Glavni pregovarač Kosova u dijalogu sa Srbijom i zamjenik premijera Besnik Bislimi kazao je da o ZSO u Briselu nikada nije razgovarano sa zvaničnicima EU, okrivivši medije da je zbog njih to postala glavna tema, prenosi Reporteri.
Bislimi je istakao da je o ZSO sa izaslanikom EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslavom Lajčakom, razgovarao samo na privatnim sastancima.
"U Briselu se za ovih 14 mjeseci nikada nije razgovaralo o Asocijaciji. Tačka. Udruženje se pominje samo na privatnim sastancima, na sastancima jedan na jedan sa gospodinom Lajčakom. Tamo sam prigovorio da se Brisel vrlo lako izjašnjava u korist Asocijacije i rijetko se govori o nepoštovanju sporazuma od strane Srbije. Sporazum o pridruživanju potpisan je prvo 2013. godine, zatim 2015. godine. Sporazum o upravljanju granicom potpisan je 2011. godine. Ako u Briselu sporazumi nikada nisu rangirani po važnosti, zašto je onda važna tema Asocijacije, a ne sporazum o granici", rekao je on.
Bislimi je dodao da je Lajčakov odgovor bio da se mediji na Kosovu bave temom ZSO.
Prema njegovim riječima, oni pokušavaju da predsjednika Srbije Aleksandra Vučića predstave manipulatorom.
"Ono što pokušavamo da ubedimo medije na Kosovu jeste da je Vučić manipulator. Zašto pridajete značaj njegovim izjavama? Ne može biti kompromisa za međusobno priznavanje. Pregovaram u Briselu, imamo američku podršku i zahvalni smo. U prvom Borellovom pismu poslatom 31. jula, u pretposljednjem pasusu, posljednja rečenica glasi: Proveli smo godinu dana baveći se pitanjima iz prošlosti umjesto da se bavimo slikom budućnosti. Došlo je vrijeme da se ne bavimo prošlim pitanjima, već velikim pejzažom i sveobuhvatnim porukama", zaključio je on.
Bislimi je kazao da je zbog ZSO otputovao i u London gdje je razgovarao sa bivšom šeficom EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Catherine Ashton.
"Otputovao sam u London, gdje sam imao sastanak sa Ashtonovom, razgovarao sam sa njom šta je ideja Zajednice", rekao je Bislimi u emisiji "RTK Prime".
Prema riječima Bislimija, od sastanka sa Ashtonovom shvatio je da postoje velike razlike između onoga što se u Briselu razgovaralo o ZSO kao ideji i onoga što Srbija o tome propagira drugim zemljama.
Bislimi je za RTK govorio i o kašnjenu primjene mjera reciprociteta istakavši da je Vlada imala međunarodne argumente i da su mjere reciprociteta legitimne.
"Jedina briga koja je postojala je - u kojoj mjeri Ministarstvo unutrašnjih poslova ima dovoljno kapaciteta da u roku od dva mjeseca primi 9.000 eventualnih zahtjeva za registraciju vozila", rekao je Bislimi.
On je rekao da je Vlada imala međunarodne argumente i da je ta mjera legitimna, da je u skladu sa sporazumima iz dijaloga i da nema zabrinutosti.
"Ali, nažalost, 31. jula smo dobili zahtjev iz Brisela, odnosno gospodina Borella, da se ta mjera odloži. Lično mislim da to nije bio dobronamjeran zahtjev i da nije bio dovoljno argumentovan", rekao je Bislimi.
Prema njegovim riječima, Borellova argumentacija bila je da će biti tenzija i da na sjeveru ima mnogo dezinformacija, pa je stoga potrebna nešto duža argumentaciona kampanja.
"Iako je tu možda izražen strah, jer će odlaganje nenužnih stvari pomoći da se izbjegne ovaj argument nedostatka informacija. To znači da Brisel zna da tenziju u zemlji ne stvaraju građani, već dolaze iz centra Srbije, što znači da se u stvari odlaganje od 30 dana više koristi za politički veći pritisak na Vučića, a ne za organizuju", rekao je Bislimi.
Govoreći o najnovijim dešavanjima na sjeveru Kosova i primjeni reciprociteta sa Srbijom, Bislimi je kazao da su te mjere trebale da budu sprovedene godinama unazad, ali da nije bilo volje sa kosovske strane, odnosno prethodnih Vlada.
Kazao je da su to odluke koje su potpisane u Briselu, ali koje je jednostrano sprovela samo Srbija.
Kako je rekao, druga odluka se odnosi na preregistraciju ili konverziju nelegalnih registarskih tablica na RKS tablice, prema Briselskim sporazumima, a taj proces je morao da bude završen 15. januara 2018. godine.
"Odluke su posljedica nesposobnosti, nespremnosti prethodnih vlada da ih sprovedu, koje su one potpisale u Briselu", kaže Bislimi.
