Izlazak iz krize

Odnosi Srbije i Kosova biće u fokusu rasprave posvećene prilikama na Zapadnom Balkanu, na sastanku ministara inostranih poslova zemalja članica Evropske unije (EU) u ponedeljak, 14. novembra.

Prema najavi, visoki predstavnik EU za zajedničku spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj (Josep Borell) obavestiće šefove evropskih diplomatija o zastoju u dijalogu Kosova i Srbije te sastancima koje je on krajem prošle nedelje imao u Parizu, sa premijerom Kosova Albinom (Aljbin) Kurtijem i predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Borelj je potvrdio da je Srbiji i Kosovu predao predlog za rešenje nastale krize.

"Moramo da nađemo izlaz za ovu krizu. Izneli smo predlog za izlazak iz krize, oni treba da ga razmotre. Radi se dobrom rešenju", izjavio je Borelj uoči sastanka ministara inostranih poslova zemalja članica Evropske unije (EU).

Na ovom sastanku će se između ostalog raspravljati i o prilikama na Zapadnom Balkanu sa fokusom na novu krizu u odnosima na relaciji Beograd-Priština.

Očekuje se da na kraju rasprave, ministri inostranih poslova EU, ponove poziv za konstruktivno angažovanje strana u prevazilaženju izazova i smanjenu tenzija.

Oni će takođe tražiti napredak u procesu dijaloga ka postizanju sveobuhvatnog, pravno obavezujućeg sporazuma za normalizaciju odnosa između dve strane.

Odnosi Beograda i Prištine su zategnuti zbog nedavne odluke kosovske vlade da počne sa primenom odluke o ukidanju tablica koje su izdavali srpski organi za vozila koja uglavnom koriste srbi na severu Kosova.

Predstavnici međunarodne zajednice su zatražili od zvanične Prištine da primenu odloži za deset meseci, što su kosovske vlasti odbile.

Razočarenje ovim postupkom su izrazili i predstavnici Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Zbog zaoštrenih odnosa, nije došlo do novog susreta između kosvskog premijera i srpskog predsednika, iako se iz EU obećavalo da će dijalog dobiti novu dinamiku i da će se lideri sastajati jednom mesečno.

U međuvremenu, potvrđeno je postojanje takozvanog nemačko-francuskog plana o dijalogu, ali strane imaju dijametralno različita stajališta oko ovog plana.

O postojanju takozvanog francusko-nemačkog plana govorili su 3. novembra u Berlinu nemački kanceral Olaf Scholz i predsednica Evropske komisija Ursula von der Leyen. Von der Leyen je potvrdila da je ovaj plan sada "integrisan u proces dijaloga".

Iako će situacija na Kosovu i tenzije stvorene na severu biti glavna tema u delu sastanka na kome će se razgovarati o Zapadnom Balkanu, očekuje se da će ministri razmeniti mišljenja o uticaju agresije Rusije na Ukrajinu ali i regionu, kao i o političkoj situaciji u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Oni će razgovarati i o procesu proširenja EU uoči samita EU-Zapadni Balkan, koji će biti održan 6. decembra u Tirani.