Okvirne mogućnosti

Posljednje izjave premijera Kosova Albina Kurtija i predsdnika Srbije Aleksandra Vučića odaju da su obojici stigle poruke iz najviših političkih i diplomatskih nivoa Evropske unije (EU) oko postizanja pravno obavezujućeg sporazuma dvije strane.

Kako ocenjuju dvojica poznavaoca političkih prilika na Kosovu i u Srbiji Agon (Maliqi) Maljići i Dušan Janjić, dokaz su izjave Kurtija i Vučića oko francusko-nemačkog dokumenta, koji se pominje u medijima u zemljama regiona.

Dokument se tiče predloga za postizanja dogovora o rešavanju spora Kosova i Srbije, a kako navode Kurti i Vučić, predložili su ga Jens Plotner i Emanuel Bone (Emmanuel Bonne), savetnici nemačkog kancelara Olafa (Scholz) Šolca i predsednika Francuske Emanuela Makrona (Emmanuel Macron).

Ambasade Nemačke i Francuske na Kosovu nisu potvrdile da postoji inicijativa njihovih zemalja ili predlog dokumenta, koji bi mogao da bude novi okvir za dijalog Kosova i Srbije sa ciljem postizanja pravno obavezujućeg sporazuma.

Politički analitičar Agon Maljići u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocenjuje da su Kurti i Vučić svojim izjavama, direktno ili indirektno, potvrdili da postoji francusko-nemački predlog.

Međutim, smatra da on ne precizira detalje već samo okvirno predlaže mogućnosti.

"Dokument je više kao vodič, sugestija, a strane se hvataju za njegove elemente, za sfere koje se u ovom trenutku čine korisnim za stratešku komunikaciju. Verujem da Kosovo verovatno vidi prostor za optimizam, zbog činjenice da se tom formulom – koja po svoj prilici ne predviđa direktno priznanje (od strane Srbije)– vrši pritisak na Kosovo da napravi bilo kakav kompromis oko Zajednice (opština sa srpskom većinom). Dakle, možda u njemu (u dokumentu) Kosovo vidi neku vrstu prostora za postizanje sporazuma, koji bi interno mogao da bude prihvatljiviji", navodi Maljići.

Šta je cilj?
Dušan Janjić iz beogradskog Foruma za etničke odnose ukazuje da su od potpisivanja Briselskog sporazuma 2013. godine, uglavnom vođeni razgovori na tehničkom nivou, te dodaje da je cilj francusko-nemačkog predloga da se dijalog podigne isključivo na politički nivo.

"Pušteno je samo kao test pitanje, ne znam u dogovoru sa kim sve, pitanje statusa, pitanje definisanja krajnjeg rešenja. I ono se vrti u javnosti. Ja koliko znam ima više pitanja ili bi papir bio bezvredan. Taj papir je pre svega stav Francuske i Nemačke, o njemu treba da se izjasni Priština i Beograd ali će biti reakcije i Velike Britanije. Bilo bi idealno da on jednoga dana postane zajednička platforma za pregovore", kaže Janjić.

Inicijativa ili predlog u vidu dokumenta?
Premijer Kosova Aljbin Kuti je 10. oktobra izjavio da postoji "francusko-nemačka inicijativa, koja ima za cilj da pruži veća ovlašćenja (specijalnom izaslaniku Evropske unije za dijalog Kosova i Srbije Miroslavu) Lajčaku, uz kontinuiranu podršku SAD."

"Razgovara se o različitim modelima, ali nema ničeg konačnog, još manje odlučujućeg, da bi se moglo reći da je to francusko-nemački predlog. Ima još, kako da kažem, ideja koje kruže, Berlin, Brisel, Vašington, ali i London, Rim i Pariz, kao i Beograd i Priština", rekao je Kurti i dodao da zbog poverljivosti razgovora ne može u javnost da iznese te ideje.

Dan ranije, 9. oktobra, Kurti je izjavio da je optimista da će u narednim mesecima biti moguće postići pravno obavezujući sporazum sa Srbijom.

U međuvremenu je 8. oktobra predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da su Francuska i Nemačka iznele predlog da Srbija dopusti ulazak Kosova u međunarodne institucije i organizacije, uključujući Ujedinjene nacije (UN) u zamenu za brzo članstvo Srbije u Evropsku uniju (UN).

