Zamjenica premijera Kosova Emilija Redžepi izjavila je da će predstavnici nevećinskih zajednica na Kosovu moći da ukažu na sve probleme lično kosovskom premijeru Albinu Kurtiju. Prema njenim navodima, Srbi će sa Kurtijem razgovarati u septembru, prenosi Radio Kim.
Redžepi je navela da predstavnici srpske zajednice "svijesno ili nesvjesno snose veliku odgovornost za trenutno stanje i odnose sa većinom".
Kao zamjenica premijera za pitanja nevećinskih zajednica na Kosovu Redžepijeva je dodala da Vlada Kosova čini sve što je u njenoj moći da se približi svima.
"Imamo dobar rezultat po tom pitanju, a ostaje nam malo bolja povezanost sa srpskom zajednicom. Sem mojih aktivnosti, vršim monitoring nad implementacijom dva bitna zakona, a to su Zakon o zaposlenosti nevećinskih zajednica u svim institucijama na centralnom i na lokalnom nivou i Zakon o upotrebi jezika, albanskog i srpskog na centralnom nivou, a u opštinama gdje živi većinsko bošnjačko i tursko stanovništvo na lokalnom nivou. Pored toga, činim sve da obezbjedim veći fond novca za sve naše građane, za socijalnu politiku, da približimo stavove Vlade Kosova podjednako za sve njene građane sa aspektom pomoći koju dajemo djeci, starim ljudima, samohranim majkama. To su uopšteni problemi naših građana", rekla je Redžepi.
Ona je na debati "Položaj i problemi nevećinskih zajednica na Kosovu" u Medija centru u Čaglavici navela da će Vlada Kosova organizovati okrugle stolove sa pripadnicima nevećinskih zajednica na Kosovu.
"Lično želim to da organizujem zato što vaši mediji traže bolju transparentnost i traže da postavljaju pitanja našem premijeru, tako da ćemo da organizujemo jedan okrugli sto posvećen srpskoj zajednici u Vladi Kosova i imaćete mogućnost da pitate sve ono što vas muči direktno premijera Republike Kosovo. Već sam sa njim razgovarala po tom pitanju i rekao je da može, da to treba da bude negde septembra, zato što imam jedan takav bošnjački skup avgusta mjeseca", rekla je zamjenica premijera Kosova.
Emilija Redžepi, ujedno i predstavnica bošnjačke zajednice, kazala je da su u svim manjinskim zajednicama glavni problemi uglavnom slični.
"Ono što nas muči svih ovih godina jeste kako da se na pravilan način integrišemo u svojoj državi, da pronađemo najbolji mogući modus i mehanizam da nas većinski narod prihvati ravnopravno, uz uvažavanje njihovog jezika, identiteta i religije. Pravo na jezik, obrazovanje i kulturu je osnovno ljudsko pravo", rekla je Redžepi.
Menadžerka projekta u NVO Nova društvena inicijativa Milica Andrić Rakić je kazala da poštovanje prava nevećinskih zajednica nije na adekvatnom nivou.
"Podjelila bih probleme u tri grupe zato što imaju različite uzročnike. Prvi, možda i najlakše riješivi, su oni problemi koji proizlaze iz političkog procesa pregovora, dakle problemi koji su vezani za Briselski dijalog i izostanak sprovođenja onoga što je dogovoreno. Tu je možda najdrastičniji problem nepriznavanje diploma. Potom ima i određenih problema sa civilnom registracijom, odnosno dobijanjem dokumenata, i oni koji će tek uslijediti, a koji su u vezi sa preregistracijom. Drugi set problema odnosi se baš na zakone, tu bih mogla da izdvojim zakon koji daje status žrtvama rata, gdje imamo određeni stepen diskriminacije žrtava koje su dogodile nakon juna 1999. godine, dakle negdje oko 1.200 ljudi koju su oteti i ubijeni. Tu je i problem sa sprovođenjem Zakona o upotrebi jezika gdje je odgovor institucija isti, da se radi o kapacitetu. Treća grupa problema jeste izostanak potpunog društvenog prihvatanja manjinskih zajednica", navela je ona.
Andrić Rakić se osvrnula na stanje na sjeveru Kosova i dodala da trenutno postoji određeni stepen tenzija u odnosima sa policijom.
"Njihovo prisustvo je izrazito upadljivo na sjeveru. Nažalost, često se dešava, van ovoga što možete da vidite u medijima, a što su okršaji sa osumnjičenim švercerima, što je mandat policije, dakle, van toga, ima i dosta navoda o pretresima građana koji se voze privatnim automobilima, žena koje voze od tačke A do tačke B, koje nisu (na putu) u tom nekom vremenu kada se odvija šverc. Ima dosta tenzija koje mogu u nekom trenutnku da se preliju u neki ozbiljniji incident", kazala je ona.
