Na dan kada premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu pokušavaju da dođu do kompromisa, njemački javni servis ARD, objavljuje reportažu sa granice Kosova i Srbije.
Na graničnom prelazu Jarinje na sjeveru Kosova napetije je nego inače. Specijalne jedinice Policije Kosova s mitraljezima obezbjeđuju ulice. Nenad Radosavljević automobilom prelazi granični prilaz, prenosi Deutsche welle.
Vidi se kako se svakim danom povećava broj specijalnih jedinica, kaže Radosavljević, opisujući situaciju kao „tešku i napetu“. On je prilikom ulaska na Kosovo prelepio srpske tablice na svom Passatu.
Vlada Kosova je trebalo da od 1. avgusta donese obaveznu uredbu po kojoj su vozila sa srpskim tablicama morala da se preregistruju. Pored toga, na graničnim prelazima prilikom ulaska na Kosovo, srpska lična dokumenta treba da budu dopunjena dodatnim dokumentom.
Vlasti na Kosovu su svoje postupke pravdale time da srpske vlasti identičan postupak sprovode kada građani Kosova prelaze granicu. Premijer Albin Kurti govorio je o mjeri reciprociteta.
Ali, neposredno prije nego što je nova uredba trebalo da stupi na snagu, na Kosovu su izbili nemiri. Putevi su blokirani građevinskim mašinama, pucalo se, a i sirene su se čule u podjeljenom gradu Mitrovici na sjeveru Kosova. Zbog međunarodnog pritiska, Kurti je morao da odloži planiranu akciju za mjesec dana.
Bilo je to „čisto ludilo“, kaže Radosavljević, i kritikuje premijera Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića: „Nažalost, na Kosovu imamo populistu sa jako izraženim autoritarnim osobinama. Na drugoj strani je političar koji je otišao korak dalje i sada je postao pravi diktator“. Ni jedan ni drugi, kaže Radosavljević, ne umeju da rješavaju probleme – „premještaju ih ili stvaraju nove“.
Radosavljević je kosovski Srbin i živi u Leposaviću, jednoj od četiri srpske opštine na sjeveru Kosova. Srbi čine samo oko pet odsto stanovništva Kosova i žive pretežno na sjeveru.
Devedeset odsto stanovništva su kosovski Albanci – poput Melihate Beshiri. Ona ima malu radnju u Mitrovici i prodaje limunadu i sladoled – naravno i Srbima, kako odmah naglašava.
Kaže da ljudi nemaju problema jedni s drugima i da se dobro slažu. Politika je, dodaje, ta koja ovim sporom o priznanju ugrožava suživot.
Beshiri se prisjeća kako je bila preplašena iznenadnim zvukom sirena popodne 31. jula. To ju je vratilo u 1999. posljednju godinu rata na Kosovu: „Bio je to veoma ružan osjećaj, jer znamo da se uzbuna ne diže u mirnim situacijama. To me je podsjetilo na vrijeme kada smo morali da bježimo.“
Od završetka rata na Kosovu mir između Srba i kosovskih Albanaca je krhak. Srbija do danas ne priznaje nezavisnost Kosova. U srpskom ustavu, Kosovo je i dalje dio Srbije.
Narod Kosova je navikao na posebne okolnosti. Radosavljeviću je dozvoljeno da se svojim srpskim automobilom vozi samo do mosta u centru Mitrovice. Južni dio grada je albanski – Radosavljević se tamo vozi svojim drugim, kosovskim autom.
On ne vjeruje da premijer Kosova može da odstupi od svojih zahtjeva u sporu oko registarskih tablica. Kurti bi stoga u današnjim razgovorima u Briselu mogao da ubjedi Vučića da kosovski Srbi moraju da preregistruju svoje automobile, ali bi zauzvrat mogao da pristane na osnivanje takozvane Zajednice srpskih opština – stari plan Srba kojim bi se sprskim zajednicama dala značajna samoupravna prava.
Prema Vučićevom shvatanju, Vlada Kosova može da nastupa tako samouvjereno samo zato što ima podršku NATO. Uoči briselskog sastanka, Vučić je rekao da uz pomoć NATO Albanci mogu da „rade šta hoće“, ali je dodao da neće dozvoliti pogrom nad srpskim narodom. „Učinićemo sve da očuvamo mir – gotovo po svaku cijenu“.
