Srbija i dalje govori da nikada neće priznati Kosovo. Kažu da je Kosovo vještačka država, ali u ovoj državi za koju pretpostavljaju da je vještačka, oni žele vrlo realnu Zajednicu srpskih opština. Srpski slogan je: 'ne postojiš - ali mi želimo nešto od tebe'. To tako ne ide, izjavio je premijer Albin Kurti za njemački "Frankfurter Allgemeine Zaitung".
"Drugo, kada nešto tražite, uvijek treba da imate na umu da isto može da se traži i od vas. Manjine čine oko osam odsto stanovništva na Kosovu i 20 odsto stanovništva u Srbiji. Srbija treba da razmišlja o principu. Osim toga, naš Ustavni sud je oborio Zajednicu opština sa srpskom većinom jer nije u skladu sa Ustavom", rekao je Kurti u intervjuu za "Frankfurter Allgemeine Zaitung".
Upitan da li može da zamisli model da srpska manjina na Kosovu dobije ista prava koja ima albanska manjina na jugoistoku Srbije, Kurti je rekao da je za reciprocitet u pravima manjina širom Balkana i da je to formula mira.
"Prava manjina su važna u borbi protiv dominacije nacionalizma. Ali, Beograd se ne zalaže za prava Srba. Srbija hoće da teritorijalizuje ta prava, a to je sasvim druga stvar. Beograd želi da srpske zajednice formiraju udruženje, ali ne znam da je bilo koji Srbin na Kosovu to tražio od mene. Svake nedjelje dobijam na desetine pisama srpskih državljana naše zemlje. Oni su za razne stvari, za rad, za funkcionisanje pravne države i drugo. Niko mi nije napisao: 'Treba nam Zajednica'. Ovo samo gospodin Vučić kaže", rekao je Kurti.
Na konstataciju da EU i Vašington insistiraju na uspostavljanju ZSO i na pitanje da li je spriječavanje njenog formiranja toliko važno da ugrožava odnose sa Zapadom, Kurti je naveo da je, kada je riječ o normalizaciji odnosa, spreman da govori o ZSO i pravima srpske manjine, ali ne kao preduslovu za razgovore, već u sklopu njih.
"Tokom posljednje decenije u Briselu su sklopljena 33 sporazuma. Dvije trećine njih Srbija nije sprovela. Prihvatam da ova 33 sporazuma postoje i spreman sam da ih sve preuzmem u zvaničnim razgovorima za normalizaciju odnosa na osnovu francusko-njemačkog prijedloga u Briselu. Kada govorimo o normalizaciji odnosa, spreman sam da govorim o zajednici i pravima srpske manjine – ali ne kao preduslovu za razgovore, već u sklopu njih", kaže Kurti.
Govoreći o francusko-njemačkoj inicijativi, Kurti je naveo da je ono što su mu 9. septembra predstavili specijalni predstavnik EU za dijalog Miroslav Lajčak i spoljnopolitički savjetnici njemačkog kancelara i francuskog predsjednika, Jens Plotner i Emanuel Bon, djelovalo kao veoma ozbiljna inicijativa.
"Donijeli su mi spisak modela i ideja o kojima smo dugo razgovarali prije nego što su ih poslali u Beograd. Rekao sam im da su dobra osnova za dalje razgovore", dodao je Kurti.
Na pitanje zašto bi Aleksandar Vučić bio zainteresovan za kompromis kada nagrada kojoj se nekada nadao – članstvo Srbije u EU – više nije realna, Kurti je odgovorio da je prošlo više od devet mjeseci od ruske invazije na Ukrajinu, a da je Srbija zauzela veoma prorusku stranu i da je "otišla predaleko u tome".
"Ne samo da Brisel ne voli Beograd, već i Srbija više voli Moskvu", naveo je Kurti.
On je u intervjuu govorio i o zahjtevu Kosova za članstvo u Savjetu Evrope, rekavši da Kosovo računa na podršku partnera i prijatelja pri glasaju za prijem u ovu organizaciju kako bi se o tome odlučilo što prije.
"Takođe, u decembru ćemo zvanično podnjeti zahtjev za ulazak u EU. Naravno da znamo da članstvo neće doći uskoro. Međutim, važno je da se i zvanično i javno izrazi želja za članstvo u EU", kaže Kurti.
Na pitanje da li razgovore sa Beogradom opterećuje to što je bio politički zatvorenik u Srbiji, u vreme kada je Aleksandar Vučić bio ministar "za vrijeme Miloševićevog režima", kosovski premijer je naveo da nikada ne pokušava da "otključa svoja osjećanja".
