Bivša poslanica LDK

Bivša poslanica Skupštine Kosova Melihate Termkolli u intervjuu za list "Bota sot“ kazala je da je aktuelna politička situacija na Kosovu ozbiljna, sa mnogo nepoznanica, sa visokom nesigurnošću građana u pogledu egzistencije i sa političko-bezbjednosnom maglom izazvanom neradom vlasti.

Kako komentarišete aktuelnu političku situaciju na Kosovu?

Ozbiljna situacija, sa mnogo nepoznanica, sa visokom nesigurnošću građana u pogledu svog života, sa političkom i bezbjednosnom maglom izazvanom u velikoj mjeri djelovanjem i više nečinjenjem Vlade. Prema MMF-u, Kosovo je najsiromašnija zemlja u regionu, a samim tim i u Evropi. Na ovom položaju smo bili i za vrijeme srpske i jugoslovenske okupacije i vladavine. Odlazak građana sa Kosova nastao je usljed mnogih posljedica. S druge strane, tu su nezaustavljive prijetnje Srbije prema Kosovu, sa zloslutnim izjavama o ubistvima Srba koje sama Srbija čini, uključujući slučaj "Panda“ u posljednjem ratu na Kosovu, da bi opravdala masakre, zločine i genocid nad Albancim, i nezrela reakcija Vlade na ove prijetnje. Ogroman rast cijena najosnovnijih proizvoda uz potražnju i podsticaj Vlade, upozorenja na štrajkove, čini situaciju spremnom za kolaps. U cijeloj ovoj situaciji Vlada je van stvarnosti, u nekom svom imaginarnom svijetu, kao da se cijela ova situacija dešava na drugoj planeti.

Kako se trenutno upravlja Kosovom?

Na Kosovu se ne odvija ni politika ni upravljanje, postoje mnoge tehničke akcije Vlade koje ništa ne znače. Kako se sa narodom igrao kao opozicionar, Albin Kurti se sa ovim narodom igra još gore kao vladar. Logika politike ove vlasti je za državu siromašnog naroda i svojevrsnu ravnopravnost građana u siromaštvu. Nigdje nema plana razvoja Kosova. Nema ekonomskog razvoja, nema zapošljavanja, skoro ništa. Vlada koja skoro dvije godine nije uspjela da izvrši nijednu kapitalnu investiciju je veliki neuspjeh za zemlju i kao takva, u najmanju ruku, vlada treba da podnese ostavku. Sklonost diktatu i protivustavnom djelovanju ima posljedice, ali i veliku uvredu za građane. Netransparentnost prati i ovu vlast, dok sve one stvari koje je opozicioni Albin kritikovao, on sada radi kao vladar, bez trunke srama, bez izvinjenja građanima uz tvrdnju da su se okolnosti promjenile. U stvari, jedina okolnost koja se promjenila je to što je on sada na vlasti. Ništa drugo. Bjekstvo građana i pražnjenje Kosova postalo je model kojim se premijer Kurti, umjesto da se stidi, ponosi. Podsticanje političkih, ali i vjerskih i drugih podjela je način "rješavanja" stvarnih problema građana. Trebalo bi da bude obrnuto. Potrebno je znanje, zrelost i velika politička razboritost, koja nedostaje ovoj vlasti. Veliki je nedostatak kapaciteta, potencijala, znanja, iskustva državne političke kulture. Postoji samo demagogija i prazne fraze populizma.

Takvi političari su opasnost za državu. Tendencija vraćanja Kosova na "nultu” tačku je u ovoj funkciji. Ne mali broj albanskih političara, ambicija lažne veličine i protagonizma, izgubio je ne samo karijeru, već i obraz, a ponekad i otadžbinu i državu.

Posljednjih dana glavna tema razgovora bio je zahtjev za izmjenu administrativnog uputstva za dozvoljavanje nošenja marama u školama, kakvo je vaše mišljenje o tome, da li treba mijenjati ovo uputstvo?

