Bivši predsjednik Ustavnog suda Enver Hasani kaže da članstvo Kosova u NATO nije određeno ruskom agresijom u Ukrajini, već unutrašnjom dinamikom vezanom za dijalog sa Srbijom, prenosi Telegrafi.
Prema njegovim riječima, članstvo Kosova u NATO biće iskorišćeno kao jedno od poslednjih oruđa pritiska na Srbiju da prizna nezavisnost Kosova.
Hasani kaže da je Kosovo dobro uradilo što je zauzelo prozapadnu poziciju, uvodeći sankcije Rusiji.
"Pitanje našeg članstva u NATO, svi treba da shvate da je ono određeno dinamikom i drugim unutrašnjim faktorima koji imaju veze sa našim odnosima u dijalogu sa Srbijom. Naše članstvo u NATO je ovde pitanje regionalne bezbjednosti, a ne globalne bezbjednosti. Ruski uticaj je veoma slab u ovom dijelu svijeta i ne može da projektuje silu, jer je potpuno okružen sa NATO. Naše članstvo u NATO je jedno od posljednjih oruđa pritiska na Srbiju za priznanje Kosova i stabilizaciju odnosa sa Kosovom", rekao je Hasani za Kosovo press.
Hasani kaže da Srbija, uprkos nevoljnosti da uvede sankcije Rusiji, neće imati posljedice po evropske integracije i dodaje da su EU i SAD zadovoljne stavom Srbije da podržava teritorijalni integritet Ukrajine.
"Drugo je ono što mi želimo i naša reakcija protiv Srbije je legitimna iz ugla naših saveznika. Ali Srbija je jedina zemlja u ovom dijelu Evrope koja ima ruske vojne baze i značajno kinesko prisustvo u ekonomskoj, obavještajnoj i visokotehnološkoj sferi. Reakcija Zapada sa obe strane Atlantika je da su zadovoljni srpskim stavom o očuvanju teritorijalnog integriteta Ukrajine. Dakle, ne vidim da Srbija može da ima posljedice na evropske integracije. Možemo da razmišljamo kako želimo, ali realnost je takva. Od Srbije je zatraženo da kaže ono što je rekla, da se teritorijalni integritet Ukrajine ne dovodi u pitanje, a to znači i unutrašnji ustavni režim. Pogledajte sad pitanje njihovih sankcija. Ne vjerujem da i će ih Turska uvesti, jeste u NATO. Kipar je u potpunosti osudio agresiju, ali ne učestvuje u sankcijama“, rekao je Hasani.
Bivši predsjednik Ustavnog suda ne vidi nikakav konkretan uticaj rata u Ukrajini na Zapadni Balkan, a posebno na Kosovo. Prema njegovim riječima, za evroatlantske vrijednosti je od vitalnog značaja da se ne dozvoli narušavanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.
"Algoritam današnjeg međunarodnog poretka izgradili su poslije Drugog svjetskog rata Amerikanci, kasnije su ga osnažili čak i Evropljani. Zasniva se na jasnim preliminarnim pravilima u vezi sa pravom na samoopredjeljenje. Zapad u tom smislu vidi Ukrajinu ne samo kao državu međunarodnog prava, ona ima i demokratski režim koji je štiti po standardima Helsinškog završnog akta, koji čuva teritorijalni integritet onih država koje se dobro odnose prema svojim građanima", napominje Hasani.
Hasani sankcije SAD i EU protiv Rusije vidi kao pozitivne i kaže da one pogađaju elitu ruskog društva i finansije koje stvaraju moć predsjednika Putina.
"Sankcije su teško pogodile ne samo njega (Putina), jer je priroda personalističke autokratije da imate bliske prijatelje, oligarhe i držite ih u milijardama, a svo im bogatstvo je zamrznuto. Bogatstvo industrije koja finansira vojsku je zamrznuto i sada je to unutrašnji problem. Njegova glavna računica bila je da ga je narod u Ukrajini dočekao raširenih ruku, bio je uvjeren, jer je tako imao lažne informacije. Sada vidi da se taj proces može produžiti i samim tim nije razmišljao ni o čemu, osim o pretnji nuklearnim oružjem", zaključuje Hasani.
