Od kada je Kosovo proglasilo nezavisnost 2008. godine Španija je imala epizode diplomatskih neugodnosti i nesuglasica sa predstavnicima kosovskih vlasti, piše španski medij El Pais, prenosi Reporteri.
"Španska strategija očiju koje ne vide od srca, javlja se u mnogim slučajevima, počev od evropskih samita, do fudbalskih utakmica", piše španski El Pais.
Godinu dana nakon inauguracije sljedećeg predsjedavanja Savjetom EU, Španija se nalazi pred optimalnim scenarijom da definiše i počne da trasira svoj diplomatski put sa Kosovom.
Kako prenose španski mediji, Španija je spremna da započne proces odmrzavanja diplomatskih odnosa sa Kosovom i sada je pravo vrijeme da to učini.
U novembru prošle godine tadašnji državni sekretar za EU Huan Gonzales-Barba izjavio je da Španija spremna da se približi Kosovu.
"Naša strategija sa Zapadnim Balkanom nije potpuna ako nastavimo da ignorišemo Kosovo", rekao je on.
Ove izjave, koje su odjeknule u raznim kosovskim medijima, izazvale su oduševljenje na Kosovu nagovještavajući da je Madrid, najtvrđi orah među pet zemalja članica EU, koje još uvijek ne priznaju Kosovo, vjerovatno započeo proces topljenja odnosa sa Kosovom.
S jedne strane, ovo je bila dobra vijest za Kosovo, ali i za Španiju. Gonzales-Barbine riječi su predstavljale, prije svega, jasan dokaz da je ovo pitanje dospelo na sto u Ministarstvu spoljnih poslova, uprkos tome što se smatra tabu temom za Vladu, čak toliko tabu da se mislilo da je zaboravljeno.
"Model koji sprovodi Grčka, koja održava diplomatske odnose i komercijalne aktivnosti sa Kosovom preko svoje Kancelarije za vezu u Prištini, ilustruje jednu od mnogih mogućih varijanti saradnje. Čuvajući razdaljine, čak i prihvatajući geografsku blizinu Grčke i Kosova, Španija bi mogla da izabere umereniji stepen angažovanja, na primjer, kroz otvaranje komercijalne kancelarije u Prištini, za šta bi bila nadležna španska ambasada u Makedoniji", navodi španski medij.
Ruska invazija na Ukrajinu uzdrmala je evropsku geopolitičku šahovsku tablu, promovišući rekonfiguraciju saveza i pojačavajući polarizaciju unutar različitih multilateralnih institucija.
Oni su podsjetili da je Kosovo podnelo zahtjev za prijem u članstvo Savjeta Evrope.
Iako se još ne zna kada će glasanje biti održano, kako navode, brojke idu u prilog Kosovu: Od 46 država članica Savjeta Evrope, njih 34 priznaju nezavisnost Kosova, a Kosovu je potrebna dvotrećinska većina, odnosno 31 glas da se pridruži EK.
Rat u Ukrajini djeluje kao sredstvo za ujedinjenje širom EU. Španski mediji smatraju da, u tom kontekstu, Španija takođe mora pokazati političku osjetljivost za druga pitanja koja ugrožavaju stabilnost Unije i njene spoljne granice.
Eventualno članstvo Kosova u Savjetu Evrope je jedan od njih.
"Iako se negativan glas španske delegacije uzima zdravo za gotovo, zemlja mora da razmisli o implikacijama ovog gesta, koji bi doprineo daljoj izolaciji nove, duboko evropske države i u skladu sa stavovima međunarodne zajednice u vezi sa agresijom u Ukrajini", zaključuje se u tekstu El Paisa.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
Godinu dana nakon inauguracije sljedećeg predsjedavanja Savjetom EU, Španija se nalazi pred optimalnim scenarijom da definiše i počne da trasira svoj diplomatski put sa Kosovom.
Kako prenose španski mediji, Španija je spremna da započne proces odmrzavanja diplomatskih odnosa sa Kosovom i sada je pravo vrijeme da to učini.
U novembru prošle godine tadašnji državni sekretar za EU Huan Gonzales-Barba izjavio je da Španija spremna da se približi Kosovu.
"Naša strategija sa Zapadnim Balkanom nije potpuna ako nastavimo da ignorišemo Kosovo", rekao je on.
Ove izjave, koje su odjeknule u raznim kosovskim medijima, izazvale su oduševljenje na Kosovu nagovještavajući da je Madrid, najtvrđi orah među pet zemalja članica EU, koje još uvijek ne priznaju Kosovo, vjerovatno započeo proces topljenja odnosa sa Kosovom.
S jedne strane, ovo je bila dobra vijest za Kosovo, ali i za Španiju. Gonzales-Barbine riječi su predstavljale, prije svega, jasan dokaz da je ovo pitanje dospelo na sto u Ministarstvu spoljnih poslova, uprkos tome što se smatra tabu temom za Vladu, čak toliko tabu da se mislilo da je zaboravljeno.
"Model koji sprovodi Grčka, koja održava diplomatske odnose i komercijalne aktivnosti sa Kosovom preko svoje Kancelarije za vezu u Prištini, ilustruje jednu od mnogih mogućih varijanti saradnje. Čuvajući razdaljine, čak i prihvatajući geografsku blizinu Grčke i Kosova, Španija bi mogla da izabere umereniji stepen angažovanja, na primjer, kroz otvaranje komercijalne kancelarije u Prištini, za šta bi bila nadležna španska ambasada u Makedoniji", navodi španski medij.
Ruska invazija na Ukrajinu uzdrmala je evropsku geopolitičku šahovsku tablu, promovišući rekonfiguraciju saveza i pojačavajući polarizaciju unutar različitih multilateralnih institucija.
Oni su podsjetili da je Kosovo podnelo zahtjev za prijem u članstvo Savjeta Evrope.
Iako se još ne zna kada će glasanje biti održano, kako navode, brojke idu u prilog Kosovu: Od 46 država članica Savjeta Evrope, njih 34 priznaju nezavisnost Kosova, a Kosovu je potrebna dvotrećinska većina, odnosno 31 glas da se pridruži EK.
Rat u Ukrajini djeluje kao sredstvo za ujedinjenje širom EU. Španski mediji smatraju da, u tom kontekstu, Španija takođe mora pokazati političku osjetljivost za druga pitanja koja ugrožavaju stabilnost Unije i njene spoljne granice.
Eventualno članstvo Kosova u Savjetu Evrope je jedan od njih.
"Iako se negativan glas španske delegacije uzima zdravo za gotovo, zemlja mora da razmisli o implikacijama ovog gesta, koji bi doprineo daljoj izolaciji nove, duboko evropske države i u skladu sa stavovima međunarodne zajednice u vezi sa agresijom u Ukrajini", zaključuje se u tekstu El Paisa.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
