Praksa blokiranja sporazuma iz Briselskog dijaloga, kada je u pitanju njihova primjena na terenu, mora se okončati promjenom pristupa dijalogu. Poznavaoci dešavanja kažu da do opstrukcija Srbije dolazi zbog insistiranja da Kosovo osnuje Zajednicu opština sa srpskom većinom, jer rješenje problema vide u postizanju konačnog dogovora.
Promjena pristupa dijalogu smatra se neophodnom, kako bi proces bio produktivan i kako bi se prekinula dosadašnja praksa nesprovođenja sporazuma.
Destruktivni pristup je potvrđen i nakon Mape puta za implementaciju energetike.
Pored dobijanja licence, operator koji će vršiti obračun energije na sjeveru nije ispunio nijednu od tačaka dogovorenih u junu ove godine.
Demush Shasha, ekspert za evropske integracije, istakao je da su opstrukcije Srbije vezane za insistiranje na formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom.
„U posljednje vrijeme vidimo Srbiju koja je destruktivna u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa. To može da proističe iz oštrog diskursa gospodina Vučića protiv premijera Kurtija. Ali to može da bude i usljed nedostatka volje Srbije da primjeni najnoviji vodič za energetiku“, rekao je Shasha.
„Razlog zašto se to dešava je taj što Srbija ne želi da se napreduje ni sa jednim dogovorom, bilo kojim aspektom dijaloga, bez napretka u uspostavljanju Asocijacije. S druge strane, jasno za Kosovo i premijera Kurtija, osnivanje Asocijacije nije prioritet. U tom kontekstu, dijalog je ušao u blokadu i smatram da Kosovo treba da insistira na postizanju konačnog sporazuma, koji bi uključivao bilo kakav kompromis koji napravimo protiv Srbije, jer će konačni sporazum definitivno imati kompromis sa naše strane”.
Shasha je ocenio da bi pristup Kosova trebalo da bude postizanje konačnog sporazuma, u kome ćemo „progutati svaki kompromis i ovo pitanje je zatvoreno, posebno sada kada se otvorio prozor mogućnosti u kontekstu dešavanja u Ukrajini i pažnje Sjedinjenih Država i Evrope protiv našeg regiona“.
Vlada Kosova je za nesprovođenje Energetske mape okrivila srpsku stranu.
„Što se tiče primjene Mape puta, mogu da kažem da su na Kosovu sve naše institucije, kao što su Vlada, Regulatorna kancelarija za energetiku, ali i KOST uložile sve napore da sprovedu sporazum, dok su kašnjenja uglavnom zbog druge strane, kompanija ‘Elektrosever’,“ rekla je u srijedu ministarka privrede Artane Rizvanolli, govoreći o mogućnosti da prepreke dolaze iz Srbije.
„Što se tiče mogućeg uticaja države Srbije, smatramo da postoji mnogo mogućnosti da se to dešava. To smo jasno istakli na sastancima koje smo imali sa međunarodnim partnerima u vezi sa ovim pitanjem. Ono što je bitno reći jeste da smo uložili sve napore, da se ugovor realizuje što prije i prije roka, i da građani na sjeveru zemlje u četiri sjeverne opštine počnu da plaćaju račune za struju što prije“, naglasila je Rizvanolli.
KOHA je pokušala da dobije stav od srpske kompanije, koja je sada upisana u kosovski privredni registar, ali nije dobila odgovore na postavljena pitanja.
Portparol Evropske unije Peter Stano skinuo je odgovornost sa posrednika u dijalogu Kosovo-Srbija Miroslava Lajčaka, ističući da odgovornost za sprovođenje sporazuma pripada stranama uključenim u dijalog.
„U svojstvu fasilitatora, ali i garanta dijaloga, Evropska unija pomno prati aktivnosti obe strane na sprovođenju Energetske mape puta. EU olakšava dijalog između strana. Nije sudija. Konačnu odgovornost za uspješnu primjenu sporazuma o energetici i smjernicama imaju same strane“, rekao je Stano za javnu televiziju.
