Saradnik pri tink-tenku IDEAS (Ideje) na Londonskoj školi ekonomije i analitičar vašingtonskog Centra za analizu evropske politike (CEPA) Leon Hartwell izjavio je za Glas Amerike da su mu izvori iz Vlade Kosova preneli da su pitanje registarskih tablica riješili da ostave dva mjeseca, što, smatra on, stranama daje vremena da nastave razgovore i uvide mogu li naći rješenje za to pitanje.
Kako je rekao to daje vremena i građanima da, ukoliko bude promjena u vezi sa tablicama, potrebnu dokumentaciju dovedu u red.
Američki stručnjak vjeruje da bi se u okviru rješavanja spora u vezi sa registarskim tablicama trebalo usredsrediti na razgovor o krupnijim pitanjima, poput normalizacije odnosa, što je i proklamovana svrha dijaloga kojim posreduje Evropska unija.
"Veće pitanje je, naravno, sveobuhvatni sporazum na čije se postizanje čeka duže od decenije. A, kada pregovori zapnu, što je očigledan slučaj u dijalogu Kosova i Srbije, potrebno je odmaći se od pregovaračkog stola i baviti se činjenicama na terenu. Dijalog traje duže od decenije i ne daje značajnije rezultate. Vrijeme je da Sjedinjene Države i Evropska unija razmisle o načinima da promjene igru", smatra Hartwell.
Na pitanje šta bi EU i SAD trebalo da učine on kaže da bi trebalo tražiti alternativne načine za rješavanje pitanja koja izazivaju nestabilnost.
Smatra da je posredovanje samo jedan od načina za rješavanje sukoba - tako da je potrebno da se prošire vidici.
"Mislim da bi SAD, u saradnji sa Velikom Britanijom, trebalo da pokušaju da utiču na pet država koje ne priznaju Kosovo - Kipar, Grčku, Rumuniju, Slovačku i Španiju - da ga priznaju ili barem da ne ometaju njegovo članstvo u Evropskoj uniji. Još jedan potez koji bi se mogao povući je da se od Beograda zatraži da se uzdrži od provokacija. EU nastavlja da pravi grešku – nagrađujući predsjednika Vučića, uprkos njegovom lošem ponašanju, što neće promjeniti način na koji on postupa", rekao je on.
Prema njegovim riječima postoje i drugi načini da se stvari odmaknu od pregovaračkog stola - da se pregovara o odbrambenom sporazumu SAD, Ujedinjenog Kraljevstva, nekoliko država članica EU i Kosova, a poslije da počne uključivanje Kosova u transatlantski savez.
On ističe da su rezultati postignuti u posljednjih nekoliko nedjelja posljedica većeg američkog angažmana.
"Tokom mandata prethodne administracije predsjednika Trumpa, a čak i prije toga, djeluje da su Sjedinjene Države igrale pozadinsku ulogu u procesu dijaloga Kosova i Srbije. Primjenjivale su strategiju usredređivanja na ekonomsku diplomatiju – bez bavljenja političkim pitanjima. Onda je mandat preuzela Bidenova administracija. Mislim da smo duži period imali veoma nevoljni pristup gdje mi, Amerikanci, na neki način slijedimo vođstvo EU u nadi da će Unija riješiti krizu. Ali, problem sa EU sada kao i u prošlosti je to što je previše podjela unutar nje", rekao je Hartwell.
Pojašnjava da kada Unija govori o normalizaciji kao krajnjem cilju, nije siguran šta to tačno znači, kao i da ni svi učesnici nisu potpuno saglasni u vezi sa tim.
"Ako cilj nije jasan - ne krećete se u željenom ili određenom smjeru. Ako je cilj obostrano priznavanje suvereniteta, onda mislim da će to pomoći da se stvori drugačija dinamika ovog procesa", rekao je Hartwell.
Upitan ko će imati najviše koristi od sporazuma o ulazno-izlaznim dokumentima i zašto je značajan, on kaže da će obični građani imati najviše koristi od dogovora.
"Ne smatram da se radi o preterano složenom sporazumu. Njegova održivost trebalo bi da bude prilično jednostavna – osim ako se to pitanje ne bude politizovalo. Ne radi se ni o čemu pretjerano zahtjevnom – riječ je samo o ulasku i izlasku iz zemalja", kaže on.
Kada se radi o registarskim tablicama Hartwell kaže da je to jedno od brojnih otvorenih pitanja koje je potrebno riješiti.
"Razumljivo je da u procesu rješavanja sporova, posrednik nastoji da se postignu dogovori o manjim pitanjima, pa da se onda postepeno radi na većim – onim koja su sveobuhvatnija. Sada se nadamo da će, uslovno rečeno, male pobjede pomoći da se izgradi poverenje. Međutim, potrebno je biti jasan: ovdje je veće i složenije pitanje ono koje se odnosi na suverenitet Kosova. Sve ostalo zavisi od toga, bilo da je riječ o registarskim tablicama ili pitanjima bezbjednosti i ljudskih prava", smatra on.
On dodaje i da su Kosovo i Srbija u procesu podjednako daleko od sveobuhvatnog sporazuma kao što su bili prošle ili pretprošle godine, a da su ovi postignuti sporazumi samo mali koji ne doprinose značajnim promjenama na terenu.
