Mišljenje stručnjaka

Kosovo se trenutno suočava sa dvostrukom ekonomskom krizom jer osim energenata, veliko opterećenje za građane predstavlja poskupljenje pojedinih proizvoda široke potrošnje, zbog čega je sada najpotrebnije naći način da se pomogne građanima, kažu ekonomski stručnjaci Safet Gërxhaliu i Agim Shahini a prenosi Ekonomia Online.

Bivši predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu kaže da Kosovo nije spremno za ovakvu krizu i ističe da je ekonomski razvoj bio ugušen nerešenim pitanjima u prošlosti, aludirajući i na pregovore sa Srbijom, ali da je, kako ističe, sada vrijeme da na ključne pozicije dođu ljudi sa znanjem, a ne ljudi iz političkih partija.

"Upozorili smo da će se poslije pandemije Kovid-19, Kosovo ali i svijet suočiti sa ekonomskom krizom. Mnoge zemlje su se pripremile, ali Kosovo nije bilo dovoljno spremno da izdrži pritisak. Sama činjenica da smo povećali cijene strateških proizvoda počevši od energije, gasa, struje stvara lančani indeks koji povećava cijenu ostalih proizvoda proizvedenih na Kosovu ili uvezenih. Posljednjih godina imali smo mnogo neuspjeha, čije posljedice danas osjećamo ali koje će i da se prenesu na naredne generacije, i iz tog razloga nam je potrebna mobilizacija i posvećenost, ekonomija znanja koja se zasniva na prirodnim resursima Kosova", rekao je Gërxhaliu.

Kako je rekao činjenica da je trenutna situaciju između Ukrajine i Rusije napeta i da Rusija snabdjeva Evropu sa 35 odsto gasa i 35 odsto nafte izaziva da u svijetu rastu cijene jer se ovi proizvodi koriste i u geostrateške svrhe.

"Ono što zabrinjava je to što na Kosovu cijena nafte raste veoma brzo i da je pojeftinjenje vrlo malo, a to utiče na građane", rekao je Gërxhaliu.

Predsjednik Alijanse kosovskih preduzeća Agim Shahini kaže da Kosovo nema razvojne i energetske strategije za prevazilaženje krize i dodaje da je prije poskupljenja struje i proizvoda Kosovo bilo lider sa najnižom cijenom, a sada je lider sa najvišom cijenom na Balkanu, čime je preteklo Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku.

Shahini ističe da Kosovo nema razvojne i energetske strategije za prevazilaženje krize.

"Vlada Kosova nema nacionalnu strategiju razvoja niti nacionalnu energetsku strategiju za prevazilaženje krize. Rana upozorenja američkog State departmenta da će se Kosovo suočiti sa energetskom krizom potcjenjena su, energija se nije kupovala kada je mogla jeftinije da se kupi", kaže Shahini.

Ističe da ovu godinu u odnosu na prošlu karakteriše promena u ekonomskom smislu i dodaje da povećanje javnog duga i dopuštanje povlačenja penzionog fonda vidi kao spas za lokalnu privredu.

"Ovu godinu karakteriše promjena u odnosu na prošlu, jer smo prošle godine imali rekordan rast nakon zatvaranja i polazeći od toga da je Vlada glavni generator i spasa i krize. Spas bi bio da se naša država još više zadužuje, da mali dio doprinosa iz penzionog fonda daje svojim građanima, da subvencioniše plate i poskupljenje struje, kao što je to učinila Njemačka, koja je povećala cijenu struje oko 22,8 odsto, ali je 44 odsto subvencioniše, i u tom smislu će pomoći građanima", ocjenio je Shahini.
 
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online