Operator sistema, prenosa i tržišta (KOSTT) je potvrdio nedostatak napretka u primeni ostalih tačaka iz Mape puta za energiju.
„Kompanija ‘Elektrosever’ još nije dostavila KOSTT-u podatke o potrošačima električne energije na sjeveru zemlje, kao što je predviđeno Mapom puta za sprovođenje energetskih sporazuma između Kosova i Srbije“, rekao je službenik za komunikacije u KOSTT-u, Zana Bajrami-Rama za Kohu.
Tačkom 2 Mape puta predviđeno je da će u roku od sedam dana od izdavanja dozvole za snabdjevanje „Elektroseveri” dostaviti KEDS-u i KOSTT-u najnovije podatke dostupne potrošačima preko EU. Dok je u sljedećoj tački (3) precizirano da u roku od 10 dana od izdavanja dozvole za snabdjevanja, „Elektrosever“ će potpisati neophodne tehničke detalje sporazuma sa KOSTT-om i KEDS-om za rad na energetskom tržištu Kosova. To se odnosi na Okvirni sporazum za prihvatanje pravila tržišta električne energije sa KOSTT-om, Ugovor o balansnoj obavezi sa KOSTT-om, Ugovor o priključenju sa KEDS-om i komercijalni ugovor sa KEDS-om za pružanje usluga distribucije (fakturisanje, naplata, održavanje i fizičko povezivanje novih kupaca) u četiri sjeverne opštine sa srpskom većinom prema stavu 1. člana 5. Sporazuma iz 2013. godine.
„Implementacija tačke 2 Mape puta ne zavisi od tačke 3. Što se tiče tačke 3, potpisani su tehnički sporazumi (Sporazum o poštovanju tržišnih pravila, kao i Ugovor za odgovorno lice za balans), od strane KOSTT-a i šalju se na potpis ‘Elektroseveru’ u roku prema Mapi puta, ali ugovore koje je potpisao KOSTT, u skladu sa standardnim obrascima koje je odobrio RUE, još nismo dobili potpisane od ‘Elektrosevera'“. naglasila je Bajrami-Rama.
Pored energetskih, postoji i niz drugih sporazuma koji se ne primjenjuju od 2013. godine kada je potpisan „Prvi sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije”.
Neki od njih su potpuno blokirani, a neki su zaglavljeni u različitim fazama. Simbol podjele grada Mitrovice i dalje ostaje blokiran za saobraćaj vozila. To je usljed toga što je Srbija sprečila otvaranje mosta preko Ibra, iako su radovi završeni godinama.
O neotvaranju mosta preko Ibra govorilo se i u poslednjem izvještaju Evropske komisije o Kosovu, u kom slučaju su zatražene radnje na njegovoj deblokadi. Dok je Srbija okrivljena za prepreke u primjeni Sporazuma o slobodi kretanja, Kosovo je kritikovano od strane EU zbog nepostupanja po pitanju formiranja Zajednice opština sa srpskom većinom. Vlada je isključila mogućnost uspostavljanja ovog mehanizma, na čemu insistira i Srbija.
Najkontroverznija tačka u vezi sa Asocijacijom u Sporazumu od 19. aprila 2013. smatra se peta, u kojoj se precizira da će ovaj mehanizam ostvarivati i druge dodatne odgovornosti, u zavisnosti od toga kako ih delegiraju centralne vlasti. U međuvremenu, u Sporazumu iz 2015. godine, koji je proglašen neustavnim, precizira se da će se o ovoj tački ponovo raspravljati godinu dana nakon izrade statuta udruženja.
Kao još jedno usko grlo identifikovano je sprovođenje Sporazuma o katastru i uzajamnom priznavanju diploma.
Srbija se, takođe, još nije pozabavila pitanjem srpskih administrativnih carinskih struktura uspostavljenih sa kosovskim denominacijama i da prestane sa izdavanjem dokumentacije ili stavljanjem pečata, što je u suprotnosti sa relevantnim sporazumom.
