Češka je od 1. jula preuzela predsjedavanje Savetom Evropske unije, koje traje do kraja ove godine, a posebnu pažnju posvetiće Zapadnom Balkanu. Prioritetna pitanja i dalje će biti rat u Ukrajini i sigurnost snabdevanja energentima, prenosi RSE.
Izvor iz EU kaže da je "u vrijeme agresije Rusije na Ukrajinu" proces proširenja Evropske unije važniji nego ikada i da se to odnosi i na zemlje Zapadnog Balkana.
Prema njegovim riječima, Češka se nada da će tokom njenog predsjedavanja doći do konkretnog napretka po pitanju Zapadnog Balkana - da otpočne pregovore o članstvu u EU sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, kao i da završi proces vizne liberalizacije za Kosovo.
Prema riječima diplomata u Briselu, Češka će kao prioritet zadržati niz pitanja koja su prešla francusko predsjedavanje, a koja su vezana za rat u Ukrajini i sigurnost snabdjevanja energentima, a Češka će prioritet dati Zapadnom Balkanu.
Ovaj izvor je rekao da je u vrijeme agresije Rusije na Ukrajinu proces proširenja Evropske unije važniji nego ikada i da se to odnosi i na odnose EU sa zemljama Zapadnog Balkana.
Prema diplomatskim izvorima, najviši nivoi rade na tome da se prva međuvladina konferencija, koja bi simbolično otvorila pregovore o članstvu za Skoplje i Tiranu, održi pred ljetnje praznike - odnosno u prvom mjesecu češkog predsjedavanja.
Što se tiče liberalizacije viza sa Kosovom, Češka je, prema diplomatskim izvorima, spremna da ovu odluku stavi na dnevni red, čim se dokaže da postoji spremnost zemalja članica za ukidanje viza.
Evropska komisija je potvrdila da ostaje pri stavu da je Kosovo ispunilo sve kriterijume i da dugotrajni proces liberalizacije viznog režima treba da bude okončan što je prije moguće.
Međutim, neke zemlje članice, kao što je Francuska, i dalje izražavaju rezerve u pogledu slobodnog građana Kosova.
Diplomate u Briselu kažu da će se Češka, u svojstvu predsednika EU, konsultovati sa zemljama članicama i da je izrazila spremnost da ovaj proces pomeri.
Za vrijeme češkog predsedavanja očekuje se i okončanje procedure za ulazak Hrvatske u zonu slobodnog kretanja Šengen.
Ovu zemlju, koja je postala članica EU prije tačno devet godina – 1. jula 2013. – očekuje se da će 1. januara 2023. ući u šengensku zonu, od kada više neće biti graničnih prelaza iz Hrvatske u druge zemlje EU.
Francuska je podnela formalni predlog za ulazak Hrvatske u šengenski prostor samo dan pre kraja svog predsjedavanja, a Češkoj sada ostaje samo da završi formalni dio, nakon što je Evropska komisija potvrdila da je Hrvatska ispunila sve uslove.
Obično zemlje koje predsedavaju EU pripremaju svoje prioritete nekoliko godina unapred, ali promenljive okolnosti uzrokuju i promenu prioriteta.
Tako se Češkoj kao prioritet nameće upravljanje krizom izbeglica iz Ukrajine; nastavak pomoći Ukrajini, da se u svakom pogledu suoči sa agresijom Rusije; sigurnost snabdjevanja energijom, što znači smanjenje zavisnosti od Rusije; jačanje stabilnosti privrede u EU i jačanje demokratskih institucija.
Češkoj je ovo drugi put da predsjedava EU otkako je postala članica bloka 2004. godine.
Prvi put ova država je predsjedavala 2009. Tokom tadašnjeg predsedavanja, češka vlada je zbačena, ali je predsjedavanje zemlje EU ocjenjeno kao uspješno.
Diplomate u Briselu kažu da nisu sigurni da li će Češka organizovati bilo kakav sastanak lidera EU sa kolegama sa Zapadnog Balkana.
Visoki diplomata je rekao da je posljednji samit EU u Briselu sa regionalnim liderima, održan prošle nedjelje, bio "toliko veliki neuspjeh da će sada biti nevoljno da se organizuje takav sastanak, ako nema jasnih signala da će biti konkretnog napretka" za zemlje koje teže integraciji u EU.
