Njemački kancelar Olaf Scholz otpočeće svoju prvu posjetu Balkanu, a poslanik njemačkog Bundestaga Knut Abraham smatra da njemački kancelar može doprineti liberalizaciji viznog režima za građane Kosova, istakavši da je Srbija "težak partner", prenosi Reporteri.
Abraham je rekao da se nada da će odluka o liberalizaciji viznog režima biti doneta do kraja juna pod francuskim predsjedništvom.
On je u intervju za Reporteri istakao da važna zemlja kao što je Njemačka i važna ličnost kao što je savezni kancelar mogu dati važan doprinos.
Kakva su Vaša očekivanja od posjete kancelara Scholza regionu?
Moramo da unesemo kredibilitet u proces članstva u EU. U suštini, od ranih 1990-ih godina, zemlje su čekale približavanje Evropi. Ako se ništa ne desi, razočarenje je veliko, pa je važno povratiti motivaciju.
Šta se može učiniti da se povrati ovaj kredibilitet?
Na primjer, početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Dakle, da izvršimo ogroman uticaj na prijatelje u Sofiji, da bilateralna pitanja, kao što su makedonsko-bugarski problemi, ne ometaju ceo proces proširenja na Zapadnom Balkanu.
Šta Njemačka ili EU imaju u rukama?
Imamo očekivanja od bugarske vlade, kako u EU, tako i na bilateralnom planu. I treba da jasno stavimo do znanja našim prijateljima u Sofiji da je to problem koji treba rješavati bilateralno, a ne na evropskom nivou.
Kakvu poruku treba da prenese gospodin Scholz u Prištinu?
I ovdje je važno povratiti izgubljenu vjeru. Na primjer, u pogledu vizne liberalizacije: uslovi su ispunjeni. A kada ste godinama radili na uslovima i kada ste ih ostvarili, a još uvijek niste postigli cilj, rezultat je razočaranje. I zato se nadam da će odluka o viznoj liberalizaciji biti doneta do kraja juna pod francuskim predsjedavanjem. Važna zemlja kao što je Njemačka i važna ličnost kao što je savezni kancelar mogu da daju važan doprinos ovde.
Scholz je uoči svog putovanja rekao da će oživjeti Berlinski proces koji je pokrenula bivša kancelarka Angela Merkel. U Solunu se sastaje sa predstavnicima svih zemalja regiona. Međutim, vrlo malo odluka Berlinskog procesa je sprovedeno. Da li bi inicijativa "Otvoreni Balkan" bila efikasnija alternativa?
Vjerujem da je Berlinski proces vezan za ime gospođe Merkel svakako doneo napredak u regionu. Saradnja sa Evropskom komisijom je takođe važno nasljeđe iz vremena kada je gospođa Merkel bila na vlasti. Sve što jača međuregionalnu trgovinu i međuregionalnu ekonomiju za dobrobit svih partnera je dobro. Dakle, inicijativa "Otvoreni Balkan" je takođe pozitivna.
Kosovo ne želi da učestvuje u ovoj inicijativi. Koji je Vaš savjet?
Ovo je kompromis. Iskustvo Kosova sa svojim susjedom prouzrokovalo je nepovjerenje. Ovo se ne može zanemariti. Ali, vjerujem da je sve što pomaže da se proširi kosovska ekonomija dobro. I u tom smislu, vjerujem da "Otvoreni Balkan" može biti perspektiva.
Srbija je kritikovana zbog odnosa sa Rusijom. Kako bi kancelar Scholz trebalo da se ponaša u Beogradu?
Srbija je izuzetno težak partner za sve nas, ali svakako posebno za Kosovo, jednostavno zbog svog susjedstva i istorije. Ali naša poruka Beogradu je vrlo jasna: Iako možda postoje razumljivi energetski interesi, vrijeme je da se Srbija pozicionira. Da li želite da idete u Evropu ili želite da budete neka vrsta neutralne zone sa odličnim odnosima sa Moskvom? Sada, u ovo vrijeme, u ovoj ratnoj situaciji, vrijeme je da se donese odluka.
Nedavno su se pojavili novi prijedlozi: gospodin Macron je izbacio ideju o federaciji država van EU, a vaš stranački kolega iz Krihbauma govori o pridruženom članstvu. Da li bi to bilo rješenje za zemlje Zapadnog Balkana?
Ovo je veoma važna tačka i zahvalan sam što mogu da je razjasnim ovde. Takva ideja, koju su izneli francuski predsjednik, ali i drugi, može biti samo međukorak. Moramo da razmotrimo modele u kojima ove zemlje mogu da usvoje dijelove evropskog zakonodavstva, posebno unutrašnjeg tržišta, i na taj način mogu da imaju koristi od ekonomskih prednosti EU, a da ne postanu punopravne članice. Dakle, nikako poseban klub teških komšija. Članstvo u zajedničkom tržištu je korak ka punopravnom članstvu, a ne zamjena za punopravno članstvo.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
On je u intervju za Reporteri istakao da važna zemlja kao što je Njemačka i važna ličnost kao što je savezni kancelar mogu dati važan doprinos.