"Naravno, pomaže u deeskalaciji tenzija – što je veoma važno. Nemojte me pogrešno shvatiti - nemam namjeru da omalovažavam sporazum. Ali ipak, daleko je od postizanja jednog velikog sveobuhvatnog sporazuma kojim bi bio riješen spor Kosova i Srbije", zaključio je Hartwell.
Izvor: VOA
Američki stručnjak vjeruje da bi se u okviru rješavanja spora u vezi sa registarskim tablicama trebalo usredsrediti na razgovor o krupnijim pitanjima, poput normalizacije odnosa, što je i proklamovana svrha dijaloga kojim posreduje Evropska unija.
"Veće pitanje je, naravno, sveobuhvatni sporazum na čije se postizanje čeka duže od decenije. A, kada pregovori zapnu, što je očigledan slučaj u dijalogu Kosova i Srbije, potrebno je odmaći se od pregovaračkog stola i baviti se činjenicama na terenu. Dijalog traje duže od decenije i ne daje značajnije rezultate. Vrijeme je da Sjedinjene Države i Evropska unija razmisle o načinima da promjene igru", smatra Hartwell.
Na pitanje šta bi EU i SAD trebalo da učine on kaže da bi trebalo tražiti alternativne načine za rješavanje pitanja koja izazivaju nestabilnost.
Smatra da je posredovanje samo jedan od načina za rješavanje sukoba - tako da je potrebno da se prošire vidici.
"Mislim da bi SAD, u saradnji sa Velikom Britanijom, trebalo da pokušaju da utiču na pet država koje ne priznaju Kosovo - Kipar, Grčku, Rumuniju, Slovačku i Španiju - da ga priznaju ili barem da ne ometaju njegovo članstvo u Evropskoj uniji. Još jedan potez koji bi se mogao povući je da se od Beograda zatraži da se uzdrži od provokacija. EU nastavlja da pravi grešku – nagrađujući predsjednika Vučića, uprkos njegovom lošem ponašanju, što neće promjeniti način na koji on postupa", rekao je on.
Prema njegovim riječima postoje i drugi načini da se stvari odmaknu od pregovaračkog stola - da se pregovara o odbrambenom sporazumu SAD, Ujedinjenog Kraljevstva, nekoliko država članica EU i Kosova, a poslije da počne uključivanje Kosova u transatlantski savez.
On ističe da su rezultati postignuti u posljednjih nekoliko nedjelja posljedica većeg američkog angažmana.
"Tokom mandata prethodne administracije predsjednika Trumpa, a čak i prije toga, djeluje da su Sjedinjene Države igrale pozadinsku ulogu u procesu dijaloga Kosova i Srbije. Primjenjivale su strategiju usredređivanja na ekonomsku diplomatiju – bez bavljenja političkim pitanjima. Onda je mandat preuzela Bidenova administracija. Mislim da smo duži period imali veoma nevoljni pristup gdje mi, Amerikanci, na neki način slijedimo vođstvo EU u nadi da će Unija riješiti krizu. Ali, problem sa EU sada kao i u prošlosti je to što je previše podjela unutar nje", rekao je Hartwell.
Pojašnjava da kada Unija govori o normalizaciji kao krajnjem cilju, nije siguran šta to tačno znači, kao i da ni svi učesnici nisu potpuno saglasni u vezi sa tim.
"Ako cilj nije jasan - ne krećete se u željenom ili određenom smjeru. Ako je cilj obostrano priznavanje suvereniteta, onda mislim da će to pomoći da se stvori drugačija dinamika ovog procesa", rekao je Hartwell.
Upitan ko će imati najviše koristi od sporazuma o ulazno-izlaznim dokumentima i zašto je značajan, on kaže da će obični građani imati najviše koristi od dogovora.
"Ne smatram da se radi o preterano složenom sporazumu. Njegova održivost trebalo bi da bude prilično jednostavna – osim ako se to pitanje ne bude politizovalo. Ne radi se ni o čemu pretjerano zahtjevnom – riječ je samo o ulasku i izlasku iz zemalja", kaže on.
Kada se radi o registarskim tablicama Hartwell kaže da je to jedno od brojnih otvorenih pitanja koje je potrebno riješiti.
"Razumljivo je da u procesu rješavanja sporova, posrednik nastoji da se postignu dogovori o manjim pitanjima, pa da se onda postepeno radi na većim – onim koja su sveobuhvatnija. Sada se nadamo da će, uslovno rečeno, male pobjede pomoći da se izgradi poverenje. Međutim, potrebno je biti jasan: ovdje je veće i složenije pitanje ono koje se odnosi na suverenitet Kosova. Sve ostalo zavisi od toga, bilo da je riječ o registarskim tablicama ili pitanjima bezbjednosti i ljudskih prava", smatra on.
On dodaje i da su Kosovo i Srbija u procesu podjednako daleko od sveobuhvatnog sporazuma kao što su bili prošle ili pretprošle godine, a da su ovi postignuti sporazumi samo mali koji ne doprinose značajnim promjenama na terenu.
"Naravno, pomaže u deeskalaciji tenzija – što je veoma važno. Nemojte me pogrešno shvatiti - nemam namjeru da omalovažavam sporazum. Ali ipak, daleko je od postizanja jednog velikog sveobuhvatnog sporazuma kojim bi bio riješen spor Kosova i Srbije", zaključio je Hartwell.
Izvor: VOA