Vidi se kako se svakim danom povećava broj specijalnih jedinica, kaže Radosavljević, opisujući situaciju kao „tešku i napetu“. On je prilikom ulaska na Kosovo prelepio srpske tablice na svom Passatu.
Vlada Kosova je trebalo da od 1. avgusta donese obaveznu uredbu po kojoj su vozila sa srpskim tablicama morala da se preregistruju. Pored toga, na graničnim prelazima prilikom ulaska na Kosovo, srpska lična dokumenta treba da budu dopunjena dodatnim dokumentom.
Vlasti na Kosovu su svoje postupke pravdale time da srpske vlasti identičan postupak sprovode kada građani Kosova prelaze granicu. Premijer Albin Kurti govorio je o mjeri reciprociteta.
Napetost u Mitrovici
Ali, neposredno prije nego što je nova uredba trebalo da stupi na snagu, na Kosovu su izbili nemiri. Putevi su blokirani građevinskim mašinama, pucalo se, a i sirene su se čule u podjeljenom gradu Mitrovici na sjeveru Kosova. Zbog međunarodnog pritiska, Kurti je morao da odloži planiranu akciju za mjesec dana.
Bilo je to „čisto ludilo“, kaže Radosavljević, i kritikuje premijera Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića: „Nažalost, na Kosovu imamo populistu sa jako izraženim autoritarnim osobinama. Na drugoj strani je političar koji je otišao korak dalje i sada je postao pravi diktator“. Ni jedan ni drugi, kaže Radosavljević, ne umeju da rješavaju probleme – „premještaju ih ili stvaraju nove“.
Spor izaziva politika?
Radosavljević je kosovski Srbin i živi u Leposaviću, jednoj od četiri srpske opštine na sjeveru Kosova. Srbi čine samo oko pet odsto stanovništva Kosova i žive pretežno na sjeveru.
Devedeset odsto stanovništva su kosovski Albanci – poput Melihate Beshiri. Ona ima malu radnju u Mitrovici i prodaje limunadu i sladoled – naravno i Srbima, kako odmah naglašava.
Kaže da ljudi nemaju problema jedni s drugima i da se dobro slažu. Politika je, dodaje, ta koja ovim sporom o priznanju ugrožava suživot.
Beshiri se prisjeća kako je bila preplašena iznenadnim zvukom sirena popodne 31. jula. To ju je vratilo u 1999. posljednju godinu rata na Kosovu: „Bio je to veoma ružan osjećaj, jer znamo da se uzbuna ne diže u mirnim situacijama. To me je podsjetilo na vrijeme kada smo morali da bježimo.“
Od završetka rata na Kosovu mir između Srba i kosovskih Albanaca je krhak. Srbija do danas ne priznaje nezavisnost Kosova. U srpskom ustavu, Kosovo je i dalje dio Srbije.
Presjedanje na mostu
Narod Kosova je navikao na posebne okolnosti. Radosavljeviću je dozvoljeno da se svojim srpskim automobilom vozi samo do mosta u centru Mitrovice. Južni dio grada je albanski – Radosavljević se tamo vozi svojim drugim, kosovskim autom.
On ne vjeruje da premijer Kosova može da odstupi od svojih zahtjeva u sporu oko registarskih tablica. Kurti bi stoga u današnjim razgovorima u Briselu mogao da ubjedi Vučića da kosovski Srbi moraju da preregistruju svoje automobile, ali bi zauzvrat mogao da pristane na osnivanje takozvane Zajednice srpskih opština – stari plan Srba kojim bi se sprskim zajednicama dala značajna samoupravna prava.
Prema Vučićevom shvatanju, Vlada Kosova može da nastupa tako samouvjereno samo zato što ima podršku NATO. Uoči briselskog sastanka, Vučić je rekao da uz pomoć NATO Albanci mogu da „rade šta hoće“, ali je dodao da neće dozvoliti pogrom nad srpskim narodom. „Učinićemo sve da očuvamo mir – gotovo po svaku cijenu“.
