Talas ekonomske krize se nastavlja, porast cijena na Kosovu posljednjih mjeseci uticao je i na inflaciju koja je u šestom mjesecu iznosila 14,1 posto. Ekonomisti smatraju da je pred nama teška jesen.
Globalni rast cijena osnovnih životnih namirnica se nastavlja, cijene pojedinih proizvoda se konstanto mijenjaju.
„Došlo je do velikog poskupljenja, otprilike do 20%. Poskupeo je život dosta, a plate su ostale iste“, kaže radnik u marketu.
Pored cijena prehrambenih proizvoda, uoči predstojeće zimske sezone poskupjele su i cijene ogrijevnog materijala, tako da za tonu peleta u ovom trenutku treba izdvojiti blizu 400 eura, što je znatno skuplje u odnosu na prošlu godinu. I cijene ogrijevnog drveta su porasle, ali je potražnja uprkos tome velika.
“Drvo je skuplje u odnosu na prošlu godinu za 15 eura po metru. Cijena je 60 eura bukovo drvo dok je 65 eura cer. Prodajemo oko 200 metra dnevno“, rekao je Berim Vitija prodavac ogrijevnog drveta.
Porast cijena se već uveliko negativno odražava na kućni budžet, saglasni su mještani Gračanice.
Ekonomista Safet Gërxhaliu smatra da je povećanje cijena uticalo i na inflaciju koja je u šestom mjesecu na Kosovu iznosila 14,1 posto.
„Dijaspora ove godine neće imati tu moć podrške Kosovu kao što je bilo prije. Sama činjenica da je i čitava Evropa pogođena i da i danas imate znatno manje ljudi kao što bi bilo prije to je dovoljan pokazatelj da će ova jesen biti hladna za Kosovo i za budućnost Kosova. Grijanje i energetika će biti najveći izazovi, i poslije 23 godine da se građani opet suočavaju sa nestašicom struje to je jako gorko ali to je realnost koju moramo da prihvatimo onako kakva je. Ono što je najgora stvar mislim mi kao eksperti kada smo rekli da se moramo usmjeriti kroz ekonomski razvoj, mora Kosovo ako ima taj ugalj da gradi nove kapacitete za proizvodnju struje“, zaključio je Gërxhaliu.
Najviše su porasle cijene goriva i maziva za više od 15,4 odsto, dok su usluge prevoza skuplje su za šest procenata. U poređenju sa istim periodom prošle godine na inflaciju od 14,1 odsto uticalo je poskupljenje hljeba i žitarica (27,7), zatim mesa (19,6), mlijeka, sira i jaja (22,3), jestivog ulja i masti (čak 53,8 odsto), čokolade i slatkiša (19 odsto), kao i kafe, čaja koji su poskupjeli skoro 18 procenata.
„Došlo je do velikog poskupljenja, otprilike do 20%. Poskupeo je život dosta, a plate su ostale iste“, kaže radnik u marketu.
Pored cijena prehrambenih proizvoda, uoči predstojeće zimske sezone poskupjele su i cijene ogrijevnog materijala, tako da za tonu peleta u ovom trenutku treba izdvojiti blizu 400 eura, što je znatno skuplje u odnosu na prošlu godinu. I cijene ogrijevnog drveta su porasle, ali je potražnja uprkos tome velika.
“Drvo je skuplje u odnosu na prošlu godinu za 15 eura po metru. Cijena je 60 eura bukovo drvo dok je 65 eura cer. Prodajemo oko 200 metra dnevno“, rekao je Berim Vitija prodavac ogrijevnog drveta.
Porast cijena se već uveliko negativno odražava na kućni budžet, saglasni su mještani Gračanice.
Ekonomista Safet Gërxhaliu smatra da je povećanje cijena uticalo i na inflaciju koja je u šestom mjesecu na Kosovu iznosila 14,1 posto.
„Dijaspora ove godine neće imati tu moć podrške Kosovu kao što je bilo prije. Sama činjenica da je i čitava Evropa pogođena i da i danas imate znatno manje ljudi kao što bi bilo prije to je dovoljan pokazatelj da će ova jesen biti hladna za Kosovo i za budućnost Kosova. Grijanje i energetika će biti najveći izazovi, i poslije 23 godine da se građani opet suočavaju sa nestašicom struje to je jako gorko ali to je realnost koju moramo da prihvatimo onako kakva je. Ono što je najgora stvar mislim mi kao eksperti kada smo rekli da se moramo usmjeriti kroz ekonomski razvoj, mora Kosovo ako ima taj ugalj da gradi nove kapacitete za proizvodnju struje“, zaključio je Gërxhaliu.
Najviše su porasle cijene goriva i maziva za više od 15,4 odsto, dok su usluge prevoza skuplje su za šest procenata. U poređenju sa istim periodom prošle godine na inflaciju od 14,1 odsto uticalo je poskupljenje hljeba i žitarica (27,7), zatim mesa (19,6), mlijeka, sira i jaja (22,3), jestivog ulja i masti (čak 53,8 odsto), čokolade i slatkiša (19 odsto), kao i kafe, čaja koji su poskupjeli skoro 18 procenata.
