Njemački analitičar

Njemački analitičar Bodo Weber kaže da ne očekuje da će Kurtijeva vlada, koja jasno podržava inicijativu kancelara Scholza za oživljavanje Berlinskog procesa, promjeniti svoj odnos prema Otvorenom Balkanu, prenosi Gazeta express.

Weber kaže da će u sadašnjim političkim okolnostima „Otvoreni Balkan“ ostati inicijativa za podjele, sve dok oživljavanje Berlinskog procesa neće imati velike efekte na unapređenje regionalne saradnje.

„U ovom trenutku ne vidim kako Otvoreni Balkan može da evoluira u inicijativu koju podržavaju sve zemlje Zapadnog Balkana, niti sam optimista u pogledu ozbiljnog oživljavanja Berlinskog procesa. Dva događaja su obilježila uspostavljanje Berlinskog procesa: prvo, normalizacija ličnih odnosa između šefova država i vlada u regionu Zapadnog Balkana nakon napretka u dijalogu Kosovo-Srbija 2013, i Merkelova oživljavanje izgleda regiona za članstvo u EU. Ti preduslovi trenutno nedostaju – zaglavili smo u dijalogu i skeptičan sam da će francuski „kompromisni“ sporazum o bugarsko-makedonskom sporu značiti iskorak u proširenju EU, ali da će naneti veću štetu”, rekao je Weber.

Njemački stručnjak se u ovom intervjuu veoma kritički izrazio prema ideji predsjednika Francuske Emmanuela Macrona o stvaranju „nove evropske političke zajednice".

Weber je govoreći o tome da će albanski premijer Edi Rama i holandski Mark Rute napisati prijedlog kako da se primjeni Macronov koncept rekao da sumnja da bi prijedlozi koji odgovaraju Macronu mogli biti dobri za Evropsku uniju.

„Nemam pojma, da budem iskren. Ali kao što sam rekao, ozbiljno sumnjam da će bilo koji prijedlog u skladu sa Macronovim konceptom služiti interesu Evropske unije, koja je za mene na prvom mjestu politička unija vrijednosti i namjera da se ozbiljno i efikasno otključa održavanje procesa širenja EU na Zapadnom Balkanu – strateški interes, ništa manje za bezbjednost Unije, još više u vrijeme rata u Ukrajini“, zaključio je Weber.

Podsjećajući na politički mozaik prošlosti u kojem se rodila inicijativa, kaže da ne vidi ni način da Brisel ozbiljno podrži „Otvoreni Balkan“, a prema njegovim riječima, jedino rješenje će biti povratak ovog inicijativu pod okriljem Berlinskog procesa.

„Prisjetimo se fundamentalne prošlosti inicijative „Otvoreni Balkan“: u kontekstu krize proširenja EU, kada je francuski predsjednik Macron otvoreno blokirao otvaranje pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom u novembru 2019. godine, inicijativa Mini Šengen/Otvoreni Balkan dobio zamah na osnovu razočaranja Tirane i Skoplja u EU. Pretvorio se u potpuno konkurentan projekat za Berlinski proces i regionalno zajedničko tržište, sa Trumpovom administracijom, a bivši izaslanik Grenell ga je gurnuo u dogovor iz septembra 2020. u Bijeloj kući, i uprkos tome što je obećao Berlinu da će Berlinski proces biti u njegovom dokumentu, a ne Otvoreni Balkan. Pošto je Trumpova administracija otišla, imamo transatlantski problem prelaska sa takmičenja na saradnju, i da spoji ove dvije paralelne inicijative, i to u vrijeme kada nova njemačka vlada, kancelar Scholz pokušava da oživi Berlinski proces. Imajući ovo u vidu, ne vidim način da EU ozbiljno podrži Otvoreni Balkan, ali čini se da je jedino da se inicijativa Otvoreni Balkan nekako „vrati“ pod EU ili pod okrilje Berlinskog procesa“, rekao je Weber.

Što se stava Miroslava Lajčaka tiče, Weber vidi više kao pokušaj dekonfliktnosti, a možda čak i kao pokušaj podrške posljednjem stavu komesara za proširenje Varheliya da se stav EU pomjeri ka Otvorenom Balkanu.

„Kao pokušaj da se pitanje dekonfliktira. I možda pokušava da podrži najnoviji pokušaj komesara za proširenje Varheliya da promjeni stav EU ka podršci otvorenom Balkanu. Za šta sumnjam da ima podršku EU u cjelini, počev od Berlina“, naglasio je Weber.

Izvor: Kosovo Online/Gazeta express