Premijer Albin Kurti izjavio je za grčki Katimerini da Zajednica srpskih opština krši "duh i tekst Ustava", kao i da je to nešto čemu se i kao opozicija protivio.
On je, na konstataciju novinara da je ZSO dogovorena Briselskim sporazumom još 2013. godine, rekao da se tome protivio i kao opozicija, a da je suzavac tokom skupštinske sjednice bacio ne zato što je radikalan, već zato što su Briselskim sporazumom nametnute neke stvari.
"Kosovo bi postalo nova Bosna i Hercegovina, nefunkcionalna država. Nakon što nas je ustavni sud oslobodio, rekao je da Zajednica opština sa srpskom većinom krši duh i tekst ustava. Na Kosovu nema incidenata između Albanaca i Srba, u Srbiji je druga stvar", rekao je Kurti.
Upitan da li mu je cilj ujedinjenje sa Albanij, Kurti kaže da želi bliske veze sa Albanij, ali ne na štetu manjina.
"Ja nisam samo premijer Albanaca, ja sam premijer svih. Naš ustav ne dozvoljava ujedinjenje sa drugim državama i teško se menja. Kosovo i Albanij su narod u dvije države, ne smemo da zaboravimo da su granicu između nas nametnuli Srbij i Jugoslavija, nije naša. Kada Srbij napadne Kosovo, mi reagujemo kao albanski narod", rekao je Kurti.
Na pitanje zašto priča o napadima kada je utisak da Srbij želi da jača ekonomsku saradnju sa zemljama regiona Kurti kaže da Srbij ima bliske veze sa Rusijom i da svaku drugi dan pravi poređenje Kosova sa Krimom.
"Posljednji put kada je Vladimira Putina video u novembru, Aleksandar Vučić je rekao da su razgovarali o 'dvostrukim standardima i licemerju u međunarodnim odnosima' i pokazao mu mapu sjevera Kosova. Zašto bi Vučić rekao da je Putinu pokazao sjever Kosova na mapi? U opasnosti smo", rekao je Kurti.
On je rekao i da je zabrinut za Zapadni Balkan za koji kaže da bi zbog rata u Ukrajini mogao da se destabilizuje.
"Mislim da Kremlj vidi tri moguća mjesta gdje bi mogli da eskaliraju sukobi - u Moldaviji, Gruziji i Zapadnom Balkanu, prije svega u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Crnoj Gori. Na Zapadnom Balkanu to mogu preko Srbije, dok u Gruziji i Moldaviji mogu da angažuju sopstvene snage. Zato sam zabrinut za naš region i posebno za Kosovo. U 2012. godini bile su dvije zajedničke vojne aktivnosti Rusija – Srbija, 2016. bilo ih je 50, a prošle godine 100", rekao je Kurti za grčki portal tokom boravka u Grčkoj na Delfi forumu.
On je rekao i da Grčku smatra partnerom i u EU i NATO i da se nada da će Grčka priznati Kosovo.
"Ako Grčka bude prednjačila, slijede Slovačka, Rumunija, Španija i Kipar", rekao je Kurti.
Izvor: kathimerini.gr/kosovoonline
"Kosovo bi postalo nova Bosna i Hercegovina, nefunkcionalna država. Nakon što nas je ustavni sud oslobodio, rekao je da Zajednica opština sa srpskom većinom krši duh i tekst ustava. Na Kosovu nema incidenata između Albanaca i Srba, u Srbiji je druga stvar", rekao je Kurti.
Upitan da li mu je cilj ujedinjenje sa Albanij, Kurti kaže da želi bliske veze sa Albanij, ali ne na štetu manjina.
"Ja nisam samo premijer Albanaca, ja sam premijer svih. Naš ustav ne dozvoljava ujedinjenje sa drugim državama i teško se menja. Kosovo i Albanij su narod u dvije države, ne smemo da zaboravimo da su granicu između nas nametnuli Srbij i Jugoslavija, nije naša. Kada Srbij napadne Kosovo, mi reagujemo kao albanski narod", rekao je Kurti.
Na pitanje zašto priča o napadima kada je utisak da Srbij želi da jača ekonomsku saradnju sa zemljama regiona Kurti kaže da Srbij ima bliske veze sa Rusijom i da svaku drugi dan pravi poređenje Kosova sa Krimom.
"Posljednji put kada je Vladimira Putina video u novembru, Aleksandar Vučić je rekao da su razgovarali o 'dvostrukim standardima i licemerju u međunarodnim odnosima' i pokazao mu mapu sjevera Kosova. Zašto bi Vučić rekao da je Putinu pokazao sjever Kosova na mapi? U opasnosti smo", rekao je Kurti.
On je rekao i da je zabrinut za Zapadni Balkan za koji kaže da bi zbog rata u Ukrajini mogao da se destabilizuje.
"Mislim da Kremlj vidi tri moguća mjesta gdje bi mogli da eskaliraju sukobi - u Moldaviji, Gruziji i Zapadnom Balkanu, prije svega u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Crnoj Gori. Na Zapadnom Balkanu to mogu preko Srbije, dok u Gruziji i Moldaviji mogu da angažuju sopstvene snage. Zato sam zabrinut za naš region i posebno za Kosovo. U 2012. godini bile su dvije zajedničke vojne aktivnosti Rusija – Srbija, 2016. bilo ih je 50, a prošle godine 100", rekao je Kurti za grčki portal tokom boravka u Grčkoj na Delfi forumu.
On je rekao i da Grčku smatra partnerom i u EU i NATO i da se nada da će Grčka priznati Kosovo.
"Ako Grčka bude prednjačila, slijede Slovačka, Rumunija, Španija i Kipar", rekao je Kurti.
Izvor: kathimerini.gr/kosovoonline
