Pobjeda Moskve, rat između Rusije i Zapada ili povratak na linije pre 24. februara
Bivši američki državni sekretar Henry Kissinger, koji je nedavno napunio 99 godina, podjelio je svoja razmišljanja o tome kako bi sukob između Rusije i Ukrajine mogao da se okonča.
"Postoje tri moguća ishoda ovog rata – sva tri su još uvijek donekle otvorena“, rekao je Kissinger u intervjuu za časopis Spektator (The Spectator).
Prvi scenario bi bio "da Rusija ostane tamo gdje je sada, sa osvojenih 20 posto Ukrajine i većeg dijela Donbasa, glavne industrijske i poljoprivredne oblasti i pojasa zemlje duž Crnog mora“.
Ako se to dogodi, to bi bila "pobjeda“ Moskve koja će takođe pokazati da "uloga NATO nije toliko odlučujuća kao što se mislilo", rekao je Kissinger.
Drugi mogući ishod je pokušaj da se Rusija istera sa teritorije koju je stekla prije ovog rata, uključujući Krim, a onda će se postaviti pitanje sukoba (Zapada) sa Rusijom ako se rat nastavi“, upozorio je Kissinger.
"Treći ishod... je ako Slobodni narod uspije da spriječi Rusiju da ostvari bilo kakva vojna osvajanja i ako se borbena linija vrati na poziciju na kojoj je počeo rat, onda će sadašnja agresija biti vidno poražena“, rekao je on.
Time bi Ukrajina bila ponovo izgrađena na način na koji je bila prije početka ruske vojne operacije 24. februara i naoružana od strane NATO, a možda čak i postane član Alijanse, rekao je bivši državni sekretar SAD.
"Preostala pitanja mogu biti prepuštena pregovorima. To bi, neko vrijeme, bila zaleđena situacija", ali bi se zastoj vremenom prevazišao, smatra Kissinger.
On je naglasio da je "treći scenario" isti onaj koji je izložio i na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u maju, zbog kog se digla čitava halabuka.
Kissinger je tada rekao da mirovni pregovori moraju da počnu u naredna dva mjeseca, kako se sukob ne bi pretvorio iz "rata za slobodu Ukrajine" u "rat protiv Rusije".
Idealan ishod tih razgovora bio bi "povratak na status kvo ante“, rekao je on tada.
Kissingerov prijedlog iz Davosa je razbesneo mnoge u Ukrajini, a predsjednik Volodimir Zelenski je poručio da se Kissinger "pojavljuje iz duboke prošlosti i kaže da dio Ukrajine treba dati Rusiji“ kako bi umirio Moskvu. On je sugerisao da je bivši državni sekretar zaboravio da je 2022. i da je mislio da razgovara sa publikom u Minhenu 1938. godine.
Ovo poslkednje se odnosilo na Minhenski sporazum, kojim su se Velika Britanija, Francuska i Italija složile da ustupe dio Čehoslovačke nacističkoj Njemačkoj u uzaludnom pokušaju da izbjegnu veliki sukob na kontinentu. Drugi svjetski rat je počeo sljedeće godine.
Kissingerovo ime se takođe pojavilo na zloglasnoj veb stranici Mirotvorac centra, na kojoj se nalazi baza podataka osoba koje autori stranice vide kao neprijatelje Ukrajine. On je označen kao "saučesnik u zločinima ruskih vlasti nad Ukrajinom i njenim građanima“.
Političar veteran rekao je za Spektator da je "svrha izjave u Davosu bila da ukaže da je potrebno razmotriti pitanje ratnih ciljeva prije nego što ga zamah rata učini politički neupravljivim“.
Što se tiče kritike Zelenskog, "u svojim najnovijim izjavama on je u suštini prihvatio ono što sam izneo u Davosu“, insistira Kissinger.
Na komentar novinara da nijedan od predloženih scenarija zapravo "ne kažnjava" ruskog lidera Vladimira Putina, Kissinger je rekao: "Naprotiv. Ako se rat završi kako sam naveo u Davosu, mislim da će to biti značajno dostignuće za saveznike. NATO će biti ojačan dodavanjem Finske i Švedske, stvarajući mogućnost odbrane baltičkih zemalja. Ukrajina će imati najveće konvencionalne kopnene snage u Evropi povezane sa NATO-om ili njegovom članicom".
"Rusiji će biti pokazano da strah koji visi nad Evropom od Drugog svjetskog rata, od dolaska ruske vojske – konvencionalne vojske koja se spušta u Evropu preko utvrđenih granica – može da se spreči konvencionalnom akcijom NATO-a. Prvi put u novijoj istoriji, Rusija bi morala da se suoči sa potrebom za koegzistencijom sa Evropom kao entitetom, umesto da Amerika bude glavni element u odbrani Evrope svojim nuklearnim snagama", rekao je Kissinger.
