Nema boljeg primjera

Premijer Aljbin Kurti je, obraćajući se Atlantskom savjetu, rekao da bi pravi korak bio da Rusiju u Savjetu Evrope zamjeni Kosovo.

Kosovo je podnelo zahtjev za članstvo tokom protekle nedjelje, dok je Rusija izbačena iz ove institucije jer je pokrenula agresiju na Ukrajinu.

On je rekao da je Kosovo zadržalo strpljenje sa Evropskom unijom, uprkos tome što nije dobilo viznu liberalizaciju, iako je ispunilo 95 kriterijuma.

„Dobro je što je Rusija suspendovana iz članstva u Savjetu Evrope. Ne vjerujem da bi postojao bolji primjer za ovaj period, da se Rusija zamjeni Kosovom ako ste zaista na strani mira i demokratije, to je prava stvar. Da se isključi Rusija a da se učlani Kosovo. Međutim, na državama koje su tu je da odluče, nadam se da imaju dovoljno dubine da procjene članstvo Kosova u ovoj organizaciji“, rekao je Kurti.

Kurti se u ovom intervjuu izjasnio i o bezbjednosti Balkana nakon ruske okupacije Ukrajine, za koju je rekao da bi region bio mnogo bezbjedniji i mirniji ako bi postojala sinhronizacija između Brisela i Vašingtona.

Prema njegovim riječima, Balkan je sada podjeljen na dva dijela, sa državama koje osuđuju ruski napad na Ukrajinu i sa državama koje su odlučile da ostanu neutralne.

„Ovo dolazi u trenutku kada Srbija želi da zadrži dualni centar tvrdeći da je neutralna između EU i Ruske Federacije, ali i između SAD i Kine. Ruska agresija je podelila Balkan na one koji su uveli sankcije i osudili napad i na one koji tvrde da su neutralni. Ne možete biti neutralni između vatrogasca i vatre. Vjerujem da će Vašington i Brisel jasno staviti do znanja Srbiji da ne može da sedi na tri ili četiri mjesta“, rekao je on.

Kurti je naglasio da Evropska unija mora preduzeti veliki korak ka unutrašnjoj reformi i spoljnom proširenju.

„Kada se Zapadni Balkan integriše u EU, spoljna granica EU bi se smanjila za oko 2,000 km, što bi bilo od koristi za bezbjednost“, dodao je on.

Povodom inicijative „Otvoreni Balkan“, on je rekao da Kosovo ne može da bude za ideju gdje zemlje pokretači nisu otvorene za nju.

„Srbija nije otvorena za Kosovo. Ona ne priznaje naša dokumenta. Ako žele da Balkan bude otvoren, moraju biti otvoreni za Kosovo. Otvoreni Balkan je otvoren za nešto za šta je Srbija otvorena, ali Srbija nije otvorena za Kosovo. Otvoreni Balkan je nastao u oktobru 2019. godine, kada je moja stranka prvi put pobjedila na izborima i kada je postalo jasno da EU neće otvoriti pregovore za Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Srpski predsjednik je iskoristio tadašnju tugu Albanije i Sjeverne Makedonije“, rekao je on.

Kada je riječ o dijalogu Kosovo-Srbija, Kurti je rekao da je srpska strana u posljednje dvije godine bila angažovana na projektu teritorijalne razmjene sa, kako je rekao, prethodnicima.

„Vjerujem da su imali veoma dugoročne fantazije o razmeni teritorija, sada smo pomerili ovo polje gdje se vodi ovaj dijalog sa te transakcione note na transformativnu, od dijaloga između Kosova i Srbije, moramo da dobijemo više demokratije, prava i bolji život građana. Ovaj patrijarhalni pogled koji se dešavao u prošlosti više se ne dešava“, rekao je on.

Upitan o Zajednici opština sa srpskom većinom, Kurti je rekao da se i srpska strana složila da se to može riješiti kao pitanje u Ustavnom sudu, za šta se kasnije pokazalo da nije u skladu sa Ustavom Kosova.

„Asocijacija se dogovorila u Briselu avgusta 2015. godine i nije prošla test Ustavnog suda Kosova. Prije toga, srpska strana se takođe složila da se to može rješavati kao predmet u Ustavnom sudu. U duhu je Ahtisaarijevog plana koji ne dozvoljava monoetničke entitete. Po Ustavu se dobro sjećam da nijedno od 7 poglavlja sporazuma nije u skladu sa Ustavom i da su prekršena ukupno 23 člana. Predsjednik Srbije je to postavio kao pitanje, nijedan kosovski Srbin nikada nije protestovao protiv toga, to samo Beograd traži“, zaključio je on.

Izvor: Koha/Kossev