Sazan Ibrahimi iz Asocijacije kosovskih opština kaže da skoro svih 38 opština na Kosovu ima problema zbog nedostatka kapitalnih investicija, prenosi Gazeta Express.
"U nedostatku investicija ne može se poboljšati ni život građana. Pristup putevima, kanalizaciji, vodovodu itd. takođe utiče na lokalni ekonomski razvoj. U njegovom nedostatku, otežan je razvoj privatnih kompanija, koje su izuzetno veliki promoteri zapošljavanja", rekao je on za Radio Slobodnu Evropu.
Južna Mitrovica je jedina opština na Kosovu, koja tokom ove godine nije započela nijedan kapitalni projekat koji finansira Vlada Kosova, što je potvrdio zamjenik gradonačelnika Arijan Tahiri rekavši da su predviđeni brojni projekti, ali da nije počela realizacija nijednog od njih.
U opštini Suva Reka, koja se nalazi oko 80 kilometara od Južne Mitrovice, postoji privatna firma "Eurofamis" koja se bavi građevinom. Vlasnik ove kompanije Ilir Bytyq́i reko je da je proteklih godina bio uključen u kapitalne projekte koje finansira država i da je imao preko 120 radnika, međutim ove godine, nije bilo ponuda za tendere i da je broj radnika pao na 20.
Inače budžet Kosova ove godine iznosi preko 2,7 milijardi eura, a od tog iznosa, preko 720 miliona eura planirano je za kapitalne investicije.
U šestomesečnom finansijskom izvještaju, koji je objavilo Ministarstvo finansija, rada i transfera navodi se da je samo nešto više od 79 miliona eura potrošeno na kapitalne projekte i priznaje se da postoji niža stopa izvršenja.
Prema izvještaju, u istom periodu prethodne godine za istu namjenu potrošeno je oko 129 miliona eura, a u 2020. godini, oko 92 miliona eura.
Iz procena Instituta GAP, koji prati rad kosovskih institucija, proizilazi da je realizacija kapitalnih investicija u prvoj polovini 2022. najniža u posljednjoj deceniji.
U Finansijskom izvještaju se navodi da je niska stopa izvršenja "uglavnom rezultat dinamike plaćanja faktura na kraju fiskalne 2021. godine, kojima je dat prioritet da se plate pre 31. decembra 2021. godine, a ne da se prenose u narednu godinu".
Prenošenje plaćanja računa na kraju godine u narednu fiskalnu godinu "obično daje višu sliku kapitalne potrošnje za prvu polovinu godine", što ove godine nije bio slučaj, navodi se u izvještaju.
Kako se dodaje, niža dinamika investicija je i rezultat usporavanja rada privrednih subjekata, zbog povećanja cijena građevinskog materijala.
Za predsjednika Privredne komore Kosova, Lulzima Rafuna, razlog za nerealizaciju kapitalnih projekata je i nefunkcionisanje Tijela za razmatranje nabavki (TRN).
Rafuna kaže da Vlada mora da pronađe načine da otključa kapitalne investicije, jer je, kako dodaje, smanjen finansijski obrt preduzeća.
Prema njegovim riječima, niska dinamika realizacije investicija povećava stopu nezaposlenosti i, posljedično, smanjuje blagostanje građana.
"Nadležni organi treba da pomognu privrednicima koji se bave javnim radovima da sebi priušte visoku cijenu proizvoda", kaže Rafuna i dodaje da se ova praksa vidjela u Albaniji i drugim zemljama, gdje je Vlada subvencionisala nivo cijena.
Iz Ministarstva finansija su početkom ovog mjeseca rekli da su izradili Nacrt zakona za javne radove, kako bi se ubrzala dinamika realizacije kapitalnih investicija u drugom dijelu godine.
Ministar Hekuran Murati rekao je da će svi javni radovi biti podržani "naknadom za povećane cijene", ali nije pojasnio u kom obliku i u kom procentu.
Na Kosovu je stopa inflacije u avgustu dostigla 13 odsto, u poređenju sa 0,2 odsto u avgustu 2021. godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku. Prema podacima Svjetska banke, inflacija je dostigla 19,2 odsto.
Južna Mitrovica je jedina opština na Kosovu, koja tokom ove godine nije započela nijedan kapitalni projekat koji finansira Vlada Kosova, što je potvrdio zamjenik gradonačelnika Arijan Tahiri rekavši da su predviđeni brojni projekti, ali da nije počela realizacija nijednog od njih.
U opštini Suva Reka, koja se nalazi oko 80 kilometara od Južne Mitrovice, postoji privatna firma "Eurofamis" koja se bavi građevinom. Vlasnik ove kompanije Ilir Bytyq́i reko je da je proteklih godina bio uključen u kapitalne projekte koje finansira država i da je imao preko 120 radnika, međutim ove godine, nije bilo ponuda za tendere i da je broj radnika pao na 20.
Inače budžet Kosova ove godine iznosi preko 2,7 milijardi eura, a od tog iznosa, preko 720 miliona eura planirano je za kapitalne investicije.
U šestomesečnom finansijskom izvještaju, koji je objavilo Ministarstvo finansija, rada i transfera navodi se da je samo nešto više od 79 miliona eura potrošeno na kapitalne projekte i priznaje se da postoji niža stopa izvršenja.
Prema izvještaju, u istom periodu prethodne godine za istu namjenu potrošeno je oko 129 miliona eura, a u 2020. godini, oko 92 miliona eura.
Iz procena Instituta GAP, koji prati rad kosovskih institucija, proizilazi da je realizacija kapitalnih investicija u prvoj polovini 2022. najniža u posljednjoj deceniji.
U Finansijskom izvještaju se navodi da je niska stopa izvršenja "uglavnom rezultat dinamike plaćanja faktura na kraju fiskalne 2021. godine, kojima je dat prioritet da se plate pre 31. decembra 2021. godine, a ne da se prenose u narednu godinu".
Prenošenje plaćanja računa na kraju godine u narednu fiskalnu godinu "obično daje višu sliku kapitalne potrošnje za prvu polovinu godine", što ove godine nije bio slučaj, navodi se u izvještaju.
Kako se dodaje, niža dinamika investicija je i rezultat usporavanja rada privrednih subjekata, zbog povećanja cijena građevinskog materijala.
Za predsjednika Privredne komore Kosova, Lulzima Rafuna, razlog za nerealizaciju kapitalnih projekata je i nefunkcionisanje Tijela za razmatranje nabavki (TRN).
Rafuna kaže da Vlada mora da pronađe načine da otključa kapitalne investicije, jer je, kako dodaje, smanjen finansijski obrt preduzeća.
Prema njegovim riječima, niska dinamika realizacije investicija povećava stopu nezaposlenosti i, posljedično, smanjuje blagostanje građana.
"Nadležni organi treba da pomognu privrednicima koji se bave javnim radovima da sebi priušte visoku cijenu proizvoda", kaže Rafuna i dodaje da se ova praksa vidjela u Albaniji i drugim zemljama, gdje je Vlada subvencionisala nivo cijena.
Iz Ministarstva finansija su početkom ovog mjeseca rekli da su izradili Nacrt zakona za javne radove, kako bi se ubrzala dinamika realizacije kapitalnih investicija u drugom dijelu godine.
Ministar Hekuran Murati rekao je da će svi javni radovi biti podržani "naknadom za povećane cijene", ali nije pojasnio u kom obliku i u kom procentu.
Na Kosovu je stopa inflacije u avgustu dostigla 13 odsto, u poređenju sa 0,2 odsto u avgustu 2021. godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku. Prema podacima Svjetska banke, inflacija je dostigla 19,2 odsto.