Odbornik u Skupštini opštine Dragaš iz goranske zajednice Nedžmidin Sejdilar je naveo da je jedan od većih problema ove zajednice zapošljavanje.
"U opštini Dragaš na samom početku mandata uvidjeli smo da imamo probleme sa dvojezičnosti koje smo na sreću i zahvaljujući zamjenici premijera koja je izvršila pritisak na gradonačelnika uspjeli da riješimo. Sem toga, što se tiče zapošljavanja, ako uzmemo u obzir da u opštini Dragaš pored većinske albanske zajednice postoje goranska i bošnjačka zajedica, pa ako gledamo procenat zapošljavanja zajedno i goranske i bošnjačke su istog minimuma, to je jedan problem. Drugi problem je i kada se neko mjesto na višoj funkciji, na primjer nekog višeg opštinskog službenika isprazni, onda se to mjesto popuni sa nekim iz većinske zajednice", kazao je on.
Sejdilar je dodao da u goranskom dijelu opštine Dragaš u skorije vrijeme nije izgrađen ni jedan objekat od javnog značaja.
"U opštini Dragaš imamo izgrađena tri nova školska objekta u oblasti gdje je tehnički čisto albansko stanovništvo, dok u goranskom dijelu ni jedan objekat nije izgrađen. Mi imamo jedno od najvećih sela na Kosovu koje broji više od 10.000 stanovnika, u kom ima samo jedan doktor i jedan tehničar, niti imaju prostoriju gdje ljudi mogu da prime infuziju. Kada mi predstavimo problem lokalnoj vlasti oni nas šalju u ministarstvo, a do ministarstva ne mogu ja da stignem zato što nisam legitimni predstavnik u parlamentu i u centralnoj vlasti", zaključio je Sejdilar.
Odbornica SO Prizren i predstavnica turske zajednice Sevil Kazaz je kao problem navela nedostatak kulturnih centara.
"U mjestima gdje Turci žive treba da postoje kulturni centri, posebno u Prizrenu, Mamuši, Mitrovici, Dobričanu, Prištini. Da bi ove zajednice realizovale svoje kulturne aktivnosti trebalo bi da imaju neki centar gdje bi mogle da ih organizuju. Kao predstavnica turske zajednice zalažem se za izgradnju kulturnih centara. Ministarstvo za lokalnu samoupravu ima zakonsku obavezu za zapošljavanje pripadnika manjinskih zajednica od deset odsto, ali po istraživanjima ovaj zakon nije ispoštovan i nezaposlenost u turskoj zajednici je veoma velika", kazala je ona.
Debata "Položaj i problemi nevećinskih zajednica na Kosovu" u Medija centru u Čaglavici je organizovana uz pomoć Inicijative za mirne promjene.
Izvor: Kosovo Online/Radio Kim
Kao zamjenica premijera za pitanja nevećinskih zajednica na Kosovu Redžepijeva je dodala da Vlada Kosova čini sve što je u njenoj moći da se približi svima.
"Imamo dobar rezultat po tom pitanju, a ostaje nam malo bolja povezanost sa srpskom zajednicom. Sem mojih aktivnosti, vršim monitoring nad implementacijom dva bitna zakona, a to su Zakon o zaposlenosti nevećinskih zajednica u svim institucijama na centralnom i na lokalnom nivou i Zakon o upotrebi jezika, albanskog i srpskog na centralnom nivou, a u opštinama gdje živi većinsko bošnjačko i tursko stanovništvo na lokalnom nivou. Pored toga, činim sve da obezbjedim veći fond novca za sve naše građane, za socijalnu politiku, da približimo stavove Vlade Kosova podjednako za sve njene građane sa aspektom pomoći koju dajemo djeci, starim ljudima, samohranim majkama. To su uopšteni problemi naših građana", rekla je Redžepi.
Ona je na debati "Položaj i problemi nevećinskih zajednica na Kosovu" u Medija centru u Čaglavici navela da će Vlada Kosova organizovati okrugle stolove sa pripadnicima nevećinskih zajednica na Kosovu.
"Lično želim to da organizujem zato što vaši mediji traže bolju transparentnost i traže da postavljaju pitanja našem premijeru, tako da ćemo da organizujemo jedan okrugli sto posvećen srpskoj zajednici u Vladi Kosova i imaćete mogućnost da pitate sve ono što vas muči direktno premijera Republike Kosovo. Već sam sa njim razgovarala po tom pitanju i rekao je da može, da to treba da bude negde septembra, zato što imam jedan takav bošnjački skup avgusta mjeseca", rekla je zamjenica premijera Kosova.
Emilija Redžepi, ujedno i predstavnica bošnjačke zajednice, kazala je da su u svim manjinskim zajednicama glavni problemi uglavnom slični.
"Ono što nas muči svih ovih godina jeste kako da se na pravilan način integrišemo u svojoj državi, da pronađemo najbolji mogući modus i mehanizam da nas većinski narod prihvati ravnopravno, uz uvažavanje njihovog jezika, identiteta i religije. Pravo na jezik, obrazovanje i kulturu je osnovno ljudsko pravo", rekla je Redžepi.
