Situacija na granici Kosova i Srbije je napeta. Srbija je pokrenula vojni konvoj dok srpski ekstremisti pokušavaju zauzeti granicu. Mirovne snage NATO-a, u kojima sudjeluje i Švicarska, prijelaz su blokirale bodljikavom žicom, piše švicarski list Blick, prenosi Reporteri.net.
Verbalno su se sukobili i premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Prvi kvalificira druge kao "vođe kriminalnih skupina" i "Putinovog čovjeka na Balkanu".
NATO snage, KFOR, u stanju su najviše pripravnosti. Pukovnik Egon Frank, zadužen za njemački kontingent, izjavio je za dnevnik "Die Welt" da postoji "trajni rizik od pogoršanja sigurnosne situacije". Jedna izjava Albina Kurtija ili Aleksandra Vučiča mogla bi biti dovoljna da se tenzije preokrenu.
Tenzije veće nego ikada prije
Uprkos napetostima, stručnjaci za Balkan smatraju da je otvoreni rat malo vjerojatan "jer bi se Srbija morala suočiti s KFOR-om", kaže za švicarski list "Blick" Konrad Clewing s Leibniz instituta za istraživanje istočne i jugoistočne Europe, piše švicarski list Blick, prenosi Reporteri.net.
Za Daniela Boschlera, politologa sa Univerziteta u Beogradu, "alarmantno je evocirati rat u klasičnom smislu ovog pojma". Posljednjih godina bilo je nekoliko epizoda eskalacije sličnog obrasca, kaže on. Međutim, čini se da su trenutne napetosti veće nego što su bile.
“Trenutno nas ne iritira samo parada nacionalističkih bandi koje idu na granicu, nego možda i uvredljivo kažnjavanje političarke Rade Trajković od strane srpskih snaga sigurnosti. Odluke Beograda su puno manje konstruktivne nego što su bile prije”, objašnjava stručnjak.
S druge strane, premijer Kosova Albin Kurti insistira na rješenju u skladu sa zakonom, te na provedbi kosovskog pravnog poretka na sjeveru Kosova. “Na taj način smanjuje se manevarski prostor u dosad važećoj formuli kompromisa prema kojoj obje strane prihvataju još nerazjašnjenu situaciju”, kaže Daniel Bochsler.
Način pritiska međunarodne zajednice?
Prema riječima stručnjaka, iza ovih napetosti kriju se političke kalkulacije obiju država. “Međunarodna zajednica, a posebice Sjedinjene Države, zalažu se za brzo dogovoreno rješenje. I što je situacija napetija, obje vlade mogu očekivati više ustupaka”.
Obje vlade nisu se nadale samo ustupcima u pogledu statusa Kosova i njegovog sjevera, pretežno naseljenog Srbima. “Vlada Srbije također se nada da će Zapad malo liberalnije gledati na svoja unutarnja pitanja kao što su korupcija, veze s mafijom, suzbijanje medija, demokracija i veze s Rusijom”, zaključuje Daniel Bochsler za švicarski Blick.
NATO snage, KFOR, u stanju su najviše pripravnosti. Pukovnik Egon Frank, zadužen za njemački kontingent, izjavio je za dnevnik "Die Welt" da postoji "trajni rizik od pogoršanja sigurnosne situacije". Jedna izjava Albina Kurtija ili Aleksandra Vučiča mogla bi biti dovoljna da se tenzije preokrenu.
Tenzije veće nego ikada prije
Uprkos napetostima, stručnjaci za Balkan smatraju da je otvoreni rat malo vjerojatan "jer bi se Srbija morala suočiti s KFOR-om", kaže za švicarski list "Blick" Konrad Clewing s Leibniz instituta za istraživanje istočne i jugoistočne Europe, piše švicarski list Blick, prenosi Reporteri.net.
Za Daniela Boschlera, politologa sa Univerziteta u Beogradu, "alarmantno je evocirati rat u klasičnom smislu ovog pojma". Posljednjih godina bilo je nekoliko epizoda eskalacije sličnog obrasca, kaže on. Međutim, čini se da su trenutne napetosti veće nego što su bile.
“Trenutno nas ne iritira samo parada nacionalističkih bandi koje idu na granicu, nego možda i uvredljivo kažnjavanje političarke Rade Trajković od strane srpskih snaga sigurnosti. Odluke Beograda su puno manje konstruktivne nego što su bile prije”, objašnjava stručnjak.
S druge strane, premijer Kosova Albin Kurti insistira na rješenju u skladu sa zakonom, te na provedbi kosovskog pravnog poretka na sjeveru Kosova. “Na taj način smanjuje se manevarski prostor u dosad važećoj formuli kompromisa prema kojoj obje strane prihvataju još nerazjašnjenu situaciju”, kaže Daniel Bochsler.
Način pritiska međunarodne zajednice?
Prema riječima stručnjaka, iza ovih napetosti kriju se političke kalkulacije obiju država. “Međunarodna zajednica, a posebice Sjedinjene Države, zalažu se za brzo dogovoreno rješenje. I što je situacija napetija, obje vlade mogu očekivati više ustupaka”.
Obje vlade nisu se nadale samo ustupcima u pogledu statusa Kosova i njegovog sjevera, pretežno naseljenog Srbima. “Vlada Srbije također se nada da će Zapad malo liberalnije gledati na svoja unutarnja pitanja kao što su korupcija, veze s mafijom, suzbijanje medija, demokracija i veze s Rusijom”, zaključuje Daniel Bochsler za švicarski Blick.
