Profesor međunarodnog prava

Profesor međunarodnog prava Afrim Hoti ocjenio je da liberalizacije viza za građane Kosova neće biti bez napretka u dijalogu sa Srbijom, prenosi Ekonomija onlajn.

On navodi da dva faktora koja utiču na ovaj proces - krhkost lokalnih institucija da se bave pitanjima kao što je vladavina prava, ali i pitanja unutar samih institucija EU, ne isključujući dijalog Kosovo - Srbija kao preduslov za ovaj proces.

"Mislim da ima mnogo faktora koji su se odrazili na ovaj ništa manje komplikovan proces i ja bih te faktore grupisao u dvije grupe. Prvi su unutrašnji faktori koji se odnose na krhkost kosovskih institucija da se suoče sa problemima koje je EU imala za Kosovo, ali i prirodu unutrašnjeg upravljanja u pitanjima korupcije, vladavine prava i slično. S druge strane, spoljni faktori predstavljaju situaciju sa nepriznavanjem od strane jednog broja zemalja EU koje su napravile mnoge probleme Kosovu, ne samo po pitanju liberalizacije, već i po pitanju komunikacije ili uspostavljanje ugovornih odnosa između Prištine i Brisela i to je zasenilo pitanje liberalizacije viznog režima", navodi Hoti.

Hoti dodaje da bi pitanje vizne liberalizacije trebalo da bude na vrhu dnevnog reda vlade kako bi se ubedile zemlje koje su skeptične.

"Pitanje liberalizacije treba da bude na lijevoj strani naše spoljnopolitičke agende i treba da bude prioritet, a Vlada i drugi treba da pređu u mnogo veću ofanzivu kako bi Kosovari imali liberalizaciju i slobodu kretanja. Ovo se do sada nije dogodilo. Preduzimaju veoma ozbiljne inicijative uglavnom u onim zemljama koje su skeptične, prije svega Francuska, kao i Francuska i Holandija kako bi se riješila dilema koju zvanični Pariz i Hag imaju prema Prištini kako bi promjenili stav i bili za -liberalizacija", poručuje on.

Međutim, univerzitetski profesor Dorajet Imeri je dodao da je proces liberalizacije viznog režima u dugačkoj fazi, pa je, prema njegovim riječima, izgubio povjerenje u institucije EU.

"Proces vizne liberalizacije za Kosovo je već dugotrajna faza i ovo produženje pokazuje pristup koji EU ima prema Kosovu. Problem priznanja od pet država članica EU, nemogućnost da se vodi jedinstvena spoljna politika u odnosu na Kosovo su neki od glavnih problema koje je EU imala u vezi sa liberalizacijom viza za Kosovo", kaže Imeri.

On ističe da sve dok ne bude značajnog napretka u dijalogu sa Srbijom, EU neće nastaviti sa viznom liberalizacijom za Kosovo.

"Sve dok ne dođe do približavanja Kosova i Srbije u pregovaračkom procesu koji se odvija u Briselu, i pored dobrog učinka koje Kosovo može da ima u procesima svog unutrašnjeg razvoja u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, EU neće nastaviti sa viznom liberalizacijom za Kosovo", smatra on.

Imeri je dodao da su ekonomski razvoj i vladavina prava ciljevi koji treba da budu paralelni sa procesom evropskih integracija.

"Kao što je Evropska unija kroz viznu liberalizaciju, odnosno njihova neliberalizacija pokazala suprotan pristup Kosovu i kao takva izgubila je kredibilitet kao institucija koja bi mogla da bude garant konačnog sporazuma sa Srbijom. Ekonomski razvoj i razvoj vladavine prava su ciljevi koji moraju da budu paralelni sa procesom evropskih integracija", zaključio je Imeri.

Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online