Dodao je i da su odluke koje je Vlada Kosova donela u septembru 2021. godine, a koje se tiču uspostavljanja reciprociteta sa registarskim tablicama, izazvale zabrinutost Kvinte i da iste nisu u potpunosti usaglašene sa međunarodnom zajednicom.
Izvor: Reporteri/RTK
"U Briselu se za ovih 14 mjeseci nikada nije razgovaralo o Asocijaciji. Tačka. Udruženje se pominje samo na privatnim sastancima, na sastancima jedan na jedan sa gospodinom Lajčakom. Tamo sam prigovorio da se Brisel vrlo lako izjašnjava u korist Asocijacije i rijetko se govori o nepoštovanju sporazuma od strane Srbije. Sporazum o pridruživanju potpisan je prvo 2013. godine, zatim 2015. godine. Sporazum o upravljanju granicom potpisan je 2011. godine. Ako u Briselu sporazumi nikada nisu rangirani po važnosti, zašto je onda važna tema Asocijacije, a ne sporazum o granici", rekao je on.
Bislimi je dodao da je Lajčakov odgovor bio da se mediji na Kosovu bave temom ZSO.
Prema njegovim riječima, oni pokušavaju da predsjednika Srbije Aleksandra Vučića predstave manipulatorom.
"Ono što pokušavamo da ubedimo medije na Kosovu jeste da je Vučić manipulator. Zašto pridajete značaj njegovim izjavama? Ne može biti kompromisa za međusobno priznavanje. Pregovaram u Briselu, imamo američku podršku i zahvalni smo. U prvom Borellovom pismu poslatom 31. jula, u pretposljednjem pasusu, posljednja rečenica glasi: Proveli smo godinu dana baveći se pitanjima iz prošlosti umjesto da se bavimo slikom budućnosti. Došlo je vrijeme da se ne bavimo prošlim pitanjima, već velikim pejzažom i sveobuhvatnim porukama", zaključio je on.
Bislimi je kazao da je zbog ZSO otputovao i u London gdje je razgovarao sa bivšom šeficom EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Catherine Ashton.
"Otputovao sam u London, gdje sam imao sastanak sa Ashtonovom, razgovarao sam sa njom šta je ideja Zajednice", rekao je Bislimi u emisiji "RTK Prime".
Prema riječima Bislimija, od sastanka sa Ashtonovom shvatio je da postoje velike razlike između onoga što se u Briselu razgovaralo o ZSO kao ideji i onoga što Srbija o tome propagira drugim zemljama.
Bislimi je za RTK govorio i o kašnjenu primjene mjera reciprociteta istakavši da je Vlada imala međunarodne argumente i da su mjere reciprociteta legitimne.
"Jedina briga koja je postojala je - u kojoj mjeri Ministarstvo unutrašnjih poslova ima dovoljno kapaciteta da u roku od dva mjeseca primi 9.000 eventualnih zahtjeva za registraciju vozila", rekao je Bislimi.
On je rekao da je Vlada imala međunarodne argumente i da je ta mjera legitimna, da je u skladu sa sporazumima iz dijaloga i da nema zabrinutosti.
"Ali, nažalost, 31. jula smo dobili zahtjev iz Brisela, odnosno gospodina Borella, da se ta mjera odloži. Lično mislim da to nije bio dobronamjeran zahtjev i da nije bio dovoljno argumentovan", rekao je Bislimi.
Prema njegovim riječima, Borellova argumentacija bila je da će biti tenzija i da na sjeveru ima mnogo dezinformacija, pa je stoga potrebna nešto duža argumentaciona kampanja.
"Iako je tu možda izražen strah, jer će odlaganje nenužnih stvari pomoći da se izbjegne ovaj argument nedostatka informacija. To znači da Brisel zna da tenziju u zemlji ne stvaraju građani, već dolaze iz centra Srbije, što znači da se u stvari odlaganje od 30 dana više koristi za politički veći pritisak na Vučića, a ne za organizuju", rekao je Bislimi.
Govoreći o najnovijim dešavanjima na sjeveru Kosova i primjeni reciprociteta sa Srbijom, Bislimi je kazao da su te mjere trebale da budu sprovedene godinama unazad, ali da nije bilo volje sa kosovske strane, odnosno prethodnih Vlada.
Kazao je da su to odluke koje su potpisane u Briselu, ali koje je jednostrano sprovela samo Srbija.
Kako je rekao, druga odluka se odnosi na preregistraciju ili konverziju nelegalnih registarskih tablica na RKS tablice, prema Briselskim sporazumima, a taj proces je morao da bude završen 15. januara 2018. godine.
"Odluke su posljedica nesposobnosti, nespremnosti prethodnih vlada da ih sprovedu, koje su one potpisale u Briselu", kaže Bislimi.
Dodao je i da su odluke koje je Vlada Kosova donela u septembru 2021. godine, a koje se tiču uspostavljanja reciprociteta sa registarskim tablicama, izazvale zabrinutost Kvinte i da iste nisu u potpunosti usaglašene sa međunarodnom zajednicom.
Izvor: Reporteri/RTK