To je dugogodišnja tema, a sada je možda pokreće i sama Vlada zbog nekog kompromisa sa poslanicima o čemu se priča. Izvan ove pretpostavke, ovo je ozbiljno pitanje funkcionisanja države na ustavnim i civilizacijskim principima. Naravno, sada kada se ova tema pokreće, ona je samo u funkciji interesa Srbije i Rusije, ne zato što se pokreće kao tema, već zbog činjenice da postoji kao problem. Ova tema se ne svodi samo na „maramu“, već na politički islam ili politizaciju islama, radikalni islam itd. To je ozbiljno i opasno pitanje po interese Kosova. Srbija već više od sto godina svuda po Evropi propagandiše protiv Albanaca upravo po ovom pitanju, predstavljajući nas kao radikalne islamiste i opasnost za Evropu.

Sada Srbija i Rusija ne treba da propagiraju jer mi sami, „dobrovoljno“ ostvarujemo njihove interese. Nacionalne teme su zamjenjene religijskim temama. Sa ovakvim načinom razmišljanja može da bude samo hodža, ali ne i premijer Kosova. Komunistička cigara sa „crvenom maramom” i hodža sa „crnom maramom” najkobnija je kombinacija za narod, društvo i državu. Naravno, nije slučajno da se ova tema otvara peticijama, čak i u vrijeme kada je Srbija na vrhuncu agresije na Kosovo i kada svijet pokušava da smanji tenzije između Kosova i Srbije i u regionu. Ova tema je stalna agenda Srbije i Rusije, a u ovom trenutku se čini i Albina Kurtija.

Šta očekujete da će se desiti na sastanku 18. avgusta u Briselu?

Albin Kurti je ušao ili prihvatio "zamku“ tehničkih pregovora zbog nedostatka političke i nacionalne hrabrosti i nemoći da se uđe u suštinu razgovora i sporazuma. Naravno, Srbija daje sve od sebe da ostane na ovim nivoima razgovora jer joj je u interesu da se ponaša kao da priča, dok čeka situaciju i okolnosti koje mogu da raznesu sve dogovore i razgovore. U tom smislu se od sastanka 18. avgusta ne očekuje ništa posebno. Naravno, po logici događaja i situacije, može se govoriti o bezbjednosnim pitanjima na Kosovu, a posebno na sjeveru zemlje i eventualno o nekoj "tehničkoj“ temi. Može se pomenuti i pitanje Zajednice opština sa srpskom većinom.

Premijer Albin Kurti je nedavno u više navrata ponavljao mogućnost rata, kako to komentarišete?

Mogućnost srpskog rata na Kosovu nikada nije otklonjena. Srbija se kontinuirano vodi politikom agresora prema Kosovu, nekada otvorenije, a nekada tajnije. Ali ratna retorika ne može biti pristup kosovske državne politike. Ratna retorika i prazne fraze bez ikakve akcije su više kontraproduktivne nego produktivne. I SAD i EU stalno ponavljanje da bi moglo doći do rata na Kosovu vide kao podsticanje i provociranje takvog poteza. Sasvim je normalno da i premijer i predsjednik reaguju na ove neprestane napade Srbije, ali to ne može biti način političkog ponašanja kao da je rat bio na Kosovu, dok su oni na koncertima! Potrebno nam je mnogo rada sa institucijama Kosova, sa Kforom i sa svim našim saveznicima.

Da li mislite da prijetnje mogu da proizvedu nasilje, nerede ili čak rat koji je spomenuo premijer?

Treba razjasniti jednu stvar i uvijek treba znati da Kosovo ima puno pravo da primjeni mjere reciprociteta, posebno za sporazum, koji su prihvatili i Kosovo i Srbija. Ono što Vlada ne razumije ili ne želi da shvati jeste da implementacija reciprociteta u sadašnjim uslovima zahtjeva pažnju i odgovarajuće alate, kao i punu koordinaciju sa saveznicima. Neprihvatljivo je slati elitne jedinice policije da ih ponižava šačica srpskih nasilnika na sjeveru Kosova. Premijer Kurti je napravio istu grešku dva puta u jednoj godini.

Na osnovu svih ovih dešavanja, kako mislite da će se doći do konačnog sporazuma Kosova i Srbije?

