Velika politička moć male Srpske liste, koja je zagarantovana Ustavom Kosova, prema mišljenju stručnjaka za politička pitanja, izuzetno je štetna po demokratiju a posebno po vitalna pitanja koja imaju za cilj unapređenje i uređenje Kosova, ocijenjuje Albanian post.
Kako portal navodi, iako je Skupština Kosova jednodomna struktura, a ne dvodomno predstavničko tijelo kao u Velikoj Britaniji ili Sjedinjenim Američkim Državama, činjenica da Ustav Kosova zahtjeva dvotrećiinsku većinu za bilo kakvu eventualnu promenu Ustava ili donošenje bilo kog važnog zakona, Srpska zajednica na Kosovu učinila ga je u praksi dvodomnom strukturom.
U tom slučaju, navodi dalje Albanian post, Srpska lista igra ulogu drugog veća, kome je jedina svrha da blokira važne inicijative za Kosovo.
Za profesora političkih nauka Dritera Arifija, zakonska moć Srpske liste, učinila je Ustav Kosova "blokirajućim ustavom", umjesto "reformskim ustav".
"To je bio kompromis kada je pravljen Ahtisarijev paket, tako da ako nemamo srpsku zajednicu na glasanju, zaista nikakva inicijativa za promjenu ustava ne može da se desi. Jedina mogućnost da se ova problematika promjeni je konačni sporazum sa Srbijom", ocijenio je Arifi.
S druge strane, za političkog analitičara Shemsija Jasharija, srpska manjina sa ustavnom vlašću iza sebe, zloupotrebljava svoja prava, stavljajući tako veto na ustavne promjene.
"Srpskoj zajednici Ustavom su garantovana mnoga prava, više od manjina u Evropskoj uniji, a ključ koji bi tako nešto mogao da deblokira leži u konačnom sporazumu sa Srbijom", rekao je Jashari.
Prema Jasharijevim riječima, političke partije su 2014. godine imale priliku da ukinu ovu blokadu, ali kratkovidost i kratkoročni interesi političkih partija nisu dozvolili tako nešto.
"Mogućnost je bila kada je srpska manjina tražila dodatni mandat sa zagarantovanim mandatima, u zamjenu za glasanje o ustavnim promjenama kada je u pitanju formiranje vojske Kosova. Sada je veoma teško postići takvu promjenu i neće biti moguće bez zaključivanja konačnog sporazuma sa Srbijom", dodao je on.
U Skupštini Kosova od ukupno 120 mjesta, 20 je rezervisano za manjinske zajednice – 10 za srpsku i još 10 za ostale manjinske zajednice koje žive na Kosovu.
Bošnjačka zajednica ima tri mjesta, turska zajednica dva, predstavnici zajednica Roma, Aškalija i Egipćana jedno, kao i dodatno mjesto za jednu od ovih zajednica koja osvoji najviše glasova. Jedno mjesto pripada goranskoj zajednici.
Za usvajanje pojedinih zakona u Skupštini Kosova, uključujući i ustavne promjene, potrebno je dve trećine glasova manjinskih zajednica.
Albanijan post piše da je Srpska lista, koja je oformljena 2013. godine, učestvovala u institucijama Kosova i u političkom životu zemlje, sa motom da štiti i unapređuje interese srpske zajednice na Kosovu, ali javno izjavljujući da u potpunosti slijede politiku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kao i da je do sada polovinu svog vremena provela van kosovskih institucija bojkotujući ih.
U tom slučaju, navodi dalje Albanian post, Srpska lista igra ulogu drugog veća, kome je jedina svrha da blokira važne inicijative za Kosovo.
Za profesora političkih nauka Dritera Arifija, zakonska moć Srpske liste, učinila je Ustav Kosova "blokirajućim ustavom", umjesto "reformskim ustav".
"To je bio kompromis kada je pravljen Ahtisarijev paket, tako da ako nemamo srpsku zajednicu na glasanju, zaista nikakva inicijativa za promjenu ustava ne može da se desi. Jedina mogućnost da se ova problematika promjeni je konačni sporazum sa Srbijom", ocijenio je Arifi.
S druge strane, za političkog analitičara Shemsija Jasharija, srpska manjina sa ustavnom vlašću iza sebe, zloupotrebljava svoja prava, stavljajući tako veto na ustavne promjene.
"Srpskoj zajednici Ustavom su garantovana mnoga prava, više od manjina u Evropskoj uniji, a ključ koji bi tako nešto mogao da deblokira leži u konačnom sporazumu sa Srbijom", rekao je Jashari.
Prema Jasharijevim riječima, političke partije su 2014. godine imale priliku da ukinu ovu blokadu, ali kratkovidost i kratkoročni interesi političkih partija nisu dozvolili tako nešto.
"Mogućnost je bila kada je srpska manjina tražila dodatni mandat sa zagarantovanim mandatima, u zamjenu za glasanje o ustavnim promjenama kada je u pitanju formiranje vojske Kosova. Sada je veoma teško postići takvu promjenu i neće biti moguće bez zaključivanja konačnog sporazuma sa Srbijom", dodao je on.
U Skupštini Kosova od ukupno 120 mjesta, 20 je rezervisano za manjinske zajednice – 10 za srpsku i još 10 za ostale manjinske zajednice koje žive na Kosovu.
Bošnjačka zajednica ima tri mjesta, turska zajednica dva, predstavnici zajednica Roma, Aškalija i Egipćana jedno, kao i dodatno mjesto za jednu od ovih zajednica koja osvoji najviše glasova. Jedno mjesto pripada goranskoj zajednici.
Za usvajanje pojedinih zakona u Skupštini Kosova, uključujući i ustavne promjene, potrebno je dve trećine glasova manjinskih zajednica.
Albanijan post piše da je Srpska lista, koja je oformljena 2013. godine, učestvovala u institucijama Kosova i u političkom životu zemlje, sa motom da štiti i unapređuje interese srpske zajednice na Kosovu, ali javno izjavljujući da u potpunosti slijede politiku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kao i da je do sada polovinu svog vremena provela van kosovskih institucija bojkotujući ih.
