Zabrinjavajuće

Na Kosovu je uočljiv povećan broj pacijenata koji pokazuju znake anksioznosti i posttraumatskog stresa, kao i slučajeva zloupotrebe psihoaktivnih supstanci kod mladih. Ali Klinika za psihijatriju ima samo 6 kreveta za lečenje ovih slučajeva. Podaci ministarstva zdravlja pokazuju da od 800 hospitalizacija godišnje, 40 do 50 odsto pacijenata ima mentalne poremećaje. Ljekari kažu da još uvijek ne postoji strategija koja bi riješila probleme, a iz Ministarstva zdravlja poručuju da će strategija biti izrađena prema preporukama koje će proisteći iz nacionalnog izvještaja o procjeni mentalnog zdravlja.

Podaci pokazuju da se stanje na Klinici za psihijatriju pogoršava usljed porasta broja pacijenata sa anksioznim poremećajima, a usljed pandemije koronavirusa, prenosi Koha.

Faton Kutlovci (Kutllovci), direktor Klinike za psihijatriju, rekao je da nemaju tačne podatke o broju pacijenata, te da svoje podatke baziraju na ambulantnim posetama.

„Slučajevi čiji porast je zabeležen su neurotični poremećaji, anksioznost i poremećaji slični anksioznosti. Od ukupnog broja dijagnoza ili mentalnih poremećaja koji se ambulantno liječe na Klinici za psihijatriju, neurotični poremećaji čine najveći procenat“, rekao je Kutlovci.

Lečenje ovih pacijenata je problematično, zbog nedostatka kapaciteta i jasne strategije koja bi se bavila posljedicama pandemije na mentalno zdravlje.

„Mentalno zdravlje izgleda kao sekundarna usluga po svom značaju. Nema nove strategije, na njoj se radi, ali to je i stav Odbora za zdravstvo Skupštine koji je dao 15 tačaka na kojima bi trebalo dosta poraditi na promjeni zakonodavstva, posebno u pogledu obavezne obuke, što je veoma važno, jer se odnosi na kriterijume članstva Kosova u evropskim institucijama. Međutim, sve je malo i sami naši pacijenti su marginalizovani, počev od porodice i društva i drugih zemalja“, rekao je Sami Redžepi (Rexhepi), direktor Centra za mentalno zdravlje u Prištini.

Direktor kol centra „Linija života“ Bind Skeja rekao je da je statistički jedan od najvećih poremećaja depresija, zajedno sa anksioznošću i posttraumatskim stresom.

„Na Kosovu je problem posebno posttraumatski poremećaj jer smo mi poslijeratna zemlja i institucije ga ne liječe. Nema mnogo statistike koliko ih je prisutno. Ne postoji opšta analiza za cjelokupno stanovništvo. Nema strategije, ovo je danas super deficitarno“, rekao je Skeja.

Pored posttraumatskog poremećaja, izvještaji Klinike govore i o porastu slučajeva narkomanije.

Podaci govore da na Kosovu oko 45.000 ljudi zloupotrebljava narkotike, ali na klinici nema dovoljno kreveta za njihovo lečenje.

„U ovim okolnostima, na našem odeljenju koje ima samo šest kreveta radi se samo detoksikacija i liječe se samo ljudi koji su motivisani da prestanu da zloupotrebljavaju ove supstance. Trenutno nemamo ni tehničke ni stručne mogućnosti da se bavimo ovim slučajevima. Udvostručićemo ih. Trenutno imamo 6, napravićemo 12, eventualno i 15“, rekao je Kutlovci.

Trenutno ne postoji validna strategija za mentalnu njegu na Kosovu.

Ministarstvo zdravlja je u pisanom odgovoru za Kohu potvrdilo da će nacionalna strategija za mentalno zdravlje biti izrađena u skladu sa preporukama koje će proizaći iz nacionalnog izvještaja o procjeni mentalnog zdravlja.

„Što se tiče Nacionalne strategije za mentalno zdravlje (Akcioni plan za mentalno zdravlje), ona će biti sačinjena prema preporukama koje će proisteći iz nacionalnog izvještaja o procjeni mentalnog zdravlja, aktivnosti koju je pokrenuo Odsjek za mentalno zdravlje preko generalnog sekretara, čija se realizacija očekuje uskoro. Akcioni plan za mentalno zdravlje biće dio Sektorske zdravstvene strategije“, kaže se u odgovoru Ministarstva zdravlja za Kohu.