Uvijek kada se bilo koji potez sa političkom pozadinom povlači, prvo je pitanje kome služi i ko se štiti tim potezom? – kaže za Danas dopisnik agencije Beta sa Kosova Gëzim Baxhaku.
Upitan koga zapravo čuvaju građani Kosova, koji po radnoj obavezi moraju da budu na barikadama, kao i da li su one u službi skrivanja i zataškavanja zlodela tamošnjih kriminalnih grupa koji su u sprezi sa vlastima u Beogradu, prije svega, Milana Radoičića i Zvonka Veselinovića, koji su na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država označeni kao kriminalci, sagovornik Danasa kaže da „posljednji potezi Srba sa sjevera Kosova postavljaju to pitanje van onoga što su stereotipi izjava srpskih i albanskih zvaničnika o njima“.
– U Srbiji, svi do predsjednika Aleksandra Vučića izjavljuju da se time štite Srbi na sjeveru Kosova. Međutim ono što se događa na terenu, ako se ozbiljno i nepristrasno ocjeni najmanje koristi lokalnim Srbima. Pitaće te se zašto je tako? Barikade su još više otežale život Srba na Kosovu. Onemogućile su prije svega njihovo slobodno kretanje, jer na tom dijelu Kosova najmanje putuju i koriste za kretanje kosovski Albanci – kaže sagovornik Danasa.
Sa ovih 12-13 barikada, do sutra se ne zna koliko će ih biti, dodaje, u suštini je otežano a u nekim dijelovima i onemogućeno kretanje Srba.
– Na izgled se otežava prisustvo države Kosovo na sjeveru, putem policije, koja je i dalje na sjeveru, u manjem broju od oko 500 njenih pripadnika Srba koji su napustili policiju. Danas je objavljena vijest da su i sudije Albanci i drugi koji su radili u Osnovnom sudu u Mitrovici, zbog barikada i nesigurnosti prešli u južni dio grada, tamo gdje je sjedište dijela suda koji se bavi civilnim pravom. I to je problem za Srbe koji imaju predmete pred ovim sudom – kaže Gëzim Baxhaku.
Prelazi Jarinje i Brnjak su zatvoreni za pješake i vozila, napominje, a to je natjeralo ovdašnje Srbe, koji su ostali ispod barikada da koriste prijelaz Merdare, putuju najmanje 200 km duže nego ranije i imaju veće troškove.
– Onda, kome služe barikade i čime se njima želi postići. Formalni razlog za njihovo postavljanje je hapšenje bivšeg pripadnika Policije Kosova Pantića, zbog sumnje da je organizovao nad na sjedište opštinske izborne komisije na sjeveru Kosova. Medjutim i ranije je bilo hapšenje i po 15 pripadnika Policije Kosova, od toga 11 Srba i niko nije postavljao barikade – kaže on.
Prema njegovim riječima, svima je jasno da iza ovoga, prije svega stoje politički ciljevi kao što su da se stvori utisak da je Kosovo nestabilna, problematična država, da su Srbi ugroženi od Albanaca i od Vlade i premijera Kosova i imaju za cilj dodatni pritisak da se formira Zajednice opština sa srpskom većinom.
– Takođe se ima za cilj da se stvori nova situacija, koja sa zadnjim ciljem da se na pregovarački sto ponovo vrati opcija razgraničenja, odnosno podjele Kosova. Sigurno je da ima i drugih planova. Među njima i da se ne priznaje vlast Kosova i onemogući prisustvo policije Kosova u tom dijelu, jer postoji strah da će njeno prisustvo, sada kada nema Srba, pripadnika policije, moglo da dovede do akcija hapšenja pripadnika kriminalnih grupa na sjeveru, koje su sada, kako se pokazuje, u dosluhu ne samo sa zvaničnim Beogradom već i kriminalnim grupama na sjeveru bili glavno utočište onih koje je Vašington proglasio nepoželjinim osobama a koje su na sjeveru Kosova bili neprikosnoveni gospodari – ističe sagovornik Danasa.
Možda je strah za sudbini ovih posljednjih, ističe, najveći strah koji ima zvanični Beograd, jer bi time na videlo izašlo ko stoji iza svega što se događa na sjeveru Kosova.
