Svjetska banka predviđa usporavanje realnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) na Kosovu. Prema novom izvještaju ove međunarodne organizacije u 2022. godini se očekuje rast od 3,1 odsto, a nakon usporavanja priliva investicija i privatne potrošnje.
Globalni inflatorni pritisci prekinuli su "burni put oporavka Kosova“, konstatuje Svjetska banka.
U izvještaju koji obrađuje nedavne događaje navodi se da je nakon što je dostigao rekord od 10,5 procenata u 2021. godini, rast BDP-a smanjen na 3,2 procenta u prvoj polovini 2022. godine, vođen domaćom tražnjom i izvozom.
Naznačili su i da je inflacija u avgustu 2022. skočila i dostigla 13 odsto, izazvana povećanjem uvoznih cijena.
Konstatuje se i da je povećanje cijena hrane i transporta premašilo 20 odsto do avgusta 2022. godine, uz naznaku da je to "neproporcionalno uticalo na najugroženije".
Svjetska banka precizira i da će inflatorni pritisci umanjiti kupovnu moć, usporavajući rast privatne potrošnje, ali i da se očekuje da će neto izvoz podstaći rast.
"Očekuje se da će inflacija potrošača u prosjeku iznositi 12,1 odsto u 2022. godini, prije nego što se postepeno smanji u srednjem roku“, stoji u izvještaju.
Iz Svjetske banke preciziraju da bi u sadašnjem kontekstu, podrška za ublažavanje uticaja porasta cijena energije i hrane trebalo da bude usmjerena na najugroženije.
"U srednjoročnom periodu, ubrzana implementacija strukturnih reformi u energetici, obrazovanju, socijalnoj zaštiti i zdravstvenoj zaštiti ključna je za unapređenje inkluzivnog i održivog rasta“, ocijenili su.
Sa druge strane, konstatuje se da su zastareli kapaciteti za proizvodnju električne energije i dalje ključni izvor ranjivosti.
"Rastući troškovi uvoza energije predstavljaju ključni izazov za 2022. godinu i mogli bi negativno uticati na fiskalnu poziciju s obzirom na veću potrebu za subvencionisanjem uvoza električne energije", navodi se.
Konstatuje se i da Kosovo ostvaruje dobre rezultate u "razboritom fiskalnom upravljanju".
Sa druge strane, u izvještaju Svjetske banke se navodi da su bez pristupa međunarodnim finansijskim tržištima, resursi za pokrivanje rastućih razvojnih potreba ograničeni.
"Kontinuirana nedovoljna potrošnja javnih investicija je izgubljena prilika da se brže zatvori nadolazeći infrastrukturni jaz", poručili su.
Takođe navode i da je uprkos visokim nivoima potrošnje na socijalnu zaštitu, šema socijalne pomoći nefleksibilna i da može da pruži samo ograničenu zaštitu za najugroženije.
Konstatuju da rastuća inflacija takođe vrši pritisak na povećanje plata.
"Postojanost pritisaka na cijene energije i hrane mogla bi dodatno da ugrozi raspoložive prihode i više naškodi manje dobrostojećim koji troše veći dio svog budžeta na ove osnovne potrebe“, jedan je od zaključaka ovog izvještaja.
Poručuje da je njime potvrđeno ono što čelnici ove stranke već mjesecima govore.
"Vlada je podbacila u ekonomiji! Nedostatak investicija, usporen privredni rast, rekordna inflacija za prehrambene proizvode od preko 20% i mnogi drugi promašaji su evidentni u ovom izvještaju“, poručio je Krasniqi.
Ovaj političar smatra da uz Kurtijevu vladu, za koju kaže da je "neodgovorna", Kosovo prolazi kroz "najdublju ekonomsku krizu od kraja rata“.
"Suočeni sa tendencijom vlade da svoje neuspjehe prikrije političkom propagandom, građani su ti koji na svojim plećima nose težak teret nesposobnosti vlade Albina Kurtija", naznačio je Krasniqi.