"Postoje tri moguća ishoda ovog rata – sva tri su još uvijek donekle otvorena“, rekao je Kissinger u intervjuu za časopis Spektator (The Spectator).
Prvi scenario bi bio "da Rusija ostane tamo gdje je sada, sa osvojenih 20 posto Ukrajine i većeg dijela Donbasa, glavne industrijske i poljoprivredne oblasti i pojasa zemlje duž Crnog mora“.
Ako se to dogodi, to bi bila "pobjeda“ Moskve koja će takođe pokazati da "uloga NATO nije toliko odlučujuća kao što se mislilo", rekao je Kissinger.
Drugi mogući ishod je pokušaj da se Rusija istera sa teritorije koju je stekla prije ovog rata, uključujući Krim, a onda će se postaviti pitanje sukoba (Zapada) sa Rusijom ako se rat nastavi“, upozorio je Kissinger.
"Treći ishod... je ako Slobodni narod uspije da spriječi Rusiju da ostvari bilo kakva vojna osvajanja i ako se borbena linija vrati na poziciju na kojoj je počeo rat, onda će sadašnja agresija biti vidno poražena“, rekao je on.
Time bi Ukrajina bila ponovo izgrađena na način na koji je bila prije početka ruske vojne operacije 24. februara i naoružana od strane NATO, a možda čak i postane član Alijanse, rekao je bivši državni sekretar SAD.
"Preostala pitanja mogu biti prepuštena pregovorima. To bi, neko vrijeme, bila zaleđena situacija", ali bi se zastoj vremenom prevazišao, smatra Kissinger.
On je naglasio da je "treći scenario" isti onaj koji je izložio i na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u maju, zbog kog se digla čitava halabuka.
Kissinger je tada rekao da mirovni pregovori moraju da počnu u naredna dva mjeseca, kako se sukob ne bi pretvorio iz "rata za slobodu Ukrajine" u "rat protiv Rusije".
Idealan ishod tih razgovora bio bi "povratak na status kvo ante“, rekao je on tada.
Kissingerov prijedlog iz Davosa je razbesneo mnoge u Ukrajini, a predsjednik Volodimir Zelenski je poručio da se Kissinger "pojavljuje iz duboke prošlosti i kaže da dio Ukrajine treba dati Rusiji“ kako bi umirio Moskvu. On je sugerisao da je bivši državni sekretar zaboravio da je 2022. i da je mislio da razgovara sa publikom u Minhenu 1938. godine.
Ovo poslkednje se odnosilo na Minhenski sporazum, kojim su se Velika Britanija, Francuska i Italija složile da ustupe dio Čehoslovačke nacističkoj Njemačkoj u uzaludnom pokušaju da izbjegnu veliki sukob na kontinentu. Drugi svjetski rat je počeo sljedeće godine.
Kissingerovo ime se takođe pojavilo na zloglasnoj veb stranici Mirotvorac centra, na kojoj se nalazi baza podataka osoba koje autori stranice vide kao neprijatelje Ukrajine. On je označen kao "saučesnik u zločinima ruskih vlasti nad Ukrajinom i njenim građanima“.
Političar veteran rekao je za Spektator da je "svrha izjave u Davosu bila da ukaže da je potrebno razmotriti pitanje ratnih ciljeva prije nego što ga zamah rata učini politički neupravljivim“.
Što se tiče kritike Zelenskog, "u svojim najnovijim izjavama on je u suštini prihvatio ono što sam izneo u Davosu“, insistira Kissinger.
Na komentar novinara da nijedan od predloženih scenarija zapravo "ne kažnjava" ruskog lidera Vladimira Putina, Kissinger je rekao: "Naprotiv. Ako se rat završi kako sam naveo u Davosu, mislim da će to biti značajno dostignuće za saveznike. NATO će biti ojačan dodavanjem Finske i Švedske, stvarajući mogućnost odbrane baltičkih zemalja. Ukrajina će imati najveće konvencionalne kopnene snage u Evropi povezane sa NATO-om ili njegovom članicom".
"Rusiji će biti pokazano da strah koji visi nad Evropom od Drugog svjetskog rata, od dolaska ruske vojske – konvencionalne vojske koja se spušta u Evropu preko utvrđenih granica – može da se spreči konvencionalnom akcijom NATO-a. Prvi put u novijoj istoriji, Rusija bi morala da se suoči sa potrebom za koegzistencijom sa Evropom kao entitetom, umesto da Amerika bude glavni element u odbrani Evrope svojim nuklearnim snagama", rekao je Kissinger.