"Emocije su važan dio onoga ko smo i šta radimo. Ali imam i dovoljno iskustva da dopustim razumu da odlučuje šta ću reći, a šta ne. Iz srpskog zatvora nisam izašao prošle godine, već prije više od 20 godina. Meni glavni problem nije šta je gospodin Vučić bio, već što se ni danas ne kaje šta je bio. Umjesto da se kaje što je bio Miloševićev ministar informisanja, on žali što sam pušten na slobodu više od godinu dana nakon njegovog pada. Rekao je to nekoliko puta, i to me iritira. Ne radi se o tome šta sam prošao u zatvoru, već o tome koliko su se malo stvari promijenile u Srbiji", naveo je Kurti.
Upitan da li može da zamisli model da srpska manjina na Kosovu dobije ista prava koja ima albanska manjina na jugoistoku Srbije, Kurti je rekao da je za reciprocitet u pravima manjina širom Balkana i da je to formula mira.
"Prava manjina su važna u borbi protiv dominacije nacionalizma. Ali, Beograd se ne zalaže za prava Srba. Srbija hoće da teritorijalizuje ta prava, a to je sasvim druga stvar. Beograd želi da srpske zajednice formiraju udruženje, ali ne znam da je bilo koji Srbin na Kosovu to tražio od mene. Svake nedjelje dobijam na desetine pisama srpskih državljana naše zemlje. Oni su za razne stvari, za rad, za funkcionisanje pravne države i drugo. Niko mi nije napisao: 'Treba nam Zajednica'. Ovo samo gospodin Vučić kaže", rekao je Kurti.
Na konstataciju da EU i Vašington insistiraju na uspostavljanju ZSO i na pitanje da li je spriječavanje njenog formiranja toliko važno da ugrožava odnose sa Zapadom, Kurti je naveo da je, kada je riječ o normalizaciji odnosa, spreman da govori o ZSO i pravima srpske manjine, ali ne kao preduslovu za razgovore, već u sklopu njih.
"Tokom posljednje decenije u Briselu su sklopljena 33 sporazuma. Dvije trećine njih Srbija nije sprovela. Prihvatam da ova 33 sporazuma postoje i spreman sam da ih sve preuzmem u zvaničnim razgovorima za normalizaciju odnosa na osnovu francusko-njemačkog prijedloga u Briselu. Kada govorimo o normalizaciji odnosa, spreman sam da govorim o zajednici i pravima srpske manjine – ali ne kao preduslovu za razgovore, već u sklopu njih", kaže Kurti.
Govoreći o francusko-njemačkoj inicijativi, Kurti je naveo da je ono što su mu 9. septembra predstavili specijalni predstavnik EU za dijalog Miroslav Lajčak i spoljnopolitički savjetnici njemačkog kancelara i francuskog predsjednika, Jens Plotner i Emanuel Bon, djelovalo kao veoma ozbiljna inicijativa.
"Donijeli su mi spisak modela i ideja o kojima smo dugo razgovarali prije nego što su ih poslali u Beograd. Rekao sam im da su dobra osnova za dalje razgovore", dodao je Kurti.
Na pitanje zašto bi Aleksandar Vučić bio zainteresovan za kompromis kada nagrada kojoj se nekada nadao – članstvo Srbije u EU – više nije realna, Kurti je odgovorio da je prošlo više od devet mjeseci od ruske invazije na Ukrajinu, a da je Srbija zauzela veoma prorusku stranu i da je "otišla predaleko u tome".
"Ne samo da Brisel ne voli Beograd, već i Srbija više voli Moskvu", naveo je Kurti.
On je u intervjuu govorio i o zahjtevu Kosova za članstvo u Savjetu Evrope, rekavši da Kosovo računa na podršku partnera i prijatelja pri glasaju za prijem u ovu organizaciju kako bi se o tome odlučilo što prije.
"Takođe, u decembru ćemo zvanično podnjeti zahtjev za ulazak u EU. Naravno da znamo da članstvo neće doći uskoro. Međutim, važno je da se i zvanično i javno izrazi želja za članstvo u EU", kaže Kurti.
Na pitanje da li razgovore sa Beogradom opterećuje to što je bio politički zatvorenik u Srbiji, u vreme kada je Aleksandar Vučić bio ministar "za vrijeme Miloševićevog režima", kosovski premijer je naveo da nikada ne pokušava da "otključa svoja osjećanja".
"Emocije su važan dio onoga ko smo i šta radimo. Ali imam i dovoljno iskustva da dopustim razumu da odlučuje šta ću reći, a šta ne. Iz srpskog zatvora nisam izašao prošle godine, već prije više od 20 godina. Meni glavni problem nije šta je gospodin Vučić bio, već što se ni danas ne kaje šta je bio. Umjesto da se kaje što je bio Miloševićev ministar informisanja, on žali što sam pušten na slobodu više od godinu dana nakon njegovog pada. Rekao je to nekoliko puta, i to me iritira. Ne radi se o tome šta sam prošao u zatvoru, već o tome koliko su se malo stvari promijenile u Srbiji", naveo je Kurti.