Takođe nije postignut napredak u uspostavljanju šest zajedničkih graničnih prijelaza između Srbije i Kosova, kako je definisano u Sporazumu o integrisanom upravljanju granicom (IBM).
Srbija je pristala da u oktobru 2020. pređe na nove objekte koje finansira EU na prijelazu Merdare, ali se nije konstruktivno obavezala da započne izgradnju prijelaza na srpskoj strani – na Jarinju, Mučibabi i Končulju. To je dovelo do obustave finansiranja ovog projekta od strane EU.
Dijalog između tenzija
Primjena reciprociteta za registarske tablice vratila je blokade na sjever Kosova. U oktobru prošle godine, dvije nedjelje su blokirani putevi koji vode do graničnih prijelaza Jarinje i Bernjak. Nakon privremenog rješenja, stranke nisu uspjele da nađu trajno rešenje u Briselu iako je održano nekoliko sastanaka. U njegovom odsustvu, Vlada je donela odluku o primjeni reciprocitet u ličnim kartama, kao i to da je obavezala Srbe da nelegalne registarske tablice vrate na RKS. Ali nekoliko sati prije nego što je započela njegova primjena, Srbi su krajem jula ponovo blokirali puteve. Na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država, Vlada je odložila primjenu ovih odluka do 1. septembra, čineći izuzetak samo za granične prijelaze na sjeveru.
Premijer Albin Kurti je nakon preuzimanja rukovodstva Vladom pozitivno odgovorio da EU sjedne za pregovarački sto, ali tome nije prethodilo preispitivanje sporazuma iz ranijeg dijaloga, iako se požalio da oni preuzimaju većinu iz tog vremena. Između ostalih, spomenuo je Sporazum o Asocijaciji, Sporazum u fusnoti, sporazume za sudove, paralelnog univerziteta na sjeveru Mitrovice.
Čak se ni u program vlade ne spominje poništavanje sporazuma, već se samo navodi da će utvrditi stepen ispunjenja i njihov uticaj.
Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić do sada su se sastali dva puta, dok je još jedan sastanak najavljen za 18. avgust. Kurti je insistirao na dogovoru za završni predmet, u čijem središtu je međusobno prznavanje. S druge strane, Srbija je isključila mogućnost priznavanja Kosova, jer je insistirala na primjeni Sporazuma o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom.
Izvor: Koha/Kossev
Destruktivni pristup je potvrđen i nakon Mape puta za implementaciju energetike.
Pored dobijanja licence, operator koji će vršiti obračun energije na sjeveru nije ispunio nijednu od tačaka dogovorenih u junu ove godine.
Demush Shasha, ekspert za evropske integracije, istakao je da su opstrukcije Srbije vezane za insistiranje na formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom.
„U posljednje vrijeme vidimo Srbiju koja je destruktivna u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa. To može da proističe iz oštrog diskursa gospodina Vučića protiv premijera Kurtija. Ali to može da bude i usljed nedostatka volje Srbije da primjeni najnoviji vodič za energetiku“, rekao je Shasha.
„Razlog zašto se to dešava je taj što Srbija ne želi da se napreduje ni sa jednim dogovorom, bilo kojim aspektom dijaloga, bez napretka u uspostavljanju Asocijacije. S druge strane, jasno za Kosovo i premijera Kurtija, osnivanje Asocijacije nije prioritet. U tom kontekstu, dijalog je ušao u blokadu i smatram da Kosovo treba da insistira na postizanju konačnog sporazuma, koji bi uključivao bilo kakav kompromis koji napravimo protiv Srbije, jer će konačni sporazum definitivno imati kompromis sa naše strane”.
Shasha je ocenio da bi pristup Kosova trebalo da bude postizanje konačnog sporazuma, u kome ćemo „progutati svaki kompromis i ovo pitanje je zatvoreno, posebno sada kada se otvorio prozor mogućnosti u kontekstu dešavanja u Ukrajini i pažnje Sjedinjenih Država i Evrope protiv našeg regiona“.
„Kriva srpska strana“
Vlada Kosova je za nesprovođenje Energetske mape okrivila srpsku stranu.