Menadžerka projekta u NVO Nova društvena inicijativa Milica Andrić Rakić je kazala da poštovanje prava nevećinskih zajednica nije na adekvatnom nivou.
"Podjelila bih probleme u tri grupe zato što imaju različite uzročnike. Prvi, možda i najlakše riješivi, su oni problemi koji proizlaze iz političkog procesa pregovora, dakle problemi koji su vezani za Briselski dijalog i izostanak sprovođenja onoga što je dogovoreno. Tu je možda najdrastičniji problem nepriznavanje diploma. Potom ima i određenih problema sa civilnom registracijom, odnosno dobijanjem dokumenata, i oni koji će tek uslijediti, a koji su u vezi sa preregistracijom. Drugi set problema odnosi se baš na zakone, tu bih mogla da izdvojim zakon koji daje status žrtvama rata, gdje imamo određeni stepen diskriminacije žrtava koje su dogodile nakon juna 1999. godine, dakle negdje oko 1.200 ljudi koju su oteti i ubijeni. Tu je i problem sa sprovođenjem Zakona o upotrebi jezika gdje je odgovor institucija isti, da se radi o kapacitetu. Treća grupa problema jeste izostanak potpunog društvenog prihvatanja manjinskih zajednica", navela je ona.
Andrić Rakić se osvrnula na stanje na sjeveru Kosova i dodala da trenutno postoji određeni stepen tenzija u odnosima sa policijom.
"Njihovo prisustvo je izrazito upadljivo na sjeveru. Nažalost, često se dešava, van ovoga što možete da vidite u medijima, a što su okršaji sa osumnjičenim švercerima, što je mandat policije, dakle, van toga, ima i dosta navoda o pretresima građana koji se voze privatnim automobilima, žena koje voze od tačke A do tačke B, koje nisu (na putu) u tom nekom vremenu kada se odvija šverc. Ima dosta tenzija koje mogu u nekom trenutnku da se preliju u neki ozbiljniji incident", kazala je ona.
Odbornik u Skupštini opštine Dragaš iz goranske zajednice Nedžmidin Sejdilar je naveo da je jedan od većih problema ove zajednice zapošljavanje.
"U opštini Dragaš na samom početku mandata uvidjeli smo da imamo probleme sa dvojezičnosti koje smo na sreću i zahvaljujući zamjenici premijera koja je izvršila pritisak na gradonačelnika uspjeli da riješimo. Sem toga, što se tiče zapošljavanja, ako uzmemo u obzir da u opštini Dragaš pored većinske albanske zajednice postoje goranska i bošnjačka zajedica, pa ako gledamo procenat zapošljavanja zajedno i goranske i bošnjačke su istog minimuma, to je jedan problem. Drugi problem je i kada se neko mjesto na višoj funkciji, na primjer nekog višeg opštinskog službenika isprazni, onda se to mjesto popuni sa nekim iz većinske zajednice", kazao je on.
Sejdilar je dodao da u goranskom dijelu opštine Dragaš u skorije vrijeme nije izgrađen ni jedan objekat od javnog značaja.
"U opštini Dragaš imamo izgrađena tri nova školska objekta u oblasti gdje je tehnički čisto albansko stanovništvo, dok u goranskom dijelu ni jedan objekat nije izgrađen. Mi imamo jedno od najvećih sela na Kosovu koje broji više od 10.000 stanovnika, u kom ima samo jedan doktor i jedan tehničar, niti imaju prostoriju gdje ljudi mogu da prime infuziju. Kada mi predstavimo problem lokalnoj vlasti oni nas šalju u ministarstvo, a do ministarstva ne mogu ja da stignem zato što nisam legitimni predstavnik u parlamentu i u centralnoj vlasti", zaključio je Sejdilar.
Odbornica SO Prizren i predstavnica turske zajednice Sevil Kazaz je kao problem navela nedostatak kulturnih centara.
"U mjestima gdje Turci žive treba da postoje kulturni centri, posebno u Prizrenu, Mamuši, Mitrovici, Dobričanu, Prištini. Da bi ove zajednice realizovale svoje kulturne aktivnosti trebalo bi da imaju neki centar gdje bi mogle da ih organizuju. Kao predstavnica turske zajednice zalažem se za izgradnju kulturnih centara. Ministarstvo za lokalnu samoupravu ima zakonsku obavezu za zapošljavanje pripadnika manjinskih zajednica od deset odsto, ali po istraživanjima ovaj zakon nije ispoštovan i nezaposlenost u turskoj zajednici je veoma velika", kazala je ona.
Debata "Položaj i problemi nevećinskih zajednica na Kosovu" u Medija centru u Čaglavici je organizovana uz pomoć Inicijative za mirne promjene.
Izvor: Kosovo Online/Radio Kim