Kakva su Vaša očekivanja od posjete kancelara Scholza regionu?
Moramo da unesemo kredibilitet u proces članstva u EU. U suštini, od ranih 1990-ih godina, zemlje su čekale približavanje Evropi. Ako se ništa ne desi, razočarenje je veliko, pa je važno povratiti motivaciju.
Šta se može učiniti da se povrati ovaj kredibilitet?
Na primjer, početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Dakle, da izvršimo ogroman uticaj na prijatelje u Sofiji, da bilateralna pitanja, kao što su makedonsko-bugarski problemi, ne ometaju ceo proces proširenja na Zapadnom Balkanu.
Šta Njemačka ili EU imaju u rukama?
Imamo očekivanja od bugarske vlade, kako u EU, tako i na bilateralnom planu. I treba da jasno stavimo do znanja našim prijateljima u Sofiji da je to problem koji treba rješavati bilateralno, a ne na evropskom nivou.
Kakvu poruku treba da prenese gospodin Scholz u Prištinu?
I ovdje je važno povratiti izgubljenu vjeru. Na primjer, u pogledu vizne liberalizacije: uslovi su ispunjeni. A kada ste godinama radili na uslovima i kada ste ih ostvarili, a još uvijek niste postigli cilj, rezultat je razočaranje. I zato se nadam da će odluka o viznoj liberalizaciji biti doneta do kraja juna pod francuskim predsjedavanjem. Važna zemlja kao što je Njemačka i važna ličnost kao što je savezni kancelar mogu da daju važan doprinos ovde.
Scholz je uoči svog putovanja rekao da će oživjeti Berlinski proces koji je pokrenula bivša kancelarka Angela Merkel. U Solunu se sastaje sa predstavnicima svih zemalja regiona. Međutim, vrlo malo odluka Berlinskog procesa je sprovedeno. Da li bi inicijativa "Otvoreni Balkan" bila efikasnija alternativa?
Vjerujem da je Berlinski proces vezan za ime gospođe Merkel svakako doneo napredak u regionu. Saradnja sa Evropskom komisijom je takođe važno nasljeđe iz vremena kada je gospođa Merkel bila na vlasti. Sve što jača međuregionalnu trgovinu i međuregionalnu ekonomiju za dobrobit svih partnera je dobro. Dakle, inicijativa "Otvoreni Balkan" je takođe pozitivna.
Kosovo ne želi da učestvuje u ovoj inicijativi. Koji je Vaš savjet?
Ovo je kompromis. Iskustvo Kosova sa svojim susjedom prouzrokovalo je nepovjerenje. Ovo se ne može zanemariti. Ali, vjerujem da je sve što pomaže da se proširi kosovska ekonomija dobro. I u tom smislu, vjerujem da "Otvoreni Balkan" može biti perspektiva.
Srbija je kritikovana zbog odnosa sa Rusijom. Kako bi kancelar Scholz trebalo da se ponaša u Beogradu?
Srbija je izuzetno težak partner za sve nas, ali svakako posebno za Kosovo, jednostavno zbog svog susjedstva i istorije. Ali naša poruka Beogradu je vrlo jasna: Iako možda postoje razumljivi energetski interesi, vrijeme je da se Srbija pozicionira. Da li želite da idete u Evropu ili želite da budete neka vrsta neutralne zone sa odličnim odnosima sa Moskvom? Sada, u ovo vrijeme, u ovoj ratnoj situaciji, vrijeme je da se donese odluka.
Nedavno su se pojavili novi prijedlozi: gospodin Macron je izbacio ideju o federaciji država van EU, a vaš stranački kolega iz Krihbauma govori o pridruženom članstvu. Da li bi to bilo rješenje za zemlje Zapadnog Balkana?
Ovo je veoma važna tačka i zahvalan sam što mogu da je razjasnim ovde. Takva ideja, koju su izneli francuski predsjednik, ali i drugi, može biti samo međukorak. Moramo da razmotrimo modele u kojima ove zemlje mogu da usvoje dijelove evropskog zakonodavstva, posebno unutrašnjeg tržišta, i na taj način mogu da imaju koristi od ekonomskih prednosti EU, a da ne postanu punopravne članice. Dakle, nikako poseban klub teških komšija. Članstvo u zajedničkom tržištu je korak ka punopravnom članstvu, a ne zamjena za punopravno članstvo.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