„Što se tiče primjene Mape puta, mogu da kažem da su na Kosovu sve naše institucije, kao što su Vlada, Regulatorna kancelarija za energetiku, ali i KOST uložile sve napore da sprovedu sporazum, dok su kašnjenja uglavnom zbog druge strane, kompanija ‘Elektrosever’,“ rekla je u srijedu ministarka privrede Artane Rizvanolli, govoreći o mogućnosti da prepreke dolaze iz Srbije.
„Što se tiče mogućeg uticaja države Srbije, smatramo da postoji mnogo mogućnosti da se to dešava. To smo jasno istakli na sastancima koje smo imali sa međunarodnim partnerima u vezi sa ovim pitanjem. Ono što je bitno reći jeste da smo uložili sve napore, da se ugovor realizuje što prije i prije roka, i da građani na sjeveru zemlje u četiri sjeverne opštine počnu da plaćaju račune za struju što prije“, naglasila je Rizvanolli.
KOHA je pokušala da dobije stav od srpske kompanije, koja je sada upisana u kosovski privredni registar, ali nije dobila odgovore na postavljena pitanja.
Portparol Evropske unije Peter Stano skinuo je odgovornost sa posrednika u dijalogu Kosovo-Srbija Miroslava Lajčaka, ističući da odgovornost za sprovođenje sporazuma pripada stranama uključenim u dijalog.
„U svojstvu fasilitatora, ali i garanta dijaloga, Evropska unija pomno prati aktivnosti obe strane na sprovođenju Energetske mape puta. EU olakšava dijalog između strana. Nije sudija. Konačnu odgovornost za uspješnu primjenu sporazuma o energetici i smjernicama imaju same strane“, rekao je Stano za javnu televiziju.
Operator sistema, prenosa i tržišta (KOSTT) je potvrdio nedostatak napretka u primeni ostalih tačaka iz Mape puta za energiju.
„Kompanija ‘Elektrosever’ još nije dostavila KOSTT-u podatke o potrošačima električne energije na sjeveru zemlje, kao što je predviđeno Mapom puta za sprovođenje energetskih sporazuma između Kosova i Srbije“, rekao je službenik za komunikacije u KOSTT-u, Zana Bajrami-Rama za Kohu.
Tačkom 2 Mape puta predviđeno je da će u roku od sedam dana od izdavanja dozvole za snabdjevanje „Elektroseveri” dostaviti KEDS-u i KOSTT-u najnovije podatke dostupne potrošačima preko EU. Dok je u sljedećoj tački (3) precizirano da u roku od 10 dana od izdavanja dozvole za snabdjevanja, „Elektrosever“ će potpisati neophodne tehničke detalje sporazuma sa KOSTT-om i KEDS-om za rad na energetskom tržištu Kosova. To se odnosi na Okvirni sporazum za prihvatanje pravila tržišta električne energije sa KOSTT-om, Ugovor o balansnoj obavezi sa KOSTT-om, Ugovor o priključenju sa KEDS-om i komercijalni ugovor sa KEDS-om za pružanje usluga distribucije (fakturisanje, naplata, održavanje i fizičko povezivanje novih kupaca) u četiri sjeverne opštine sa srpskom većinom prema stavu 1. člana 5. Sporazuma iz 2013. godine.
„Implementacija tačke 2 Mape puta ne zavisi od tačke 3. Što se tiče tačke 3, potpisani su tehnički sporazumi (Sporazum o poštovanju tržišnih pravila, kao i Ugovor za odgovorno lice za balans), od strane KOSTT-a i šalju se na potpis ‘Elektroseveru’ u roku prema Mapi puta, ali ugovore koje je potpisao KOSTT, u skladu sa standardnim obrascima koje je odobrio RUE, još nismo dobili potpisane od ‘Elektrosevera'“. naglasila je Bajrami-Rama.
Blokiranje drugih sporazuma
Pored energetskih, postoji i niz drugih sporazuma koji se ne primjenjuju od 2013. godine kada je potpisan „Prvi sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije”.
