Sastanak u Briselu

Premijer Kosova Albin Kurti je demantovao navode da je delegacija Srbije bila konstruktivna na sastanku u Briselu 18. avgusta.

On je 24. avgusta na početku sjednice Vlade Kosova, rekao da je na posljednjem sastanku u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa bilo riječi o upravljanju krizom na sjeveru, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo, piše Radio Slobodna Evropa.

Vlada Kosova je realizaciju svojih odluka o preregistraciji vozila na RKS tablice i izdavanju državljanima Srbije ulazno/izlaznog dokumenta odložila za 1. septembar, nakon što su se lokalni Srbi na sjeveru pobunili i postavili barikade na putevima.

Potom su se Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u cilju pronalaženja rješenja, sastali u Briselu 18. avgusta u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa, ali nije bilo konkretnog rezultata.

"U Briselu nije bilo konstruktivnog angažmana, niti konkretnih prijedloga srpske strane", rekao je Kurti i dodao da je četiri konkretna prijedloga oko ovih pitanja dao Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog.

Kurti je naveo i kako su dvije strane 18. avgusta u Briselu pristale da ne iznose detalje kako ne bi došlo do eskalacije situacije, te dodao da se "nisu svi pridržavali toga".

Ocjenio je kako srpska strana, potpuno nepotrebno i na vještački način, pokušava da dovede do eskalacije, koristi zaoštrenu retoriku i utiče na bezbjednost.

"Uz to se stalno preti građanima Kosova, koji žele da podrže legitimne odluke Vlade Republike Kosova. To predstavlja direktno ugrožavanje nacionalne bezbjednosti i regiona u celini", rekao je on.

Kurti je dodao da misli da te pretnje "imaju za cilj da stvore superiornost u pregovorima, tako što se tenzijama preti Evropskoj uniji, ali i SAD ili Velikoj Britaniji“, rekao je Kurti.

Govoreći o mogućem izlasku Srba iz kosovskih institucija, što je najavila Srpska lista, Kurti je ocjenio da je to narativ "kriminalaca poput Milana Radoičića, a ne onih koji integraciju vide kao primarnu opciju".

Radoičić je potpredsednik Srpske liste, vodeće partije Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda, ali kosovske vlasti tragaju za njim. Takođe se nalazi na crnoj listi SAD zbog umešanosti u međunarodni organizovani kriminal.

Kurtijev odgovor na zahtjeve srpske strane


Kurti je podvukao da se statusno neutralne KS tablice ne mogu vraćati, odnosno da je automobile moguće preregistrovati samo u RKS – Republika Kosovo.

Tvrdi i kako je kosovska strana bila otvorena za razgovore u Briselu ali da je "druga strana napustila zgradu” 18. avgusta.

Kada je riječ o izdavanju ulazno\izlaznih dokumenata, premijer je naveo kako bi najbolja opcija bila se oni potpuno izbace, kako za državljane Kosova prilikom ulaska u Srbiju, tako i za srpske državljane koji ulaze na Kosovo.

„Ukoliko ih bude na jednoj strani, mora ih biti i na drugoj”, poručio je Kurti.

Premijer Kurti je poručio i da je, prema ranije utvrđenoj agendi, na prošlonedjeljnom sastanku u Briselu trebalo da se govori o konačnom sporazumu sa Srbijom i aktuelnim pitanjima.

Naveo je kako je Kosovo predalo dokument sa šest tačaka, koje bi trebao da sadrži konačni sporazum o normalizaciji odnosa.

Neke od tih tačaka se odnose na međusobno priznanje, suočavanje sa prošlošću, saradnju između zemalja.

Šta tvrdi srpska strana?


Nakon sastanka u Briselu, srpska strana saopštila da je ponudila kompromisna rješenja, ali da ih je premijer Kosova odbio.

Direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Petar Petković je 19. avgusta naveo da su predstavnici Beograda bili spremni da prihvate da Priština Srbima, koji imaju prebivalište u Srbiji, izdaje ulazno-izlazni dokument na graničnim prelazima.

Zatraženo je, sa druge strane, da ta praksa ne važi za one Srbe koji žive na Kosovu.

Pripadnici srpske zajednice imaju lične karte koje im izdaju srpski organi, ali isto tako imaju prava na kosovska lična dokumenta sa kojima funkcionišu dok borave na teritoriji Kosova.

Inače, Srbija državljanima Kosova još od 2011. godine izdaje ulazno/izlazni dokument na osnovu sporazuma o slobodi kretanja.

Takođe, Beograd je zatražio da se za građane na sjeveru ponovo uvedu statusno neutralne tablice KS.

Ove tablice, koje su bile statusno neutralne, kosovske vlasti ne izdaju od septembra 2021. godine, takođe na osnovu dogovora o slobodi kretanja iz 2011. godine. U tom sporazumu piše da će se na Kosovu koristiti isključivo registarske tablice sa oznakama RKS (Republika Kosovo) ili KS (Kosovo, statusno neutralne).

KS tablice je, međutim, trebalo da budu "privremena mjera" i Kosovo je pristalo da njihovo važenje produži na pet, pa na još pet godina, odnosno važenje KS tablica je posljednji put dogovoreno 2016. godine.

Registarske oznake, koje za gradove na Kosovu izdaju organi Srbije (KM, PR, GL...), za kosovske vlasti su nelegalne i one su se nakon 2011. godine koristile isključivo u četiri opštine na severu Kosova.

Escobar i Lajčak na Kosovu i u Srbiji


Na Kosovu od 23. avgusta boravi specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabriel Escobar, koji se sastao sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani i predstavnicima opozicionih partija. Za 24. avgust je predviđen ponovni sastanak sa predsjednicom Kosova, ali i sa premijerom Kosova Albinom Kurtijem.

Osim Escobara na Kosovu boravi i predstavnik EU za dijalog Miroslav Lajčak, a cilj tih posjeta je da se sa liderima još jednom razgovara o mogućem postizanju dogovora sa Srbijom.

Iz Prištine, dvojica posrednika će otići i u Beograd, gdje će razgovarati sa tamošnjim vlastima.