Teško je reći da li će biti konačnog sporazuma ili ne. Kosovo ima interes da ukloni ovaj kamen koji mu je decenijama o vratu, ometajući političke i razvojne procese, kao i procese evropskih integracija i članstvo u međunarodnim organizacijama. Premijer Kurti ne pokazuje potrebnu ozbiljnost za takav sporazum. Koliko vidimo, on nema ni političke ni nacionalne hrabrosti za takvu akciju. S druge strane, naši prijatelji i saveznici ne samo da su imenovali predstavnike za ovo pitanje, već su jasno stavili do znanja čak i „crvene linije“ konačnog sporazuma sa Srbijom, uvijek ponavljajući da sporazum mora biti obostrano priznanje. Premijeru Kurtiju može da se desi i „čudo“, pošto osoba koja je odbacila sve za Kosovo, pa i nezavisnost, sada prihvata sve za vlast. U suprotnom, u državi u kojoj je Kosovo, sa enormnim nedostatkom vladajućih i još više kapaciteta za pregovore sa Srbijom, ozbiljan premijer bi okupio intelektualne, nacionalne i profesionalne „glave“ i dao riješenje za konačni dogovor. On radi suprotno, dok su institucije, pa i diplomatija, „pune“ UDB-e ili njihove djece i neojugoslovena! Jasno je da bez direktnog uključivanja SAD u pregovarački proces Kosova i Srbije nema konačnog dogovora. EU, koliko se vidi, nema ni volje ni dovoljnog kapaciteta, a nema ni usaglašavanja politika u vezi sa Kosovom i Zapadnim Balkanom. Za dogovor je potrebno samo zalaganje Srbije.

Koliko je Kosovo ugroženo ruskim uticajem na Balkanu preko Srbije i kako protiv tog uticaja?

Kosovo i ceo zapadni Balkan su u stalnoj opasnosti od ruskog uticaja i preko Srbije. Ovaj uticaj se može suzbiti mudrom nacionalnom politikom i bliskom saradnjom sa prijateljima i saveznicima. Kosovo ima mehanizme da presječe korijene ovih ruskih i tursko-arapskih uticaja ako postoje političari koji vide Kosovo ispred brojeva, biznisa i sopstvene moći. Da budemo jasniji, tri su uticajna faktora koja kontinuirano nagrizaju Kosovo: srpsko-ruski, tursko-arapski i soroševski uticaj, koji su bez obzira na interese, ciljeve i motive doveli do jedne tačke: raspada kosovske države i ubijanje nacionalnog nerva, odnosno narušavanje nacionalnog identiteta, da se narod i društvo učini amorfnim i neosjetljivim na svaki atak na ove vrijednosti. Narod bez nacionalnog identiteta u ime „otvorenog društva“ ili zamjena albanskog nacionalnog identiteta vjerskim i islamske države, u ime evropskih prava i sloboda! Dok je glavni faktor u tome politička klasa Kosova, koja je sa svojom jedinom preokupacijom za vlast, za novac i brojeve, u paktu sa „đavolom“ ne samo prihvatila, već se i podvrgla ovim agendama, nanevši štetu Kosovu i naciji do srži.

Pominje se mogućnost rušenja Kurtijeve vlade na jesen, da li mislite da bi to moglo da se desi i šta bi mogao biti razlog?

Rekla sam ranije, samo Albin Kurti može da sruši vladu ranije. Glavni faktor bi mogli biti razgovori sa Srbijom ili konačni sporazum sa Srbijom. Nisu isključeni ni drugi faktori.

Kakva je trenutno situacija unutar LDK, da li je stranka jedinstvenija nego što je bila ranije?

Nema više šta da se podjeli u LDK. Ono što je važno jeste da ni LDK ni druge opozicione stranke nemaju politički plan ili projekat za suštinska pitanja od suštinskog značaja za nacionalnu državu. Oni su kozmetika moći, čak i imitatori, sa izjavama o perifernim pitanjima, a da nikada ne ulaze u suštinu problema i njihovog rješavanja. Možda i ne znaju drugačije! Inače, LDK je, poslije predsjednika Rugove, a pogotovo kada su na njenom čelu bili soroševci, smjenila skoro sve najeminentnije predstavnike rugovske politike, dok ih svakodnevno pozivaju u Rugovu. Međutim, u LDK i na Kosovu još uvijek postoji politički i nacionalni potencijal, sa Rugovskom fondacijom koja može da vodi istinsku nacionalnu državnu politiku.

Izvor: Bota Sot/Kosovoonline