Dok više hiljada ljudi već danima protestuje ispred zgrade Vlade Kosova u Prištini zbog silovanja jedanaestogodišnje djevojčice u ovom gradu i "neblagovremene reakcije institucija u slučajevima nasilja nad ženama i djecom", na Kosovu zabilježen je novi sučaj seksualnog nasilja u opštini Istok, prenosi Euronews.
Protesti su buknuli nakon jezivog zločina kada je pet muškaraca zlostavljalo maloljetnu djevojčicu, iz Prištine proširili su se i u Tiranu i Skoplje. Organizatori protesta traže legalizaciju upotrebe i distribucije biber spreja za samoodbranu, razrješenje policijskih službenika nadlježnih za ovaj slučaj, formiranje specijalizovane policijske jedinice za seksualno nasilje, sigurnost, pravdu i rehabilitaciju za žrtve seksualnog nasilja, kao i uvođenje predmeta seksualnog nasilja u školama.
Sa transparentima u rukama okupljeni traže i ostavke sudija, tužilaca i pripadnika policije, umješanih u ovaj slučaj. Prema saopštenjima policije, jedanaestogodišnja djevojčica zlostavljana je 27. avgusta u prištinskom parku od strane petorice muškaraca, od kojih su trojica maloljetni, a koji su privedeni i određena im je mjera pritvora u trajanju od 30 dana. Policija Kosova je takođe saopštila da je ova djevojčica već jednom prijavila zlostavljanje 21. juna, kada je napadnuta od strane šestorice muškaraca, koji čak nisu ni u pritvoru.
"Ovo je problem cijelog društva"
Građani Prištine sa kojima je reporterka Euronews Srbija razgovarala užasnuti su zbog silovanja jedanaestogodišnjeg djeteta.
"Veoma je tužno da se incident dogodio i to je alarm za društvo, da više govore o vrijednostima i kako tretirati jedni druge. Ovo je problem albanskog društva kako da edukuju svoju djecu, šta je u redu, a šta nije", kaže jedan stanovnik Prištine.
Druga stanovnica Prištine kaže da je i ona majka i da njeno dijete ima 11 godina.
"Ovo nije normalno. Ne mogu da vjerujem šta se dešava. To su divljaci, nisu ljudi", dodala je ona.
Klinička psihološkinja Brikena Hoti, izjavila je za medije na albanskom da je užasnuta, što je zlostavljana djevojčica, poslije samo 16 dana od užasnog događaja, saslušavana u policiji bez prisustva psihologa.
"Seksualni napad može dovesti do brojnih problema koji mogu trajati cio život, kao što su anksiozni poremećaji, depresija, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), poremećaji u ishrani i spavanju, pokušaji samoubistva", rekla je ona i dodala da i pored velikog broja nezaposlenih psihologa, "oni još uvijek nisu deo relevantnih institucija gde je njihova služba neophodna, kao što su škole, regionalne bolnice, centri za mentalno zdravlje, mnoge klinike, zatvori, policijske stanice".
"Satanizovanje žrtve"
Hoti je takođe istakla da je u ovakvim slučajevima najvažnija podrška porodice, ali da zbog patrijarharnog vaspitanja i stereotipa, postoji bojazan da na Kosovu žrtva često bude "satanizovana i proglašena krivom“.
Da psihološkinja Hoti ima pravo, govore brojni komentari na društvenim mrežama, u kojima se zlostavljana djevojčica optužuje da je izazivala silovatelje. Zbog svih informacija posljednjih dana, čitav Balkan se podigao na noge, a protesti se u Prištini održavaju svakodnevno.
"Mi dobro znamo da je ovo nasilje učinjeno uz posredovanje države. Ipak, konačno poručujemo da ovo nasilje više nećemo tolerisati. Ova država i ova vlast moraju da odgovaraju i da nam konačno pokažu gdje se pozicioniraju. To se može učiniti odmah, tako što ćemo započeti implementaciju svih naših zahtjeva kao polaznu osnovu za promenu pravca države ka tretmanu bezbjednosti žena i djevojčica", rekla je na protestu Fjola Mucaj iz NVO Udruženje za feminističku misao i akciju.
Protesti i u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji
Protesti su se proširili i na zemlje regiona, gdje su isti zahtevi zatraženi i u glavnim gradovima Albanije i Sjeverne Makedonije.
Samo deset dana poslije silovanja jedanaestogodišnje devojčice u Prištini, Policija Kosova je u svom izvještaju objavila da su u Gnjilanu uhapšena dvojica odraslih muškaraca za silovanje maloljetne ženske osobe. Na osnovu prijave, kako se navodi u policijskom izvještaju, silovanje se dogodilo u martu i aprilu ove godine.