Češka će, međutim, organizovati sastanak lidera u Pragu 6. oktobra, kada će se razgovarati o "široj Evropi” – odnosno o odnosima EU i drugih evropskih zemalja koje nisu u EU. Ali o formatu ovog sastanka biće odlučeno kasnije.
Izvor: RSE
Prema njegovim riječima, Češka se nada da će tokom njenog predsjedavanja doći do konkretnog napretka po pitanju Zapadnog Balkana - da otpočne pregovore o članstvu u EU sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, kao i da završi proces vizne liberalizacije za Kosovo.
Prema riječima diplomata u Briselu, Češka će kao prioritet zadržati niz pitanja koja su prešla francusko predsjedavanje, a koja su vezana za rat u Ukrajini i sigurnost snabdjevanja energentima, a Češka će prioritet dati Zapadnom Balkanu.
Ovaj izvor je rekao da je u vrijeme agresije Rusije na Ukrajinu proces proširenja Evropske unije važniji nego ikada i da se to odnosi i na odnose EU sa zemljama Zapadnog Balkana.
Prema diplomatskim izvorima, najviši nivoi rade na tome da se prva međuvladina konferencija, koja bi simbolično otvorila pregovore o članstvu za Skoplje i Tiranu, održi pred ljetnje praznike - odnosno u prvom mjesecu češkog predsjedavanja.
Što se tiče liberalizacije viza sa Kosovom, Češka je, prema diplomatskim izvorima, spremna da ovu odluku stavi na dnevni red, čim se dokaže da postoji spremnost zemalja članica za ukidanje viza.
Evropska komisija je potvrdila da ostaje pri stavu da je Kosovo ispunilo sve kriterijume i da dugotrajni proces liberalizacije viznog režima treba da bude okončan što je prije moguće.
Međutim, neke zemlje članice, kao što je Francuska, i dalje izražavaju rezerve u pogledu slobodnog građana Kosova.
Diplomate u Briselu kažu da će se Češka, u svojstvu predsednika EU, konsultovati sa zemljama članicama i da je izrazila spremnost da ovaj proces pomeri.
Za vrijeme češkog predsedavanja očekuje se i okončanje procedure za ulazak Hrvatske u zonu slobodnog kretanja Šengen.
Ovu zemlju, koja je postala članica EU prije tačno devet godina – 1. jula 2013. – očekuje se da će 1. januara 2023. ući u šengensku zonu, od kada više neće biti graničnih prelaza iz Hrvatske u druge zemlje EU.
Francuska je podnela formalni predlog za ulazak Hrvatske u šengenski prostor samo dan pre kraja svog predsjedavanja, a Češkoj sada ostaje samo da završi formalni dio, nakon što je Evropska komisija potvrdila da je Hrvatska ispunila sve uslove.
Obično zemlje koje predsedavaju EU pripremaju svoje prioritete nekoliko godina unapred, ali promenljive okolnosti uzrokuju i promenu prioriteta.
Tako se Češkoj kao prioritet nameće upravljanje krizom izbeglica iz Ukrajine; nastavak pomoći Ukrajini, da se u svakom pogledu suoči sa agresijom Rusije; sigurnost snabdjevanja energijom, što znači smanjenje zavisnosti od Rusije; jačanje stabilnosti privrede u EU i jačanje demokratskih institucija.
Češkoj je ovo drugi put da predsjedava EU otkako je postala članica bloka 2004. godine.
Prvi put ova država je predsjedavala 2009. Tokom tadašnjeg predsedavanja, češka vlada je zbačena, ali je predsjedavanje zemlje EU ocjenjeno kao uspješno.
Diplomate u Briselu kažu da nisu sigurni da li će Češka organizovati bilo kakav sastanak lidera EU sa kolegama sa Zapadnog Balkana.
Visoki diplomata je rekao da je posljednji samit EU u Briselu sa regionalnim liderima, održan prošle nedjelje, bio "toliko veliki neuspjeh da će sada biti nevoljno da se organizuje takav sastanak, ako nema jasnih signala da će biti konkretnog napretka" za zemlje koje teže integraciji u EU.
Češka će, međutim, organizovati sastanak lidera u Pragu 6. oktobra, kada će se razgovarati o "široj Evropi” – odnosno o odnosima EU i drugih evropskih zemalja koje nisu u EU. Ali o formatu ovog sastanka biće odlučeno kasnije.
Izvor: RSE
