I dalje je zabrinjavajući veliki broj građana Kosova koji napuštaju zemlju u potrazi za boljim životom u zapadnim zemljama.
Iseljavanje građana se iz godine u godinu povećava. Dok je prošle godine Kosovo napustilo 42.728 građana, ove godine se očekuje da će ta brojka biti još veća. Za sociologe su glavni razlozi odlaska nezaposlenost i niske plate.
Direktor statistike stanovništva u Agenciji za statistiku Kosova (ASK), Avni Kastrati, upozorio je da je trend iseljavanja u porastu, uglavnom zbog ekonomske situacije.
Kaže da će ove godine iseljavanje biti još veće nego 2021., kada je zemlju napustilo oko 43 hiljade građana.
Čini se da je Kastrati ovo predviđanje temeljio na podacima stranih ambasada u zemlji.
“I ove godine, kao i prošle, bit će iseljavanja građana, možda malo više, prema nekim razgovorima koje smo vodili s međunarodnim institucijama. No, taj će se trend još neko vrijeme nastaviti, jer moćne zapadne zemlje u razvoju trebaju radnike. Ako dođe do liberalizacije viznog režima, hoće li biti još većeg iseljavanja? Nema tačnih podataka, različite zemlje su imale različito iseljavanje, otišlo je odmah nakon liberalizacije ili nakon nekog vremena. Vjerujem da će, kada dođe do liberalizacije viznog režima, u početku biti navale, ali oni su precizirali koliko građani mogu ostati u zapadnim zemljama. Tamo to vide, imaju izazove, suočavaju se i s realnošću da je sad nekako 'zabranjena jabuka', i ne mogu dalje”, naglašava Kastrati.
Sociolog Jeton Brajshori kaže da kosovske institucije ne čine dovoljno da spriječe ovoliki egzodus građana, iako vlada, prema njegovim riječima, stalno proklamira da postoji ekonomski rast.
Brajshori kaže da se, kako bi se spriječila ova pojava, moraju otvoriti nova radna mjesta i povećati plate.
“Najviše iseljavaju mladi ljudi, uglavnom oni od 18 do 30 godina, koji bi lakše mogli ući na tržište rada. Kako to spriječiti? Povećati zaposlenost, povećati plate, zdravstveno osiguranje, kako bi građanin mogao živjeti bolje u svojoj zemlji, iz razloga što mladi ljudi uvijek traže bolji život, što je normalno za svu našu divnu omladinu koju imamo. Država mora povećati plate, otvarati nova radna mjesta, tjerati poslodavce da plaćaju obaveze, i tako bi porast ekonomije natjerao mlade da ostanu u svojim mjestima... Institucije ne rade dovoljno jer iako kažu da imamo ekonomski rast, vidimo da su plate ostale na istom nivou i stoga rast cijena, koji je također posljedica globalne krize, tjera mlade da vide bolji život vani”, kaže Brajshori.
Prema posljednjem izvještaju ASK, opština Gnjilane zabilježila je najveći broj emigracija sa 4.320 građana koji su napustili zemlju.
Prema podacima Agencije za statistiku Kosova (ASK) za procjenu stanovništva za 2021., kaže se da su velika većina imigranata za 2021. bili legalni imigranti.
Stanovništvo Kosova za 2021. godinu procjenjuje se na 1 milion 773 hiljade 971 stalnih stanovnika, što je niža brojka u usporedbi s popisom stanovništva prije deset godina, 2011. godine.
Direktor statistike stanovništva u Agenciji za statistiku Kosova (ASK), Avni Kastrati, upozorio je da je trend iseljavanja u porastu, uglavnom zbog ekonomske situacije.
Kaže da će ove godine iseljavanje biti još veće nego 2021., kada je zemlju napustilo oko 43 hiljade građana.
Čini se da je Kastrati ovo predviđanje temeljio na podacima stranih ambasada u zemlji.
“I ove godine, kao i prošle, bit će iseljavanja građana, možda malo više, prema nekim razgovorima koje smo vodili s međunarodnim institucijama. No, taj će se trend još neko vrijeme nastaviti, jer moćne zapadne zemlje u razvoju trebaju radnike. Ako dođe do liberalizacije viznog režima, hoće li biti još većeg iseljavanja? Nema tačnih podataka, različite zemlje su imale različito iseljavanje, otišlo je odmah nakon liberalizacije ili nakon nekog vremena. Vjerujem da će, kada dođe do liberalizacije viznog režima, u početku biti navale, ali oni su precizirali koliko građani mogu ostati u zapadnim zemljama. Tamo to vide, imaju izazove, suočavaju se i s realnošću da je sad nekako 'zabranjena jabuka', i ne mogu dalje”, naglašava Kastrati.
Sociolog Jeton Brajshori kaže da kosovske institucije ne čine dovoljno da spriječe ovoliki egzodus građana, iako vlada, prema njegovim riječima, stalno proklamira da postoji ekonomski rast.
Brajshori kaže da se, kako bi se spriječila ova pojava, moraju otvoriti nova radna mjesta i povećati plate.
“Najviše iseljavaju mladi ljudi, uglavnom oni od 18 do 30 godina, koji bi lakše mogli ući na tržište rada. Kako to spriječiti? Povećati zaposlenost, povećati plate, zdravstveno osiguranje, kako bi građanin mogao živjeti bolje u svojoj zemlji, iz razloga što mladi ljudi uvijek traže bolji život, što je normalno za svu našu divnu omladinu koju imamo. Država mora povećati plate, otvarati nova radna mjesta, tjerati poslodavce da plaćaju obaveze, i tako bi porast ekonomije natjerao mlade da ostanu u svojim mjestima... Institucije ne rade dovoljno jer iako kažu da imamo ekonomski rast, vidimo da su plate ostale na istom nivou i stoga rast cijena, koji je također posljedica globalne krize, tjera mlade da vide bolji život vani”, kaže Brajshori.
Prema posljednjem izvještaju ASK, opština Gnjilane zabilježila je najveći broj emigracija sa 4.320 građana koji su napustili zemlju.
Prema podacima Agencije za statistiku Kosova (ASK) za procjenu stanovništva za 2021., kaže se da su velika većina imigranata za 2021. bili legalni imigranti.
Stanovništvo Kosova za 2021. godinu procjenjuje se na 1 milion 773 hiljade 971 stalnih stanovnika, što je niža brojka u usporedbi s popisom stanovništva prije deset godina, 2011. godine.