Izvor: Kosovo Online/Telegrafi
Hasani kaže da je Kosovo dobro uradilo što je zauzelo prozapadnu poziciju, uvodeći sankcije Rusiji.
"Pitanje našeg članstva u NATO, svi treba da shvate da je ono određeno dinamikom i drugim unutrašnjim faktorima koji imaju veze sa našim odnosima u dijalogu sa Srbijom. Naše članstvo u NATO je ovde pitanje regionalne bezbjednosti, a ne globalne bezbjednosti. Ruski uticaj je veoma slab u ovom dijelu svijeta i ne može da projektuje silu, jer je potpuno okružen sa NATO. Naše članstvo u NATO je jedno od posljednjih oruđa pritiska na Srbiju za priznanje Kosova i stabilizaciju odnosa sa Kosovom", rekao je Hasani za Kosovo press.
Hasani kaže da Srbija, uprkos nevoljnosti da uvede sankcije Rusiji, neće imati posljedice po evropske integracije i dodaje da su EU i SAD zadovoljne stavom Srbije da podržava teritorijalni integritet Ukrajine.
"Drugo je ono što mi želimo i naša reakcija protiv Srbije je legitimna iz ugla naših saveznika. Ali Srbija je jedina zemlja u ovom dijelu Evrope koja ima ruske vojne baze i značajno kinesko prisustvo u ekonomskoj, obavještajnoj i visokotehnološkoj sferi. Reakcija Zapada sa obe strane Atlantika je da su zadovoljni srpskim stavom o očuvanju teritorijalnog integriteta Ukrajine. Dakle, ne vidim da Srbija može da ima posljedice na evropske integracije. Možemo da razmišljamo kako želimo, ali realnost je takva. Od Srbije je zatraženo da kaže ono što je rekla, da se teritorijalni integritet Ukrajine ne dovodi u pitanje, a to znači i unutrašnji ustavni režim. Pogledajte sad pitanje njihovih sankcija. Ne vjerujem da i će ih Turska uvesti, jeste u NATO. Kipar je u potpunosti osudio agresiju, ali ne učestvuje u sankcijama“, rekao je Hasani.
Bivši predsjednik Ustavnog suda ne vidi nikakav konkretan uticaj rata u Ukrajini na Zapadni Balkan, a posebno na Kosovo. Prema njegovim riječima, za evroatlantske vrijednosti je od vitalnog značaja da se ne dozvoli narušavanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.
"Algoritam današnjeg međunarodnog poretka izgradili su poslije Drugog svjetskog rata Amerikanci, kasnije su ga osnažili čak i Evropljani. Zasniva se na jasnim preliminarnim pravilima u vezi sa pravom na samoopredjeljenje. Zapad u tom smislu vidi Ukrajinu ne samo kao državu međunarodnog prava, ona ima i demokratski režim koji je štiti po standardima Helsinškog završnog akta, koji čuva teritorijalni integritet onih država koje se dobro odnose prema svojim građanima", napominje Hasani.
Hasani sankcije SAD i EU protiv Rusije vidi kao pozitivne i kaže da one pogađaju elitu ruskog društva i finansije koje stvaraju moć predsjednika Putina.
"Sankcije su teško pogodile ne samo njega (Putina), jer je priroda personalističke autokratije da imate bliske prijatelje, oligarhe i držite ih u milijardama, a svo im bogatstvo je zamrznuto. Bogatstvo industrije koja finansira vojsku je zamrznuto i sada je to unutrašnji problem. Njegova glavna računica bila je da ga je narod u Ukrajini dočekao raširenih ruku, bio je uvjeren, jer je tako imao lažne informacije. Sada vidi da se taj proces može produžiti i samim tim nije razmišljao ni o čemu, osim o pretnji nuklearnim oružjem", zaključuje Hasani.
Izvor: Kosovo Online/Telegrafi
