Za svoju domovinu

Albanac iz ukrajinskog sela Karakurt Aleksandar Dermentli kaže da u toj zemlji živi oko 5.000 Albanaca uglavnom koncentrisanih u regionima Odese i Zaporožja i da se neki od njih bore uz ukrajinske snage, prenosi Reporteri.

Dermentli ističe da je njegovo selo puno drugih Albanaca koji su raseljeni iz kijevske i odeske oblasti i da je pomogao nekim ženama i djeci da pobjegnu u inostranstvo.

"Porodica iz grada Irpina je izbegla u Albaniju i ima mnogo porodica albanskog porijekla koje su izbjegle u Njemačku, Poljsku i Švicarsku", rekao je Dermentli, koji je na čelu Udruženja Albanaca Ukrajine.

On kaže da je u kontaktu sa nekim Albancima u Zaporožju, oblasti koja je najviše pogođena borbama kako bi saznao da imaju dovoljne zalihe hrane i lijekova.

Njegova supruga Neli Sjupjur preselila se sa svojim trogodišnjim sinom u njemački grad Gizen u koji je došla nekoliko dana nakon početka rata. Ona je vozom došla do grada Lavova a zatim pješačila 30 km kako bi zajedno sa ostalima prešla u Poljsku.

"Muž i ja smo imali plan da odemo u Albaniju i Kosovo, jer mi je sin rođen u Tirani. Želim da zna albanski jezik i da vidi zemlju u kojoj je rođen“, kaže Neli Sjupjur.

Zbog situacije u Ukrajini, ističe, retko stupa u kontakt sa suprugom.

Maksim Kirčev, takođe albanskog porijekla, napustio je Kijev u ranim jutarnjim satima 24. februara.

On kaže da je zajedno sa suprugom Ljudmilom i njihovo dvoje djece od četiri i šest godina napustio ukrajinsku prestonicu ubrzo nakon prvih sirena za napade.

"Spremao sam se sa porodicom, jer je bio veliki pritisak i imamo djecu. Predviđao sam takav napad, ne samo kopnenim, već i vazdušnim udarima. Stoga, otkako su počeli prvi napadi, pokušali smo da napustimo Kijev, prije nego što su putevi blokirani", rekao je Kirčev.

On i njegova porodica sada žive u Ivano-Franvisku, gradu na zapadu Ukrajine, odakle je njegova supruga.

Vjeruje se da su prvi Albanci na teritoriju današnje Ukrajine stigli prije oko 200 godina, da bi u to vrijeme izbjegli ratove Otomanskog carstva na Balkanu. Mnogi od njih su sačuvali jezik i tradiciju.

Izvor: Kosovo Online/Reporteri