Prema redovnom izvještaju Svetske banke, ekonomija Kosova može dodatno da se pogorša, ukoliko se energetska kriza i pritisci rastuće inflacije nastave.
Kako se navodi u izvještaju, rast cijena neizbježno će uticati na tražnju i privrednu aktivnost tokom cijele godine.
Menadžer Svjetske banke za Kosovo Masimilijano Paoluči kaže da je Kosovo osjetljivo na uvezenu inflaciju.
"U sadašnjem kontekstu, od fundamentalnog je značaja održavanje adekvatnih fiskalnih rezervi kako bi se odgovorilo na promjenljivo makroekonomsko okruženje. Srednjoročno, neophodno je unaprediti reforme usmjerene na jačanje rasta produktivnosti i jačanje konkurentnosti, proširenje razvoja ljudskog kapitala i zatvaranje infrastrukturnog jaza", rekao je Paoluči.
Niske stope učešća u radnoj snazi i zaposlenosti, posebno među ženama, prema Paolučiju, predstavljaju ograničavajuće prepreke ekonomskom rastu i smanjenju siromaštva.
"Da bi se zaštitili najsiromašniji građani, sistem socijalne zaštite Kosova mora da se modernizuje kako bi bio efikasniji u suočavanju sa dugoročnim šokovima i izazovima, počevši od pokretanja reforme socijalne pomoći koja treba da bude usmjerena na građane koji su uz njega zaista u nevolji i ostavljeni, posebno u vremenima krize", rekao je Paoluči.
U izvještaju se navodi da visoka naplata poreskih prihoda nastavlja da favorizuje fiskalnu poziciju, podržanu višom inflacijom i mjerama usklađenosti sa poreskim obavezama.
"Očekuje se da fiskalni deficit dostigne vrijednost od 0,8 odsto bruto domaćeg proizvoda u 2022. godini, što je takođe posljedica izraženog nedovoljnog trošenja u kapitalnim projektima", navodi se u izvještaju.
U ovoj situaciji visoke neizvjesnosti, u izvještaju se ocijenjuje da je od vitalnog značaja održavati rezerve koje omogućavaju reakciju na promjene u makroekonomskom okruženju.
"Srednjoročno, neophodno je unaprediti sprovođenje strukturnih reformi radi povećanja konkurentnosti i razvoja privatnog sektora, podržavajući trenutni zamah rasta izvoza", ocijenjuje se u izvještaju.
Prema podacima Svjetske banke, očekuje se usporavanje rasta na Kosovu na 3,1 odsto ove godine, dok se do 2024. očekuje da će privredni rast dostići 4,2 odsto, pod uslovom da se smanje inflatorni pritisci i povezane neizvjesnosti.
Menadžer Svjetske banke za Kosovo Masimilijano Paoluči kaže da je Kosovo osjetljivo na uvezenu inflaciju.
"U sadašnjem kontekstu, od fundamentalnog je značaja održavanje adekvatnih fiskalnih rezervi kako bi se odgovorilo na promjenljivo makroekonomsko okruženje. Srednjoročno, neophodno je unaprediti reforme usmjerene na jačanje rasta produktivnosti i jačanje konkurentnosti, proširenje razvoja ljudskog kapitala i zatvaranje infrastrukturnog jaza", rekao je Paoluči.
Niske stope učešća u radnoj snazi i zaposlenosti, posebno među ženama, prema Paolučiju, predstavljaju ograničavajuće prepreke ekonomskom rastu i smanjenju siromaštva.
"Da bi se zaštitili najsiromašniji građani, sistem socijalne zaštite Kosova mora da se modernizuje kako bi bio efikasniji u suočavanju sa dugoročnim šokovima i izazovima, počevši od pokretanja reforme socijalne pomoći koja treba da bude usmjerena na građane koji su uz njega zaista u nevolji i ostavljeni, posebno u vremenima krize", rekao je Paoluči.
U izvještaju se navodi da visoka naplata poreskih prihoda nastavlja da favorizuje fiskalnu poziciju, podržanu višom inflacijom i mjerama usklađenosti sa poreskim obavezama.
"Očekuje se da fiskalni deficit dostigne vrijednost od 0,8 odsto bruto domaćeg proizvoda u 2022. godini, što je takođe posljedica izraženog nedovoljnog trošenja u kapitalnim projektima", navodi se u izvještaju.
U ovoj situaciji visoke neizvjesnosti, u izvještaju se ocijenjuje da je od vitalnog značaja održavati rezerve koje omogućavaju reakciju na promjene u makroekonomskom okruženju.
"Srednjoročno, neophodno je unaprediti sprovođenje strukturnih reformi radi povećanja konkurentnosti i razvoja privatnog sektora, podržavajući trenutni zamah rasta izvoza", ocijenjuje se u izvještaju.
Prema podacima Svjetske banke, očekuje se usporavanje rasta na Kosovu na 3,1 odsto ove godine, dok se do 2024. očekuje da će privredni rast dostići 4,2 odsto, pod uslovom da se smanje inflatorni pritisci i povezane neizvjesnosti.
