Danas, 28. septembra se obilježava Dan Bošnjaka. Ovaj datum je prihvaćen od svih Bošnjaka i zvanično se obilježava kao Dan Bošnjaka u svim novonastalim državama u kojima Bošnjaci žive nakon raspada bivše SFRJ.
Prvi bošnjački sabor, održan u Sarajevu 27. i 28. septembra 1993. godine, temeljno je važan događaj u historiji Bošnjaka kao naroda. To je dan kad su Bošnjaci, nakon desetljećâ života bez imena, ili života pod tuđim, njima stranim imenima, napokon vratili svoje stvarno, historijsko narodno ime, i sebi i svijetu obznanili se onakvima kakvi su oduvijek bili – kao Bošnjaci.
Nakon više od 150 godina potiskivanja, omalovažavanja i negiranja postojanja matičnog naroda Bosne (i Hercegovine) i njihovog maternjeg jezika, ova historijska nepravda je ispravljena, podsjeća Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).
Ovom Deklaracijom Sabor je okončao stoljetnu raspravu i nesporazume oko termina "Musliman" koji je muslimansko stanovništvo na tom širem području lišavao svih prava koje je posjedovala svaka etnička grupa, kao što je pravo na svoju zemlju, neovisnost, jezik, kulturu itd.
U svom historijskom govoru, između ostalog, Alija Isaković je rekao:
"Ovdje smo kao na Sudnjem danu, s razlikom što račun polažemo sebi i onima koji će nas naslijediti - ujedinjeni surovim povijesnim prelamanjem; ovdje smo izjednačeni, bez regionalnih i stranačkih podjela, bez bilo kakve surevnjivosti i suparničkih nakana, svedeni pod jedan i jedinstven imenitelj onim načinom kako smo se rađali i kako smo umirali".
Kako na Bošnjački sabor gledati danas? Prof. dr. Šaćir Filandra, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu kaže:
"To je događaj od povijesne važnosti za Bosnu i Bošnjake. Njime su Bošnjaci osvojili poziciju samostalnog i slobodnog definiranja vlastite identitarne politike. Pitanje je šta je Bosna dobila tim činom? Svojom ukupnom pozicijom u ratu, te odbranom samostalnosti i nezavisnosti države Bošnjaci su kao samostalni politički subjekt u konačnici definirali Bosnu kao tronacionalnu državu onemogućivši stare politike njene podjele od strane susjeda", kazao je Filandra.
Nakon više od 150 godina potiskivanja, omalovažavanja i negiranja postojanja matičnog naroda Bosne (i Hercegovine) i njihovog maternjeg jezika, ova historijska nepravda je ispravljena, podsjeća Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).
Ovom Deklaracijom Sabor je okončao stoljetnu raspravu i nesporazume oko termina "Musliman" koji je muslimansko stanovništvo na tom širem području lišavao svih prava koje je posjedovala svaka etnička grupa, kao što je pravo na svoju zemlju, neovisnost, jezik, kulturu itd.
U svom historijskom govoru, između ostalog, Alija Isaković je rekao:
"Ovdje smo kao na Sudnjem danu, s razlikom što račun polažemo sebi i onima koji će nas naslijediti - ujedinjeni surovim povijesnim prelamanjem; ovdje smo izjednačeni, bez regionalnih i stranačkih podjela, bez bilo kakve surevnjivosti i suparničkih nakana, svedeni pod jedan i jedinstven imenitelj onim načinom kako smo se rađali i kako smo umirali".
Kako na Bošnjački sabor gledati danas? Prof. dr. Šaćir Filandra, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu kaže:
"To je događaj od povijesne važnosti za Bosnu i Bošnjake. Njime su Bošnjaci osvojili poziciju samostalnog i slobodnog definiranja vlastite identitarne politike. Pitanje je šta je Bosna dobila tim činom? Svojom ukupnom pozicijom u ratu, te odbranom samostalnosti i nezavisnosti države Bošnjaci su kao samostalni politički subjekt u konačnici definirali Bosnu kao tronacionalnu državu onemogućivši stare politike njene podjele od strane susjeda", kazao je Filandra.
