Preživljavanje

Mihrije (Gashi) Gaši je uzela kredit od 3.000 eura kako bi pokrila svakodnevne troškove. Ova pedesetogodišnjakinja živi sa suprugom, troje djece i svekrom u prištinskom naselju Kalabrija.

Radi u jednom butiku za platu od 300 eura mjesečno. Navodi da i njen suprug, koji radi kao električar u privatnom sektoru, ima slična primanja.

Kredit je od banke uzela početkom ove godine a u naredne dvije će otplaćivati dug. Mjesečna rata joj je 130 eura uz kamatu od oko 6 odsto.

Mihrija za Radio Slobodna Evropa (RSE) priča da drugačije nije mogla da sastavi kraj sa krajem usled poskupljenja.

"Uzela sam kredit da imam novac u kući, za kućne potrebe, za lijekove... Svekar je bolestan i moram da imam novca u kući", kaže Mihrija.

"Od plata preživljavamo. Iako pokušavamo da štedimo, uzimamo (trošimo) pare i od kredita", kaže ona.

Kolika su poskupljenja na Kosovu?


Prema podacima Agencije za statistiku, cijene proizvoda su u aprilu porasle za 11,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Poskupljenje je počelo nakon pandemije korona virusa 2020. godine, a još izraženijii rast cijena se može osjetiti nakon izbijanja rata u Ukrajini krajem februara.

Ukupna vrijednost kredita u deset kosovskih banaka je u decembru prošle godine iznosila 3,75 milijardi eura.

Od toga je 1,4 milijardi eura uzeto za opštu potrošnju.

Takođe prema podacima Centralne banke Kosova, potrošački krediti su povećani za 45 odsto u 2021. godini.

U 2020. vrijednost kredita za opštu potrošnju je bila oko 1,2 milijardi eura, dok je u 2019. taj iznos bio 1,1 milijardi eura.

Iz Centralne banke Kosova za RSE navode da su krediti za opštu potrošnju u prvih par mjeseci ove godine povećani za 19 odsto, ali nisu želeli da komentarišu taj trend.

Međutim, prema njihovom izvještaju iz marta ove godine, vidi se da su banke svojim klijentima davale kredite za opštu potrošnju usled poskupljenja.

Rast zaduženja građana


Profesor ekonomije na Univerzitetu u Prištini Mejdi (Bektashi) Bektaši objašnjava da je došlo do većeg zaduživanja građana zbog pada životnog standarda.

Ocjenjuje i da je zabrinjavajuće to što se sve više uzimaju krediti za opštu potrošnju.

"Ti ljudi će morati da smanje kupovinu kako bi plaćali mesečnu ratu za kredit koji su uzeli", navodi Bektaši.

Ove navode profesora Bektašija potvrđuje i Mihrija Gaši iz Prištine.

"Ne kupujemo više neke stvari koje nisu neophodne... manje sokova, manje kolača... Ne izlazimo često. Takođe smo izbacili šetnje vikendom", priča ona.

Edon (Thaci) Tači je zaposlen u privatnom sektoru i nalazi se u sličnoj situaciji kao i Mihrija.

Već dvije godine plaća kredit koji je uzeo za renoviranje kuće.

"Otplata kredita je postala problem. Cijene su porasle, vrijednost kredita i plata su ostali isti", navodi Edon.

Prosječna bruto plata na Kosovu iznosi oko 460 eura.

U privatnom sektoru je prosječna plata oko 380 eura, dok je u javnom oko 620 eura.

U međuvremenu je na Kosovu došlo do poskupljenja gotovo svih proizvoda, od hljeba do struje.

Sindikati iz svih sektora već neko vreme traže povećanje plata.

Šta je preduzela Vlada?


Vlada Kosova je u aprilu usvojila Nacrt Zakona o povećanju minimalne plate na 250 eura neto.

Trenutno je minimalna zarada na Kosovu od 130 do 170 eura.

Ovaj Nacrt Zakona je trebao da bude stavljen na glasanje u Skupštini Kosova 6. juna, ali do toga nije došlo zbog nedostatka kvoruma.

Vlada Kosova je u aprilu izdvojila 100 miliona eura za jednokratnu pomoć građanima Kosova iz različitih kategorija društva, kako bi se lakše izborili sa ekonomskom krizom i poskupljenjima.


Međutim, da li pomoć Vlade predstavlja dugoročno rješenje?


Profesor Bektaši upozorava da građani Kosova moraju biti oprezniji kada su u pitanju mjesečni rashodi ili uzimanje kredita jer bi na jesen moglo doći do novog talasa poskupljenja.

"Tokom ljetnjih mjeseci (ekonomska) kriza može da se ublaži novcem koji ostavlja dijaspora, ali u septembru i oktobru može doći do veće e krize, jer će se smanjiti količina novca u opticaju", navodi Bektaši.

Novac koji stiže iz dijaspore je glavni izvor prihoda za Kosovo.

Agencija za statistiku Kosova procjenjuje da je do kraja 2018. godine u inostranstvu živelo više od 850 000 građana.

Na osnovu podataka Centralne banke Kosova, samo tokom prošle godine je priliv novca iz dijaspore bio oko 1,2 milijardi eura, što je rekordna cifra.

Takođe iz Svjetske banke su upozorili da i u narednom periodu može biti poskupljenja ukoliko se nastavi rat u Ukrajini.