Predsjednik Federacije poljoprivrednika Kosova Tahir Tahiri, na najave da će Srbija da obustavi izvoz pšenice i brašna zbog krize u Ukrajini kaže, da Kosovo, bez uvoza, može da podmiri samo 35 odsto potreba stanovništva za brašnom jer poljoprivrednici zbog malih subvencija neće da uzgajaju ovu kulturu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Prema njegovim riječima, Kosovo može da zamjeni uvoz iz Srbije uvozom iz drugih zemalja, ali, dodaje, vlasti moraju da naprave dugoročne planove da se pšenica nabavlja sa Kosova.
"Svaka zemlja, koja je u opasnoj zoni bezbjednosti, čak i ako ima pšenicu ili brašno za izvoz, zadržava svoje rezerve za sebe. Mi, kao veliki uvoznici ovog proizvoda, nemamo zalihe tih zemalja", kaže Tahiri.
Dodaje da je skoro 50 odsto poljoprivrednog zemljišta na Kosovu ostalo neplodno, zbog nezainteresovanosti poljoprivrednika da gaje ovu poljoprivrednu kulturu zbog niskih beneficija koje poljoprivrednici imaju.
Imer Rusinovci, profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Prištini, kaže da za strateški proizvod kao što je pšenica Kosovo ne bi trebalo da zavisi od uvoza.
"Jedan od osnovnih prioriteta svake države je sigurnost hrane. Kod nas je, zbog činjenice da se klima ne poklapa sa uzgojem pirinča, pšenica jedini strateški proizvod koji obezbjeđuje hranu za stanovništvo. U ovoj konotaciji, Kosovo nikada nije zadovoljilo potrebe", kaže Rusinovci.
On dodaje da bi pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini trebalo da podstaknu institucije da razmišljaju o značaju uzgoja pšenice i njenom subvencionisanju.
Sa druge strane, u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja kažu da Kosovo uspjeva da podmiri potrebe pšenicom do 67 odsto.
"Površina sa usjevom pšenice, za koju se očekuje da bude požnjevena tokom ove godine, je 66.159,52 hektara, dok je sa istim usjevom tokom 2020. godine požnjevena površina od 63.220,60 hektara. Prosječan prinos bio je 4.507 kilograma po hektaru", kažu iz ministarstva i dodaju da je 2021. godine proizvedeno oko 280 hiljada tona pšenice.
Izvor: RSE/Kosovoonline
"Svaka zemlja, koja je u opasnoj zoni bezbjednosti, čak i ako ima pšenicu ili brašno za izvoz, zadržava svoje rezerve za sebe. Mi, kao veliki uvoznici ovog proizvoda, nemamo zalihe tih zemalja", kaže Tahiri.
Dodaje da je skoro 50 odsto poljoprivrednog zemljišta na Kosovu ostalo neplodno, zbog nezainteresovanosti poljoprivrednika da gaje ovu poljoprivrednu kulturu zbog niskih beneficija koje poljoprivrednici imaju.
Imer Rusinovci, profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Prištini, kaže da za strateški proizvod kao što je pšenica Kosovo ne bi trebalo da zavisi od uvoza.
"Jedan od osnovnih prioriteta svake države je sigurnost hrane. Kod nas je, zbog činjenice da se klima ne poklapa sa uzgojem pirinča, pšenica jedini strateški proizvod koji obezbjeđuje hranu za stanovništvo. U ovoj konotaciji, Kosovo nikada nije zadovoljilo potrebe", kaže Rusinovci.
On dodaje da bi pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini trebalo da podstaknu institucije da razmišljaju o značaju uzgoja pšenice i njenom subvencionisanju.
Sa druge strane, u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja kažu da Kosovo uspjeva da podmiri potrebe pšenicom do 67 odsto.
"Površina sa usjevom pšenice, za koju se očekuje da bude požnjevena tokom ove godine, je 66.159,52 hektara, dok je sa istim usjevom tokom 2020. godine požnjevena površina od 63.220,60 hektara. Prosječan prinos bio je 4.507 kilograma po hektaru", kažu iz ministarstva i dodaju da je 2021. godine proizvedeno oko 280 hiljada tona pšenice.
Izvor: RSE/Kosovoonline