U izvještaju koji obrađuje nedavne događaje navodi se da je nakon što je dostigao rekord od 10,5 procenata u 2021. godini, rast BDP-a smanjen na 3,2 procenta u prvoj polovini 2022. godine, vođen domaćom tražnjom i izvozom.
Naznačili su i da je inflacija u avgustu 2022. skočila i dostigla 13 odsto, izazvana povećanjem uvoznih cijena.
Konstatuje se i da je povećanje cijena hrane i transporta premašilo 20 odsto do avgusta 2022. godine, uz naznaku da je to "neproporcionalno uticalo na najugroženije".
Svjetska banka precizira i da će inflatorni pritisci umanjiti kupovnu moć, usporavajući rast privatne potrošnje, ali i da se očekuje da će neto izvoz podstaći rast.
"Očekuje se da će inflacija potrošača u prosjeku iznositi 12,1 odsto u 2022. godini, prije nego što se postepeno smanji u srednjem roku“, stoji u izvještaju.
Iz Svjetske banke preciziraju da bi u sadašnjem kontekstu, podrška za ublažavanje uticaja porasta cijena energije i hrane trebalo da bude usmjerena na najugroženije.
"U srednjoročnom periodu, ubrzana implementacija strukturnih reformi u energetici, obrazovanju, socijalnoj zaštiti i zdravstvenoj zaštiti ključna je za unapređenje inkluzivnog i održivog rasta“, ocijenili su.
Sa druge strane, konstatuje se da su zastareli kapaciteti za proizvodnju električne energije i dalje ključni izvor ranjivosti.
"Rastući troškovi uvoza energije predstavljaju ključni izazov za 2022. godinu i mogli bi negativno uticati na fiskalnu poziciju s obzirom na veću potrebu za subvencionisanjem uvoza električne energije", navodi se.
Konstatuje se i da Kosovo ostvaruje dobre rezultate u "razboritom fiskalnom upravljanju".
Sa druge strane, u izvještaju Svjetske banke se navodi da su bez pristupa međunarodnim finansijskim tržištima, resursi za pokrivanje rastućih razvojnih potreba ograničeni.
"Kontinuirana nedovoljna potrošnja javnih investicija je izgubljena prilika da se brže zatvori nadolazeći infrastrukturni jaz", poručili su.
Takođe navode i da je uprkos visokim nivoima potrošnje na socijalnu zaštitu, šema socijalne pomoći nefleksibilna i da može da pruži samo ograničenu zaštitu za najugroženije.
Konstatuju da rastuća inflacija takođe vrši pritisak na povećanje plata.
"Postojanost pritisaka na cijene energije i hrane mogla bi dodatno da ugrozi raspoložive prihode i više naškodi manje dobrostojećim koji troše veći dio svog budžeta na ove osnovne potrebe“, jedan je od zaključaka ovog izvještaja.
Krasniqi: Najdublja ekonomska kriza od kraja rata
Novi izvještaj Svjetske banke prokomentarisao je predsednik PDK, Memli Krasniqi.Poručuje da je njime potvrđeno ono što čelnici ove stranke već mjesecima govore.
"Vlada je podbacila u ekonomiji! Nedostatak investicija, usporen privredni rast, rekordna inflacija za prehrambene proizvode od preko 20% i mnogi drugi promašaji su evidentni u ovom izvještaju“, poručio je Krasniqi.
Ovaj političar smatra da uz Kurtijevu vladu, za koju kaže da je "neodgovorna", Kosovo prolazi kroz "najdublju ekonomsku krizu od kraja rata“.
"Suočeni sa tendencijom vlade da svoje neuspjehe prikrije političkom propagandom, građani su ti koji na svojim plećima nose težak teret nesposobnosti vlade Albina Kurtija", naznačio je Krasniqi.