Vlada Kosova traži hitno usvajanje Zakona o proveri rada sudija i tužilaca. Kosovski premijer Albin Kurti i ministarka pravde u Vladi Kosova Albuljena Haxhiu izjavili su na vanrednoj konferenciji za novinare održanoj u nedjelju da očekuju još ostavki, među njima i onu glavnog tužioca.
"Preko 140 tužilaca je dozvolilo zastarevanje predmeta za slučajeve silovanja, pa ne čudi što građani Kosova traže ostavke u tužilaštvu i pravosuđu. Više od polovine sudija na Kosovu je izreklo uslovne kazne, novčane kazne ili su dozvolili da predmeti zastare u slučajevima seksualnog nasilja", izjavio je Albin Kurti na konferenciji za medije.
Ministarka pravde navodi da Tužilaštvo nije reagovalo na vrijeme.
"Zbog toga je izuzetno važno da glavni tužilac Osnovnog tužilaštva u Prištini podnese ostavku. Mi, takođe u okviru MUP-a identifikujemo odgovorna lica koja mogu biti na ovaj ili onaj način u vezi sa ovim slučajem, kako bismo i protiv njih preduzeli mjere", naglasila je Haxhiu.
Premijer i ministarka pravde najavili su da će Nacrt zakona o proveri (veting) rada sudija i tužilaca uputiti na usvajanje Skupštini Kosova. Povodom kritika Albina Kurtija prema kosovskom pravosuđu, oglasili su se Tužilački savjet Kosova i glavni tužilac navodeći da su premijerove tvrdnje neprovjerene i nepromišljene.
"Prema podacima o krivičnim djelima za slučajeve seksualnog nasilja od 2017. do prve polovine 2022. godine, procesuirana su četiri slučaja koji se odnose na seksualno nasilje. Naglašavamo da su informacije koje je iznio premijer netačne, nemaju nikakve veze sa realnošću i potpuno su nepravedne prema tužilačkom sistemu. Tužilački savjet Kosova i državni tužilac obaveštavaju premijera i Vladu da zvanična statistika nije sačinjena sa predrasudama, već je verifikovana, analizirana na profesionalan način i odobrena na sastancima otvorenim za javnost od strane Tužilačkog savjeta Kosova", navedeno je u saopštenju Tužilačkog savjeta Kosova.
Do sada su u vezi sa ovim slučajem ostavke podneli direktor policije Samedin Mehmeti i bivši direktor Uprave za postupanje sa zatvorenicima i maloljetnicima, Alji Gashi.
Jula ove godine u izveštaju Misije Evropske unije na Kosovu (EULEX) naslovljenom "Ocjena postupanja pravosudnog sistema u slučajevima silovanja na Kosovu“, navodi se da je u posljednje tri godine povećan broj prijavljenih silovanja na Kosovu i do 87 odsto. Ukupno je prijavljeno 228 slučajeva, a kako je navedeno u izvještaju, jedan od najvećih problema je što se na procesuiranje takvih slučajeva čeka dvije godine i više.
Sa transparentima u rukama okupljeni traže i ostavke sudija, tužilaca i pripadnika policije, umješanih u ovaj slučaj. Prema saopštenjima policije, jedanaestogodišnja djevojčica zlostavljana je 27. avgusta u prištinskom parku od strane petorice muškaraca, od kojih su trojica maloljetni, a koji su privedeni i određena im je mjera pritvora u trajanju od 30 dana. Policija Kosova je takođe saopštila da je ova djevojčica već jednom prijavila zlostavljanje 21. juna, kada je napadnuta od strane šestorice muškaraca, koji čak nisu ni u pritvoru.
"Ovo je problem cijelog društva"
Građani Prištine sa kojima je reporterka Euronews Srbija razgovarala užasnuti su zbog silovanja jedanaestogodišnjeg djeteta.
"Veoma je tužno da se incident dogodio i to je alarm za društvo, da više govore o vrijednostima i kako tretirati jedni druge. Ovo je problem albanskog društva kako da edukuju svoju djecu, šta je u redu, a šta nije", kaže jedan stanovnik Prištine.
Druga stanovnica Prištine kaže da je i ona majka i da njeno dijete ima 11 godina.
"Ovo nije normalno. Ne mogu da vjerujem šta se dešava. To su divljaci, nisu ljudi", dodala je ona.
Klinička psihološkinja Brikena Hoti, izjavila je za medije na albanskom da je užasnuta, što je zlostavljana djevojčica, poslije samo 16 dana od užasnog događaja, saslušavana u policiji bez prisustva psihologa.
"Seksualni napad može dovesti do brojnih problema koji mogu trajati cio život, kao što su anksiozni poremećaji, depresija, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), poremećaji u ishrani i spavanju, pokušaji samoubistva", rekla je ona i dodala da i pored velikog broja nezaposlenih psihologa, "oni još uvijek nisu deo relevantnih institucija gde je njihova služba neophodna, kao što su škole, regionalne bolnice, centri za mentalno zdravlje, mnoge klinike, zatvori, policijske stanice".
