Predsjednik Pokreta za jedinstvo Valon Murati rekao je da reciprocitet između Kosova i Srbije, uključujući i formiranje Zajednice srpskih opština, nesumnjivo vodi redefinisanju granica, prenosi Koha.
"Ni Kosovo ni Srbija neće prihvatiti rješenje u kojem će biti taoci. Ako se dogovore o međusobnom privremenom rješenju, to će u nekoj drugoj situaciji dovesti do redefinisanja granica. Redefinisanje granica koje smo mi kao društvo odbacili, a da ga nikada nismo analizirali“, rekao je Murati.
Murati je istakao da su to mnogi nazvali srpskom idejom, ali da su ideju razgraničenja podržale i Sjedinjene Američke Države.
"U određenom trenutku se stvorila ideja o redefinisanju granica, stvorile su se političke okolnosti, gdje su čak i Amerikanci bili za. Ne samo Trumpova administracija, već su postojale i druge strukture koje su podržale ovu ideju. Razlog zbog kojeg se politika SAD promjenila i zašto su se otvorila vrata za redefinisanje granica je to što se videlo da može doći do sukoba sa Rusijom, povećanja težine Rusije. Dakle, Amerika je pokušavala da uguši i riješi probleme na Balkanu. Isto tako, redefinisanje granica, dio projekta je trebalo da se završi kosovsko-albanskom unijom pod određenim okolnostima. To je bio prirodan zaključak ovoga“, dodao je Murati.
On je naglasio da je Njemačka neodlučna, jer je zabrinuta za probleme u Bosni i Hercegovini, ali je reakcija na Kosovu stvorila negativno mišljenje, što se odrazilo i na međunarodnu sferu.
Murati je rekao da bivšeg predsjednika Kosova Hashima Thaçija, koji je izneo ideju o razgraničenju, treba kritikovati zbog načina na koji ju je izneo. Murati smatra da se o tome moralo razgovarati u lokalnoj političkoj sferi prije nego što je predloženo. On je rekao da se mnogi plaše da bi Thaçi, ako se Kosovo i Albanija ujedine, postao nepobjediv.
"Način na koji je predložio razgraničenje je pogrešan. Prije svega, ideja je morala da se dobro razradi na političkoj sceni Kosova. To bi trebalo da se razradi u okviru PDK, pošto oni u stranci nisu bili pristalice Thaçijeve ideje. On je tada morao da razgovara sa premijerom Haradinajem. Tada je bila potrebna druga strategija kako da se to proširi u medijima. Način na koji je to predstavljeno ostavio je utisak da Thaçi to sam želi. Strah jednog dela političke scene na Kosovu bio je, da će ovim rješenjem koje ujedinjenje Kosovo i Albaniju, Thaçi postati nepobjediv“, rekao je Murati.
Predsjednik Pokreta za jedinstvo rekao je da je "obostrano priznanje u centru" nešto što premijer Albin Kurti vrlo često pominje. On je dodao da će se Kurti i Vlada suočiti sa pritiscima za stvaranje ZSO.
"Koliko poznajem Kurtija, imam utisak da on neće prihvatiti Udruženje jer nije populističko. Čak i ako se ZSO formira, Srbija neće priznati Kosovo. Treba da tražimo od Kurtija da, ako je protiv nekog projekta, zamjeni ga drugim projektom“, rekao je on.
Prema njegovim riječima, priznanje ne treba da bude u centru dijaloga, već reciprocitet. Murati je izjavio da Kosovo ima problema sa sjevernim djelom, a od početka dijaloga razgovara se o unutrašnjim pitanjima Kosova.
On je rekao da kakvo god rješenje da se traži za Srbe na sjeveru, treba tražiti i za Albance u Srbiji.
"Bojim se da ako se fokusiramo samo na priznanje, onda ćemo samo riješiti pitanje vezano za Kosovo. Imaćemo ZSO. Možemo čak i postanemo članica UN, ali u ovoj organizaciji ima zemalja članica koje nemaju nikakvu funkciju. Izgubljeni u ovom političkom ratu, orijentisani smo na diskurs priznanja“, naveo je on.
Murati je izjavio da od sastanaka i inicijativa poput Brdo-Briona ne treba očekivati čuda. Prema njegovim riječima, zaključak sa samita u Sloveniji je bio stabilnost i mir i zbog trenutne situacije sa Rusijom i Ukrajinom.
Murati je rekao da Albanci nemaju drugog izbora osim Evropske unije i dodao da Srbija ima i Rusiju, a vrlo često i Kinu.
"Čuo sam da će početkom novembra biti sastanak premijera Albina Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Indikativno je bilo da se u Macronovom i Scholzovom pismu ne pominje međusobno priznanje. Znamo da su oba lidera zainteresovana za mir i rezoluciju. Od Kurtija nismo čuli šta je rečeno. Vučić je rekao da je ponuđen novi okvir za razgovore. Ovih dana u ponudi je i model dvije Njemačke. Moramo biti jasni da kada govorimo o ovom modelu, ne govorimo o međusobnom priznavanju. Ako se nametne takav model, gdje Srbija ne priznaje Kosovo, već utire put da Kosovo bude priznato u nekim organizacijama, takav sporazum bi mogao da bude neka vrsta novog statusa kvo“, rekao je on.
Prema njegovim riječima, takav sporazum neće riješiti probleme, već bi značio disfunkcionalnost Kosova, što bi stvorilo povoljne okolnosti za indirektnu destabilizaciju Kosova.
