti. „Recimo, ‘Noćni vukovi’ ili ‘Vagner’ nisu strukture koje imaju mirne aktivnosti kao dio svog plana. Ovo nisu barikade na kojima postoji jasna vizija kako poboljšati život građana na sjeveru“, kazao je Bislimi za Radio Kim.
Barikade su, kaže, postavljene prije svega zbog konfrontacije, da bi „ljudi na barikadama mogli lako da se povuku i budu zaštićeni barikadom“.
„Tako su ove barikade podignute u duhu konflikta, a ne u duhu nezadovoljne veće grupe građana. Zbog toga mislim da uklanjanje barikada najviše koristi građanima četiri opštine na sjeveru, jer barikade sprečavaju djecu da idu u škole, sprečava da porodice zajedno slave praznike, primoravaju neke porodice da dijelove porodica premjeste ili na jug Kosova ili u Republiku Srbiju. Dobili smo zahtjeve nekih porodica da dobiju premještaj na jug. To nije nešto što nam je potrebno na kraju 2022. godine, treba nam nešto drugo“, dodaje Bislimi.
Ističe da su u tom smjeru neki procesi na Kosovu počeli, poput unutrašnjeg dijaloga.
„Imamo ideje za velike projekte o kojima premijer takođe razgovara sa Briselom. Veoma veliki integracioni fond koji će pomoći integraciju opština različitih etničkih sastava. Na primjer saradnju Štrpca sa Uroševcem, ili Štrpca i Prizrena, Parteša i Vitine, Raniluga i Kamenice, saradnja privatnih firmi u tim opštinama, privatnih kompanija iz Sjeverne Mitrovice sa privatnim kompanijama u Južnoj, recimo u turizmu ili slično, ali i fondovi za integraciju NVO, recimo da NVO iz Gračanice sarađuje sa NVO u Lipljanu, da zajednički organizuju sportske aktivnosti, konferencije, posjete i slično“.
Navodi da je to ono što je potrebno svim zajednicama na Kosovu, „integracija a ne izolacija“.
„Da bi se to desilo potreban nam je određen prostor i dobro predstavljanje u interesu lokalnih Srba“, kaže Bislimi.