"Satanizovanje žrtve"
Hoti je takođe istakla da je u ovakvim slučajevima najvažnija podrška porodice, ali da zbog patrijarharnog vaspitanja i stereotipa, postoji bojazan da na Kosovu žrtva često bude "satanizovana i proglašena krivom“.
Da psihološkinja Hoti ima pravo, govore brojni komentari na društvenim mrežama, u kojima se zlostavljana djevojčica optužuje da je izazivala silovatelje. Zbog svih informacija posljednjih dana, čitav Balkan se podigao na noge, a protesti se u Prištini održavaju svakodnevno.
"Mi dobro znamo da je ovo nasilje učinjeno uz posredovanje države. Ipak, konačno poručujemo da ovo nasilje više nećemo tolerisati. Ova država i ova vlast moraju da odgovaraju i da nam konačno pokažu gdje se pozicioniraju. To se može učiniti odmah, tako što ćemo započeti implementaciju svih naših zahtjeva kao polaznu osnovu za promenu pravca države ka tretmanu bezbjednosti žena i djevojčica", rekla je na protestu Fjola Mucaj iz NVO Udruženje za feminističku misao i akciju.
Protesti i u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji
Protesti su se proširili i na zemlje regiona, gdje su isti zahtevi zatraženi i u glavnim gradovima Albanije i Sjeverne Makedonije.
Samo deset dana poslije silovanja jedanaestogodišnje devojčice u Prištini, Policija Kosova je u svom izvještaju objavila da su u Gnjilanu uhapšena dvojica odraslih muškaraca za silovanje maloljetne ženske osobe. Na osnovu prijave, kako se navodi u policijskom izvještaju, silovanje se dogodilo u martu i aprilu ove godine.
Vlada Kosova traži hitno usvajanje Zakona o proveri rada sudija i tužilaca. Kosovski premijer Albin Kurti i ministarka pravde u Vladi Kosova Albuljena Haxhiu izjavili su na vanrednoj konferenciji za novinare održanoj u nedjelju da očekuju još ostavki, među njima i onu glavnog tužioca.
"Preko 140 tužilaca je dozvolilo zastarevanje predmeta za slučajeve silovanja, pa ne čudi što građani Kosova traže ostavke u tužilaštvu i pravosuđu. Više od polovine sudija na Kosovu je izreklo uslovne kazne, novčane kazne ili su dozvolili da predmeti zastare u slučajevima seksualnog nasilja", izjavio je Albin Kurti na konferenciji za medije.
Ministarka pravde navodi da Tužilaštvo nije reagovalo na vrijeme.
"Zbog toga je izuzetno važno da glavni tužilac Osnovnog tužilaštva u Prištini podnese ostavku. Mi, takođe u okviru MUP-a identifikujemo odgovorna lica koja mogu biti na ovaj ili onaj način u vezi sa ovim slučajem, kako bismo i protiv njih preduzeli mjere", naglasila je Haxhiu.
Premijer i ministarka pravde najavili su da će Nacrt zakona o proveri (veting) rada sudija i tužilaca uputiti na usvajanje Skupštini Kosova. Povodom kritika Albina Kurtija prema kosovskom pravosuđu, oglasili su se Tužilački savjet Kosova i glavni tužilac navodeći da su premijerove tvrdnje neprovjerene i nepromišljene.
"Prema podacima o krivičnim djelima za slučajeve seksualnog nasilja od 2017. do prve polovine 2022. godine, procesuirana su četiri slučaja koji se odnose na seksualno nasilje. Naglašavamo da su informacije koje je iznio premijer netačne, nemaju nikakve veze sa realnošću i potpuno su nepravedne prema tužilačkom sistemu. Tužilački savjet Kosova i državni tužilac obaveštavaju premijera i Vladu da zvanična statistika nije sačinjena sa predrasudama, već je verifikovana, analizirana na profesionalan način i odobrena na sastancima otvorenim za javnost od strane Tužilačkog savjeta Kosova", navedeno je u saopštenju Tužilačkog savjeta Kosova.
Do sada su u vezi sa ovim slučajem ostavke podneli direktor policije Samedin Mehmeti i bivši direktor Uprave za postupanje sa zatvorenicima i maloljetnicima, Alji Gashi.
Jula ove godine u izveštaju Misije Evropske unije na Kosovu (EULEX) naslovljenom "Ocjena postupanja pravosudnog sistema u slučajevima silovanja na Kosovu“, navodi se da je u posljednje tri godine povećan broj prijavljenih silovanja na Kosovu i do 87 odsto. Ukupno je prijavljeno 228 slučajeva, a kako je navedeno u izvještaju, jedan od najvećih problema je što se na procesuiranje takvih slučajeva čeka dvije godine i više.