"Za Srbiju je i zbog Ustava, ali ne samo zbog Ustava neprihvatljivo da Kosovo bude članica UN i to će nositi svoje posledice", naveo je Vučić.

S druge strane, ministarka spoljnih poslova Kosova Donika Grvala je 9. novembra rekla da Vučićeva izjava o Kosovu u UN nije tačna, jer je francusko-nemački predlog "izgrađen sa potpuno drugim ciljem", te predstavlja samo "osnovu za razgovor".

Kolike su šanse za ulazak Kosova u UN?
Politički analitičar Agon Maljići smatra da se na francusko-nemački predlog može gledati "sa odmerenom dozom optimizma", odnosno da može da pomeri proces dijaloga ka konačnom sporazumu, kojim bi se rešio spor između dve strane.

Ocenjuje i da Srbija u ovom trenutku, bez veće podrške Rusije, nije u poziciji da se odupre pritisku Zapada. Takođe dodaje da Kosovo ne može da napreduje ka evropskim integracijama, niti da se učlani u međunarodne organizacije bez podrške Zapada. Zbog svega toga, kaže Maljići, velike sile mogu da nateraju lidere na Kosovu i u Srbiji da otvore mogućnost za politički proces koji vodi ka dogovoru.

"Glavni izazov ovog međunarodnog predloga je to što je zasnovan na mnogim pretpostavkama i hipotetičkim okolnostima, koje se posebno odnose na garancije posrednika. Dakle, ni pod kojim uslovima, posebno u ovom trenutku, Kosovu ne može biti garantovano mesto u UN, jer nije u pitanju samo Srbija, već i Rusija i Kina. U međuvremenu, Srbiji se ne može garantovati ubrzanje ulaska u EU, jer Kosovo nije jedini uslov za ulazak u EU, već to ima veze i sa standardima upravljanja i reformama", kaže Maljići.

Često pominjanje modela dve Nemačke
Dušan Janjić zaključuje da francusko-nemački dokument ne predstavlja "trgovinu na koju Vučić računa", odnosno da će Srbija, ukoliko prihvati predlog, ubrzanom procedurom postati članica EU.

"Mislim da je to početak kampanje da prođe taj model. Koji je to model? Neki taj model nazivaju modelom 'dve Nemačke' i to je dobro u tom papiru. Mislim da bolju ponudu, pod ovakvim okolnostima, neće dobiti ni Priština ni Beograd. A to je da Srbija prizna postojanje Republike Kosova. Dakle, da Srbija ne ometa članstvo Kosova (u međunarodnim organizacijama) i da sarađuje sa Kosovom, kada imaju zajedničke interese u međunarodnim organizacijama, uključujući Ujedinjene nacije", naglašava Janjić.

"Model dve Nemačke" je sporazum iz 1972. između bivše Savezne Republike Nemačke (poznate kao Zapadna Nemačka) i bivše Demokratske Republike Nemačke (poznate kao Istočna Nemačka). Tim sporazumom su dve zemlje postigle normalizaciju odnosa a da se nisu formalno priznale.

Janjić ne očekuje da će se Kurti i Vučić uskoro sastati u Briselu, osim ukoliko Evropska unija ne bude prinuđena da organizuje takav sastanak. Prema njegovoj oceni, razlog za "prinudni" sastanak bi mogle da bude eventualne tenzije na severu Kosova u slučaju da se ne postigne tehnički dogovor o registarskim tablicama ili ukoliko Vlada Kosova ne odloži odluku o preregistraciji vozila sa srpskim oznakama na RKS.

Proces preregistracije je počeo 1. septembra i trajaće do 31. oktobra, nakon čega, prema tvrdnjama kosovskog MUP-a, vlasnici automobila sa srpskim registarskim oznakama gradova na Kosovu neće moći da se kreću na teritoriji Kosova, niti da prelaze granicu.

Kosovo i Srbija od 2011. godine, vode tehnički dijalog o normalizaciji odnosa, a od 2012. su počeli i razgovori na političkom nivou.

Poslednji sastanak između Kurtija i Vučića je održan 18. avgusta. Dve strane imaju oštro suprotstavljene stavove. Dok Kosovo teži ka postizanju konačnog sporazuma uz međusobno priznanje, Srbija insistira na kompromisnom rešenju, iako nikada nije precizirala šta podrazumeva pod kompromisom.