Neki od njih su potpuno blokirani, a neki su zaglavljeni u različitim fazama. Simbol podjele grada Mitrovice i dalje ostaje blokiran za saobraćaj vozila. To je usljed toga što je Srbija sprečila otvaranje mosta preko Ibra, iako su radovi završeni godinama.
O neotvaranju mosta preko Ibra govorilo se i u poslednjem izvještaju Evropske komisije o Kosovu, u kom slučaju su zatražene radnje na njegovoj deblokadi. Dok je Srbija okrivljena za prepreke u primjeni Sporazuma o slobodi kretanja, Kosovo je kritikovano od strane EU zbog nepostupanja po pitanju formiranja Zajednice opština sa srpskom većinom. Vlada je isključila mogućnost uspostavljanja ovog mehanizma, na čemu insistira i Srbija.
Najkontroverznija tačka u vezi sa Asocijacijom u Sporazumu od 19. aprila 2013. smatra se peta, u kojoj se precizira da će ovaj mehanizam ostvarivati i druge dodatne odgovornosti, u zavisnosti od toga kako ih delegiraju centralne vlasti. U međuvremenu, u Sporazumu iz 2015. godine, koji je proglašen neustavnim, precizira se da će se o ovoj tački ponovo raspravljati godinu dana nakon izrade statuta udruženja.
Kao još jedno usko grlo identifikovano je sprovođenje Sporazuma o katastru i uzajamnom priznavanju diploma.
Srbija se, takođe, još nije pozabavila pitanjem srpskih administrativnih carinskih struktura uspostavljenih sa kosovskim denominacijama i da prestane sa izdavanjem dokumentacije ili stavljanjem pečata, što je u suprotnosti sa relevantnim sporazumom.
Takođe nije postignut napredak u uspostavljanju šest zajedničkih graničnih prijelaza između Srbije i Kosova, kako je definisano u Sporazumu o integrisanom upravljanju granicom (IBM).
Srbija je pristala da u oktobru 2020. pređe na nove objekte koje finansira EU na prijelazu Merdare, ali se nije konstruktivno obavezala da započne izgradnju prijelaza na srpskoj strani – na Jarinju, Mučibabi i Končulju. To je dovelo do obustave finansiranja ovog projekta od strane EU.
Dijalog između tenzija
Primjena reciprociteta za registarske tablice vratila je blokade na sjever Kosova. U oktobru prošle godine, dvije nedjelje su blokirani putevi koji vode do graničnih prijelaza Jarinje i Bernjak. Nakon privremenog rješenja, stranke nisu uspjele da nađu trajno rešenje u Briselu iako je održano nekoliko sastanaka. U njegovom odsustvu, Vlada je donela odluku o primjeni reciprocitet u ličnim kartama, kao i to da je obavezala Srbe da nelegalne registarske tablice vrate na RKS. Ali nekoliko sati prije nego što je započela njegova primjena, Srbi su krajem jula ponovo blokirali puteve. Na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država, Vlada je odložila primjenu ovih odluka do 1. septembra, čineći izuzetak samo za granične prijelaze na sjeveru.
Premijer Albin Kurti je nakon preuzimanja rukovodstva Vladom pozitivno odgovorio da EU sjedne za pregovarački sto, ali tome nije prethodilo preispitivanje sporazuma iz ranijeg dijaloga, iako se požalio da oni preuzimaju većinu iz tog vremena. Između ostalih, spomenuo je Sporazum o Asocijaciji, Sporazum u fusnoti, sporazume za sudove, paralelnog univerziteta na sjeveru Mitrovice.
Čak se ni u program vlade ne spominje poništavanje sporazuma, već se samo navodi da će utvrditi stepen ispunjenja i njihov uticaj.
Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić do sada su se sastali dva puta, dok je još jedan sastanak najavljen za 18. avgust. Kurti je insistirao na dogovoru za završni predmet, u čijem središtu je međusobno prznavanje. S druge strane, Srbija je isključila mogućnost priznavanja Kosova, jer je insistirala na primjeni Sporazuma o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom.
Izvor: Koha/Kossev
