Prema podacima Agencije za statistiku Kosova tokom 2021. godine Kosovo je napustilo blizu 43.000 građana, ali kako se navodi u izvještaju te agencije taj broj mogao bi da bude znatno veći, prenosi Reporteri.
"Međunarodna emigracija – broj kosovskih emigranata tokom 2021. godine procjenjuje se na ukupno 42.728 stanovnika, uključujući legalne i ilegalne emigrante. Prirodni priraštaj na Kosovu u 2021. godini iznosio je 14.391 stanovnika, dok je neto migracija iznosila 38.606 stanovnika. Stanovništvo Kosova se tokom 2021. godine smanjilo za 24.215 stanovnika", navodi se u izvještaju Agencije za statistiku.
Međutim, zvanična statistika ne obuhvata sve građane koji su napustili Kosovo u 2021. godini, jer su mnogi otišli i ilegalnim putem. Među onima koji su napustili Kosovo su i oni sa profesijama koje su neophodne Kosovu. Odlaze profesori, doktori, inženjeri, tehničari, mnogi građevinari, zidari, stolari, instalateri raznih vrsta, gastronomi sa i bez diplome i drugi raznih profila.
Kako se navodi, medicinske sestre sa Kosova koje godinama odlaze u zapadne zemlje posebna su priča. Dva privatna univerziteta na Kosovu imaju licencirane fakultete za medicinske sestre i pripremaju medicinske sestre za zapadno tržište rada. Njihov broj se lako može provjeriti, jer su legalno registrovani na ovim fakultetima.
Predsjednik ljekarske komore Pleurat Sejdiu rekao je da će se u narednih pet godina osjetiti velika kriza u pogledu nedostatka ljekara. Prema njegovim riječima, samo u posljednje četiri godine Kosovo je izgubilo preko 650 ljekara.
"Tokom ove godine otišla su 174 ljekara. To je veći broj nego prošle godine, kada je 150 otišlo za 12 mjeseci, dok je u ovom periodu od devet mjeseci preko 170 i, nažalost, približava se broju od 200 ako se ovaj trend nastavi. U trenutku kada se vize liberalizuju, ovaj broj će biti mnogo veći, jer će kontakt biti mnogo lakši za zainteresovane ljekare sa Kosova i mnoge poslodavce, posebno u Njemačkoj", rekao je on.
Sindikat zdravstvenih radnika Univerzitetsko-kliničkog centra je u saopštenju za medije naveo da sa velikom zabrinutošću prati odlazak zdravstvenih radnika iz te ustanove, a posebno medicinskih sestara. Prema procjenama sindikata zdravstva, oko 1.500 medicinskih sestara se sprema da napusti Kosovo 2023. godine.
"Upravo sestre intenzivne njege, anestezijski tehničari, instrumentalisti, medicinske sestre Urgentnih centara i uopšte kvalitetne i iskusne medicinske sestre su na meti", navodi se u saopštenju sindikalaca.
I radnici nižih obrazovanih profila odlaze sa Kosova u bolji, dostojanstveniji život.
"Ogromna većina imigranata za 2021. bili su legalni imigranti. Legalna imigracija je nastala zbog spajanja porodice, sklapanja brakova, pronalaska posla, stalne migracije (uglavnom u susjedne zemlje), dugotrajnog studiranja sa zaposlenjem itd. Pored zemalja EU i EFTA, jedan broj građana Kosova je emigrirao i u druge zemlje, uglavnom u SAD, Tursku, Kanadu i druge zemlje", ističe se u izvještaju Agencije za statistiku.
Kontradikcija i neuređenost tržišta rada još više dolazi do izražaja kada se ima u vidu veliki broj nezaposlenih koji se vode na evidenciji službenih zavoda za zapošljavanje i još veći broj onih koji nikada nisu registrovani u tim institucijama.
Preko 80.000 nezaposlenih registrovano je u Zavodu za zapošljavanje na Kosovu, ali preduzeća se i dalje žale na nedostatak radne snage.
"Problem emigracije, prema analizi, su uslovi rada i niske plate", ističu u Zavodu za zapošljavanje Kosova.
Iz istraživanja koje je rađeno sa građanima Kosova o motivima migracije, može da se vidi da je glavni pokretači emigracije nivo plata, mogućnost za razvoj karijere i najbolji uslovi za život.
"Nezaposlenost na Kosovu, posebno među mladima i ženama, ostaje prilično visoka. Visoka je i stopa nezaposlenih diplomaca. Ono što smo primjetili jeste da je i kod nas stepen neslaganja između obrazovanja i potreba tržišta rada prilično visok. To znači da nismo uspjeli da uskladimo obrazovanje sa tržištem rada, nismo ponudili dovoljno programa za obuku i osposobljavanje za zanimanja koja traži tržište rada, nismo uspeli da uspostavimo meritokratiju u javnom zapošljavanju", rekao je direktor za istraživanja na Institutu GAP Jeton Mehmeti.
Prema njegovim riječima, na Kosovu postoji nekoliko industrija i usluga koje rizikuju da ostanu bez kvalifikovanih radnika, ako se trend emigracije nastavi. To su zdravstvo, gastronomija i građevinarstvo. Naime, neke od ovih industrija predstavljaju najveću potrebu za radnicima u Njemačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj, gdje je trend iseljavanja takođe veći.
U svakom slučaju, u nekim udruženjima koja se bave problemima i migracijama stanovnika Kosova smatraju da bi Vlada Kosova trebalo da izradi plan ili strategiju za smanjenje emigracije onih iz profesija koje imaju deficit radne snage i visoku produktivnost. Strategija treba da donese razne podsticaje kao što su grantovi za početnike u biznisu i druge mjere politike koje će zadržati radnu snagu na Kosovu.