– Na kraju treba reći da svemu ovome u značajnoj mjeri kumovale nepromišljene odluke Vlade i samog Albina Kurtia koji su umjesto da se usredsrede na dijalog o konačnom sporazumu počeli da se bave manje značajnim, tehničkim pitanjima – zaključuje Gëzim Baxhaku.
– U Srbiji, svi do predsjednika Aleksandra Vučića izjavljuju da se time štite Srbi na sjeveru Kosova. Međutim ono što se događa na terenu, ako se ozbiljno i nepristrasno ocjeni najmanje koristi lokalnim Srbima. Pitaće te se zašto je tako? Barikade su još više otežale život Srba na Kosovu. Onemogućile su prije svega njihovo slobodno kretanje, jer na tom dijelu Kosova najmanje putuju i koriste za kretanje kosovski Albanci – kaže sagovornik Danasa.
Sa ovih 12-13 barikada, do sutra se ne zna koliko će ih biti, dodaje, u suštini je otežano a u nekim dijelovima i onemogućeno kretanje Srba.
– Na izgled se otežava prisustvo države Kosovo na sjeveru, putem policije, koja je i dalje na sjeveru, u manjem broju od oko 500 njenih pripadnika Srba koji su napustili policiju. Danas je objavljena vijest da su i sudije Albanci i drugi koji su radili u Osnovnom sudu u Mitrovici, zbog barikada i nesigurnosti prešli u južni dio grada, tamo gdje je sjedište dijela suda koji se bavi civilnim pravom. I to je problem za Srbe koji imaju predmete pred ovim sudom – kaže Gëzim Baxhaku.
Prelazi Jarinje i Brnjak su zatvoreni za pješake i vozila, napominje, a to je natjeralo ovdašnje Srbe, koji su ostali ispod barikada da koriste prijelaz Merdare, putuju najmanje 200 km duže nego ranije i imaju veće troškove.
– Onda, kome služe barikade i čime se njima želi postići. Formalni razlog za njihovo postavljanje je hapšenje bivšeg pripadnika Policije Kosova Pantića, zbog sumnje da je organizovao nad na sjedište opštinske izborne komisije na sjeveru Kosova. Medjutim i ranije je bilo hapšenje i po 15 pripadnika Policije Kosova, od toga 11 Srba i niko nije postavljao barikade – kaže on.
Prema njegovim riječima, svima je jasno da iza ovoga, prije svega stoje politički ciljevi kao što su da se stvori utisak da je Kosovo nestabilna, problematična država, da su Srbi ugroženi od Albanaca i od Vlade i premijera Kosova i imaju za cilj dodatni pritisak da se formira Zajednice opština sa srpskom većinom.
– Takođe se ima za cilj da se stvori nova situacija, koja sa zadnjim ciljem da se na pregovarački sto ponovo vrati opcija razgraničenja, odnosno podjele Kosova. Sigurno je da ima i drugih planova. Među njima i da se ne priznaje vlast Kosova i onemogući prisustvo policije Kosova u tom dijelu, jer postoji strah da će njeno prisustvo, sada kada nema Srba, pripadnika policije, moglo da dovede do akcija hapšenja pripadnika kriminalnih grupa na sjeveru, koje su sada, kako se pokazuje, u dosluhu ne samo sa zvaničnim Beogradom već i kriminalnim grupama na sjeveru bili glavno utočište onih koje je Vašington proglasio nepoželjinim osobama a koje su na sjeveru Kosova bili neprikosnoveni gospodari – ističe sagovornik Danasa.
Možda je strah za sudbini ovih posljednjih, ističe, najveći strah koji ima zvanični Beograd, jer bi time na videlo izašlo ko stoji iza svega što se događa na sjeveru Kosova.
– Na kraju treba reći da svemu ovome u značajnoj mjeri kumovale nepromišljene odluke Vlade i samog Albina Kurtia koji su umjesto da se usredsrede na dijalog o konačnom sporazumu počeli da se bave manje značajnim, tehničkim pitanjima – zaključuje Gëzim Baxhaku.
