Bivši predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu kaže da javna preduzeća postaju teret, umjesto da budu stub razvoja, prenosi Ekonomija onlajn.
On je rekao da je devedestih godina na Kosovu postojalo 845 društvenih preduzeća, a da su njihove privatizacije dokaz koliko su Kosovo koštali korupcija, nepotizam i politizacija.
"Smatram da je neposredno poslije rata najveća šteta koja je naneta Kosovu proces privatizacije, ali ne samo ovaj, već i politizacija i uništavanje javnih preduzeća. Kažem ovo na osnovu činjenice da smo poslije rata imali 845 aktivnih društvenih preduzeća, a većina više ne postoji. Danas imate Trepču, KEK, Telekom koji nisu stubovi države već teret i najbolji dokaz koliko nas koštaju korupcija, nepotizam i politizacija", rekao je Gërxhaliu.
On smatra da nekome odgovara ovakav status kao i uništavanje ovih preduzeća.
"Prije svega, mora se shvatiti da na Kosovu nema rasprave i da nekome odgovara ovaj status kvo i uništavanje preduzeća. Recimo da se Trepčin koncentrat izvozi za 80 dolara, zgodno je da ga neko proda kao otpad ili kao koncentrat, a oni koji ga kupe imaju koristi od 31 različitog metala i povećaju mu vrijednost za 100 odsto, zato je došlo vrijeme kada mora postojati vladavina zakona i reda", ocjenjuje on.
Prema njegovim riječima, vrijeme je kada neko mora da polaže račune zašto se nalazimo u ovakvoj situaciji.
"Stručnjaci moraju da kažu šta treba da se uradi, da li da se ovo finansiranje od države nastavi sa povećanom odgovornošću i vraćanjem ovih preduzeća kao stubova razvoja, a ne na teret", zaključio je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
"Smatram da je neposredno poslije rata najveća šteta koja je naneta Kosovu proces privatizacije, ali ne samo ovaj, već i politizacija i uništavanje javnih preduzeća. Kažem ovo na osnovu činjenice da smo poslije rata imali 845 aktivnih društvenih preduzeća, a većina više ne postoji. Danas imate Trepču, KEK, Telekom koji nisu stubovi države već teret i najbolji dokaz koliko nas koštaju korupcija, nepotizam i politizacija", rekao je Gërxhaliu.
On smatra da nekome odgovara ovakav status kao i uništavanje ovih preduzeća.
"Prije svega, mora se shvatiti da na Kosovu nema rasprave i da nekome odgovara ovaj status kvo i uništavanje preduzeća. Recimo da se Trepčin koncentrat izvozi za 80 dolara, zgodno je da ga neko proda kao otpad ili kao koncentrat, a oni koji ga kupe imaju koristi od 31 različitog metala i povećaju mu vrijednost za 100 odsto, zato je došlo vrijeme kada mora postojati vladavina zakona i reda", ocjenjuje on.
Prema njegovim riječima, vrijeme je kada neko mora da polaže račune zašto se nalazimo u ovakvoj situaciji.
"Stručnjaci moraju da kažu šta treba da se uradi, da li da se ovo finansiranje od države nastavi sa povećanom odgovornošću i vraćanjem ovih preduzeća kao stubova razvoja, a ne na teret", zaključio je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