Čak se i sporazumi o sezonskom radu mogu posmatrati kao prilika za profesije u kojima Kosovo ima nisku stopu nezaposlenosti. Kosovo je u opasnosti da ostane bez radnika i bez potrebnih kadrova koje je samo obrazovalo i stručno pripremilo.
Izvor: Reporteri.net/Kosovoonline
Međutim, zvanična statistika ne obuhvata sve građane koji su napustili Kosovo u 2021. godini, jer su mnogi otišli i ilegalnim putem. Među onima koji su napustili Kosovo su i oni sa profesijama koje su neophodne Kosovu. Odlaze profesori, doktori, inženjeri, tehničari, mnogi građevinari, zidari, stolari, instalateri raznih vrsta, gastronomi sa i bez diplome i drugi raznih profila.
Kako se navodi, medicinske sestre sa Kosova koje godinama odlaze u zapadne zemlje posebna su priča. Dva privatna univerziteta na Kosovu imaju licencirane fakultete za medicinske sestre i pripremaju medicinske sestre za zapadno tržište rada. Njihov broj se lako može provjeriti, jer su legalno registrovani na ovim fakultetima.
Predsjednik ljekarske komore Pleurat Sejdiu rekao je da će se u narednih pet godina osjetiti velika kriza u pogledu nedostatka ljekara. Prema njegovim riječima, samo u posljednje četiri godine Kosovo je izgubilo preko 650 ljekara.
"Tokom ove godine otišla su 174 ljekara. To je veći broj nego prošle godine, kada je 150 otišlo za 12 mjeseci, dok je u ovom periodu od devet mjeseci preko 170 i, nažalost, približava se broju od 200 ako se ovaj trend nastavi. U trenutku kada se vize liberalizuju, ovaj broj će biti mnogo veći, jer će kontakt biti mnogo lakši za zainteresovane ljekare sa Kosova i mnoge poslodavce, posebno u Njemačkoj", rekao je on.
Sindikat zdravstvenih radnika Univerzitetsko-kliničkog centra je u saopštenju za medije naveo da sa velikom zabrinutošću prati odlazak zdravstvenih radnika iz te ustanove, a posebno medicinskih sestara. Prema procjenama sindikata zdravstva, oko 1.500 medicinskih sestara se sprema da napusti Kosovo 2023. godine.
"Upravo sestre intenzivne njege, anestezijski tehničari, instrumentalisti, medicinske sestre Urgentnih centara i uopšte kvalitetne i iskusne medicinske sestre su na meti", navodi se u saopštenju sindikalaca.
I radnici nižih obrazovanih profila odlaze sa Kosova u bolji, dostojanstveniji život.
"Ogromna većina imigranata za 2021. bili su legalni imigranti. Legalna imigracija je nastala zbog spajanja porodice, sklapanja brakova, pronalaska posla, stalne migracije (uglavnom u susjedne zemlje), dugotrajnog studiranja sa zaposlenjem itd. Pored zemalja EU i EFTA, jedan broj građana Kosova je emigrirao i u druge zemlje, uglavnom u SAD, Tursku, Kanadu i druge zemlje", ističe se u izvještaju Agencije za statistiku.
Kontradikcija i neuređenost tržišta rada još više dolazi do izražaja kada se ima u vidu veliki broj nezaposlenih koji se vode na evidenciji službenih zavoda za zapošljavanje i još veći broj onih koji nikada nisu registrovani u tim institucijama.
Preko 80.000 nezaposlenih registrovano je u Zavodu za zapošljavanje na Kosovu, ali preduzeća se i dalje žale na nedostatak radne snage.
"Problem emigracije, prema analizi, su uslovi rada i niske plate", ističu u Zavodu za zapošljavanje Kosova.
Iz istraživanja koje je rađeno sa građanima Kosova o motivima migracije, može da se vidi da je glavni pokretači emigracije nivo plata, mogućnost za razvoj karijere i najbolji uslovi za život.
"Nezaposlenost na Kosovu, posebno među mladima i ženama, ostaje prilično visoka. Visoka je i stopa nezaposlenih diplomaca. Ono što smo primjetili jeste da je i kod nas stepen neslaganja između obrazovanja i potreba tržišta rada prilično visok. To znači da nismo uspjeli da uskladimo obrazovanje sa tržištem rada, nismo ponudili dovoljno programa za obuku i osposobljavanje za zanimanja koja traži tržište rada, nismo uspeli da uspostavimo meritokratiju u javnom zapošljavanju", rekao je direktor za istraživanja na Institutu GAP Jeton Mehmeti.
Prema njegovim riječima, na Kosovu postoji nekoliko industrija i usluga koje rizikuju da ostanu bez kvalifikovanih radnika, ako se trend emigracije nastavi. To su zdravstvo, gastronomija i građevinarstvo. Naime, neke od ovih industrija predstavljaju najveću potrebu za radnicima u Njemačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj, gdje je trend iseljavanja takođe veći.
U svakom slučaju, u nekim udruženjima koja se bave problemima i migracijama stanovnika Kosova smatraju da bi Vlada Kosova trebalo da izradi plan ili strategiju za smanjenje emigracije onih iz profesija koje imaju deficit radne snage i visoku produktivnost. Strategija treba da donese razne podsticaje kao što su grantovi za početnike u biznisu i druge mjere politike koje će zadržati radnu snagu na Kosovu.
Čak se i sporazumi o sezonskom radu mogu posmatrati kao prilika za profesije u kojima Kosovo ima nisku stopu nezaposlenosti. Kosovo je u opasnosti da ostane bez radnika i bez potrebnih kadrova koje je samo obrazovalo i stručno pripremilo.
Izvor: Reporteri.net/Kosovoonline