Murati je dodao da se na Kosovu dijalog tretira kao nametnut spolja, a ne kao mehanizam za normalizaciju odnosa sa Srbijom.
Prema njegovim riječima, Kurti nikada nije nudio alternative za dijalog.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Murati je istakao da su to mnogi nazvali srpskom idejom, ali da su ideju razgraničenja podržale i Sjedinjene Američke Države.
"U određenom trenutku se stvorila ideja o redefinisanju granica, stvorile su se političke okolnosti, gdje su čak i Amerikanci bili za. Ne samo Trumpova administracija, već su postojale i druge strukture koje su podržale ovu ideju. Razlog zbog kojeg se politika SAD promjenila i zašto su se otvorila vrata za redefinisanje granica je to što se videlo da može doći do sukoba sa Rusijom, povećanja težine Rusije. Dakle, Amerika je pokušavala da uguši i riješi probleme na Balkanu. Isto tako, redefinisanje granica, dio projekta je trebalo da se završi kosovsko-albanskom unijom pod određenim okolnostima. To je bio prirodan zaključak ovoga“, dodao je Murati.
On je naglasio da je Njemačka neodlučna, jer je zabrinuta za probleme u Bosni i Hercegovini, ali je reakcija na Kosovu stvorila negativno mišljenje, što se odrazilo i na međunarodnu sferu.
Murati je rekao da bivšeg predsjednika Kosova Hashima Thaçija, koji je izneo ideju o razgraničenju, treba kritikovati zbog načina na koji ju je izneo. Murati smatra da se o tome moralo razgovarati u lokalnoj političkoj sferi prije nego što je predloženo. On je rekao da se mnogi plaše da bi Thaçi, ako se Kosovo i Albanija ujedine, postao nepobjediv.
"Način na koji je predložio razgraničenje je pogrešan. Prije svega, ideja je morala da se dobro razradi na političkoj sceni Kosova. To bi trebalo da se razradi u okviru PDK, pošto oni u stranci nisu bili pristalice Thaçijeve ideje. On je tada morao da razgovara sa premijerom Haradinajem. Tada je bila potrebna druga strategija kako da se to proširi u medijima. Način na koji je to predstavljeno ostavio je utisak da Thaçi to sam želi. Strah jednog dela političke scene na Kosovu bio je, da će ovim rješenjem koje ujedinjenje Kosovo i Albaniju, Thaçi postati nepobjediv“, rekao je Murati.
Predsjednik Pokreta za jedinstvo rekao je da je "obostrano priznanje u centru" nešto što premijer Albin Kurti vrlo često pominje. On je dodao da će se Kurti i Vlada suočiti sa pritiscima za stvaranje ZSO.
"Koliko poznajem Kurtija, imam utisak da on neće prihvatiti Udruženje jer nije populističko. Čak i ako se ZSO formira, Srbija neće priznati Kosovo. Treba da tražimo od Kurtija da, ako je protiv nekog projekta, zamjeni ga drugim projektom“, rekao je on.
Prema njegovim riječima, priznanje ne treba da bude u centru dijaloga, već reciprocitet. Murati je izjavio da Kosovo ima problema sa sjevernim djelom, a od početka dijaloga razgovara se o unutrašnjim pitanjima Kosova.
On je rekao da kakvo god rješenje da se traži za Srbe na sjeveru, treba tražiti i za Albance u Srbiji.
"Bojim se da ako se fokusiramo samo na priznanje, onda ćemo samo riješiti pitanje vezano za Kosovo. Imaćemo ZSO. Možemo čak i postanemo članica UN, ali u ovoj organizaciji ima zemalja članica koje nemaju nikakvu funkciju. Izgubljeni u ovom političkom ratu, orijentisani smo na diskurs priznanja“, naveo je on.
Murati je izjavio da od sastanaka i inicijativa poput Brdo-Briona ne treba očekivati čuda. Prema njegovim riječima, zaključak sa samita u Sloveniji je bio stabilnost i mir i zbog trenutne situacije sa Rusijom i Ukrajinom.
Murati je rekao da Albanci nemaju drugog izbora osim Evropske unije i dodao da Srbija ima i Rusiju, a vrlo često i Kinu.
"Čuo sam da će početkom novembra biti sastanak premijera Albina Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Indikativno je bilo da se u Macronovom i Scholzovom pismu ne pominje međusobno priznanje. Znamo da su oba lidera zainteresovana za mir i rezoluciju. Od Kurtija nismo čuli šta je rečeno. Vučić je rekao da je ponuđen novi okvir za razgovore. Ovih dana u ponudi je i model dvije Njemačke. Moramo biti jasni da kada govorimo o ovom modelu, ne govorimo o međusobnom priznavanju. Ako se nametne takav model, gdje Srbija ne priznaje Kosovo, već utire put da Kosovo bude priznato u nekim organizacijama, takav sporazum bi mogao da bude neka vrsta novog statusa kvo“, rekao je on.
Prema njegovim riječima, takav sporazum neće riješiti probleme, već bi značio disfunkcionalnost Kosova, što bi stvorilo povoljne okolnosti za indirektnu destabilizaciju Kosova.
Murati je dodao da se na Kosovu dijalog tretira kao nametnut spolja, a ne kao mehanizam za normalizaciju odnosa sa Srbijom.
Prema njegovim riječima, Kurti nikada nije nudio alternative za dijalog.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
