Nakon što su Srbi sa sjevera Kosova napustili institucije, Skupština Opštine Sjeverna Mitrovica dobila je novog predsjednika, Nedžada Ugljanina. Ali, on nije ni Srbin, ni Albanac – već Bošnjak.
On živi sa majkom u Bošnjačkoj mahali. Braća i rođaci su mu se raselili uglavnom po Zapadnoj Evropi, ali on je ostao i godinama se već bori za opstanak bošnjačke zajednice u Mitrovici, piše Deutsche Welle.
Ugljanin kaže da je nekada ovde živjelo oko 7,500 Bošnjaka, ali i da se ta brojka iz godine u godinu smanjuje.
"Nakon rata imali smo oko 1,450 Bošnjaka, dok je sada na sjevernoj strani Mitrovice 477 po našem popisu koji smo izvršili sa našim aktivistima na terenu, što je veoma mali broj. U trendu je još uvijek iseljavanje zbog trenutnih okolnosti u kojima se nalazi Mitrovica, sa aspekta sigurnosti i bezbjednosti“, ocijenio je.
U ovom dijelu grada uvijek je živelo etnički mještovito stanovništvo. Bošnjačka mahala tako je postala tampon zona između Albanaca u južnom i Srba u sjevernom dijelu grada.
Nekada su se ovdje dešavali brojni incidenti – međuetnički okršaji, tuče i pucnjave. Neki od njih su završeni fatalnim posjledicama.
S godinama je, međutim, ovaj kraj postao pravi mali trgovinski raj, načičkan radnjama koje prodaju sve, od voća i povrća, preko igračaka do zavesa.
Pošto su cijene značajno niže nego u drugim dijelovima grada, tu dolaze ljudi sa svih strana i svih nacija da kupuju jeftiniju robu. Za trovce su dobrodošli svi ljudi i sve valute.
"Dolaze sa svih strana, iz Srbije, pa iz Sandžaka, gdje kupuju tu robu i sa aspekta tog ekonomskog, Bošnjačka mahala je procvjetala. Međutim, mi smatramo da treba raditi još uvijek za cijeli grad – da grad bude veoma ekonomski stabilan“, kazao je Ugljanin za Deutsche Welle na srpskom.
On ocijenjuje da su Bošnjaci miroljubiv narod i često pomirljiva strana, ali i da kao mala zajednica ne mogu da utiču na poboljšanje situacije između Srba i Albanaca.
Nakon podizanja novih tenzija, nadaju se da će i ovog puta kriza brzo da prođe i da neće doći do ozbiljnih problema.
Ugljanin kaže da je nekada ovde živjelo oko 7,500 Bošnjaka, ali i da se ta brojka iz godine u godinu smanjuje.
"Nakon rata imali smo oko 1,450 Bošnjaka, dok je sada na sjevernoj strani Mitrovice 477 po našem popisu koji smo izvršili sa našim aktivistima na terenu, što je veoma mali broj. U trendu je još uvijek iseljavanje zbog trenutnih okolnosti u kojima se nalazi Mitrovica, sa aspekta sigurnosti i bezbjednosti“, ocijenio je.
U ovom dijelu grada uvijek je živelo etnički mještovito stanovništvo. Bošnjačka mahala tako je postala tampon zona između Albanaca u južnom i Srba u sjevernom dijelu grada.
Nekada su se ovdje dešavali brojni incidenti – međuetnički okršaji, tuče i pucnjave. Neki od njih su završeni fatalnim posjledicama.
S godinama je, međutim, ovaj kraj postao pravi mali trgovinski raj, načičkan radnjama koje prodaju sve, od voća i povrća, preko igračaka do zavesa.
Pošto su cijene značajno niže nego u drugim dijelovima grada, tu dolaze ljudi sa svih strana i svih nacija da kupuju jeftiniju robu. Za trovce su dobrodošli svi ljudi i sve valute.
"Dolaze sa svih strana, iz Srbije, pa iz Sandžaka, gdje kupuju tu robu i sa aspekta tog ekonomskog, Bošnjačka mahala je procvjetala. Međutim, mi smatramo da treba raditi još uvijek za cijeli grad – da grad bude veoma ekonomski stabilan“, kazao je Ugljanin za Deutsche Welle na srpskom.
On ocijenjuje da su Bošnjaci miroljubiv narod i često pomirljiva strana, ali i da kao mala zajednica ne mogu da utiču na poboljšanje situacije između Srba i Albanaca.
Nakon podizanja novih tenzija, nadaju se da će i ovog puta kriza brzo da prođe i da neće doći do ozbiljnih problema.
