Dramski scenario

Politički analitičar Artan Muhaxhiri rekao je da se sporazum o registarskim tablicama, umjesto da se koristi za kvalitativno unapređenje kosovske agende u dijalogu, pretvorio u "bizaran spektakl", prenosi Teelegrafi.

On je istakao da je sporazum nepotrebno postao potencijalno opasan, populistički i sa negativnim posljedicama po imidž kosovskog rukovodstva.

Muhaxhiri je naglasio da je u izdanju registarskih tablica nastao dramatičan scenario trilera, gdje su, kako je rekao, nekoliko sati građani Kosova bili duboko zabrinuti zbog višedimenzionalnih posljedica moguće eskalacije nasilja na sjeveru.

„Poslije veoma uspješnog diplomatskog metoda koji je vlada Albina Kurtija primjenila u periodu avgust-septembar za izdavanje ličnih karata, kada je cilj elegantno postignut nakon usaglašavanja sa zemljama Kvinte i Amerikancima posebno, bilo je logično očekivati isti plodonosan pristup i za registarske tablice. Međutim, ovoga puta odlučeno je da se zanemari vizionarski pragmatizam i koordinacija sa saveznicima, a izabran je dramski scenario trilera, koji je do posljednjih sati ostavljao građane duboko zabrinute zbog višedimenzionalnih posledica moguće eskalacije nasilja u sever", ocjenio je Muhaxhiri.

On je rekao da je „neizdavanje novih registarskih tablica te specifične kategorije neutralisano time što nema kazni za njihovo dalje zadržavanje, a tu je i obaveza da se započnu razgovori o francusko-njemačkom, odnosno evroameričkom planu".

"Poslije višemjesečnog kontinuiranog američko-evropskog insistiranja na ovom planu, neshvatljiv je pokušaj vlade da ovu evidentnu činjenicu upakuje kao suštinski katalitičku inicijativu sa svoje strane. Svako željno i nerealno tumačenje tobožnjeg nametanja suštinskih orijentacijskih promena u dijalogu posredstvom ovog političkog stila je predodređeno da propadne”, rekao je on.

U takvim situacijama, ocjenio je Muhaxhiri, svaka odluka ima sistemske posljedice sa „domino efektom“.

„To čini neprihvatljivom tiraniju bilo koje strane koja želi da savlada nekoliko koraka odjednom da bi stigla do cilja. Bez valjane analize širine života, političkih i identitetskih uticaja na državu, građane, saveznike i region”, istakao je.

Povodom izjava srpske i kosovske strane o sporazumu, Muhaxhiri je rekao da "magla oko kratkoročnog sporazuma znači da će se stranke nužno vratiti za sto za dijalog kako bi pregovarale o dugoročnom sporazumu".

Direktor Kosovskog instituta za pravosuđe Ehat Miftaraj jnaveo je da je među glavnim nedostacima postignutih sporazuma u Briselu ostaje činjenica da se ti sporazumi ne objavljuju u cjelini.

Prema njegovim riječima, za građane se objavljuju samo glavne tačke onoga što su stranke dogovorile, dajući im mogućnost da ih tumače po svojoj mjeri.

„Nesumnjivo, najbolja vijest koja se desila u skorije vrijeme u Briselu je dogovor o registarskim tablicama i prevazilaženje svake eskalacije situacije na sjeveru Kosova. S druge strane, jedan od glavnih nedostataka sporazuma postignutih u Briselu ostaje činjenica da se ovi sporazumi ne objavljuju u cjelini, već se objavljuju samo glavne tačke onoga što su strane dogovorile, dajući mogućnost obema stranama da ti sporazumi tumače samo dijelove za koje smatraju da im idu u prilog“, rekao je Miftaraj.

On je dodao da je bez potpunih informacija nemoguće detaljno ocjeniti postignuti dogovor.

„S tim u vezi, nemajući potpune informacije, gotovo je nemoguće detaljno ocjeniti postignuti sporazum. Međutim, iskustvo nas je naučilo da javnost na Kosovu nikada ne treba da uzima izjave srpske strane zdravo za gotovo, jer oni dijalog sa Kosovom tretiraju kao propagandu i svojoj javnosti serviraju informacije koje se najčešće ne poklapaju sa realnošću", rekao je Miftaraj.

Izvor: Kosovo Online/Telegrafi