Novi signali

Vlada Kosova ove godine planira podnijeti službeni zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. To je krajem prošle godine rekao premijer Albin Kurti, a nedavno je ponovio i prvi potpredsjednik Vlade Besnik Bislimi na Twitteru nakon sastanka sa šefovima predstavništava zemalja EU u Prištini.

Ovo nije prvi put da kosovske vlasti najavljuju zahtjev za članstvo u EU, ali Kosovo do sada nikada nije poduzelo ovaj korak.

To je, prema diplomatskim izvorima, zbog "savjeta prijatelja", koji su upozorili da takav zahtjev vjerojatno neće proći u Vijeću jer Kosovo nije priznato od strane svih članica EU, a proces proširenja na svakom koraku, je proces u kojem se odluke donose konsenzusom svih država članica.

Tako je Kosovo i dalje jedina zemlja u regiji zapadnog Balkana koja nije formalno podnijela zahtjev za članstvo u EU, dok EU ponavlja da "Kosovo ima europsku perspektivu".

Ovaj put u Bruxellesu ne žele direktno odgovarati na konkretna pitanja o tome kako će se EU ponašati nakon što Kosovo službeno podnese zahtjev za članstvo. No, izvori u institucijama EU kažu da je to pitanje koje pripada Kosovu, s jedne strane, i zemljama članicama EU, s druge strane. Uprkos oklijevanju da govore javno, neki sugovornici Radija Slobodna Europa u Bruxellesu rekli su da "ne vide realnu mogućnost da zahtjev Kosova za članstvo prođe u Vijeću".

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a koje ima ulogu u analizi i preporuci procesa proširenja, ali ne i u donošenju odluka, također je odbila odgovoriti na pitanje kako bi postupili da Kosovo podnese zahtjev za članstvo.

U odgovoru poslanom u ime Europske komisije, Ana Pisonero, glasnogovornica za pitanja susjedstva i proširenja, rekla je:

“Kosovo ima jasnu europsku perspektivu. EU nastavlja podržavati približavanje Kosova EU-u, počevši od provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Kosova, koji je stupio na snagu 2016. Europski put Kosova također ovisi o normalizaciji odnosa sa Srbijom”.

Dodala je: "Ugovor o Europskoj uniji (član 49.) jasan je u pogledu kriterija i postupaka za podnošenje zahtjeva za članstvo u EU, uključujući činjenicu da zahtjevi podliježu jednoglasnoj odluci Vijeća."

Što se tiče odnosa prema statusu Kosova, ova glasnogovornica je ponovila da je "Europska komisija neutralna".

U prošlosti je glasnogovornik EU-a za vanjske poslove i sigurnost Peter Stano rekao da se "Kosovo ne može prijaviti jer za EU nije suverena država jer ga ne priznaju sve zemlje", a kasnije je ponovio da "prijaviti se može svako, ali druga je stvar koliko bi realno bilo da ta prijava prođe”.

Ali, u Bruxellesu ima diplomata koji kažu da razumiju Kosovo kada kaže da se treba prijaviti kako bi se više konkretiziralo ono što se zove "europska perspektiva", pogotovo s obzirom na veliki jaz koji je stvoren u ovom "europskom putovanju" između Kosova i svih ostalih u regionu.

Međutim, čak ni ti diplomati ne vide stvarno pozitivan odgovor EU u ovim okolnostima. Razlog tome su vrlo oštri, a u nekim slučajevima čak i agresivni stavovi pojedinih država članica EU protiv bilo kakvog tretmana Kosova kao države od strane institucija Europske unije.

Jedino Europski parlament u izvještajima tretira Kosovo kao državu, koristeći zastavu, a ne zvjezdicu i fusnotu u nazivu Kosova, a u rezolucijama parlamenta stalno traži od pet država članica koje nisu priznale Kosovo da to učine. Međutim, rezolucije Europskog parlamenta nisu obvezujuće za države članice.

Neki diplomati podsjećaju da je Španija čak tužila Europsku komisiju Europskom sudu zbog sporazuma s Kosovom, tvrdeći da "Kosovo nije suverena država". No, Španija je u ovom slučaju izgubila prihvaćanjem obrazloženja Europske komisije da ima ovlašćenja da u nekim područjima ima "sporazume čak i s entitetima koji nisu suverene države".

U slučaju zahtjeva Kosova za članstvo u EU bit će puno teže prevladati veto država koje ga nisu priznale, jer se u tzv. "Kopenhaškim kriterijima" spominje naziv "država".

"Svaka europska država koja poštuje vrijednosti iz člana 2. i obvezuje se na njihovo provođenje može podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji", kaže Poglavlje 49. Ugovora o Europskoj uniji, koje je u slučaju proširenja poznato kao "Kopenhaški kriteriji".

U slučaju Kosova diplomati sumnjaju da ne postoje formalni uslovi za dobivanje statusa kandidata jer Kosovo za EU ne ispunjava kriterije da bude "država", jer ga kao takvo ne priznaje pet država članica. Odluke u Vijeću o statusu kandidata sve države jednoglasno donose.

Obično se zahtjev za članstvo zemlje koja ima za cilj integraciju u EU podnosi zemlji koja ima rotirajuće predsjedavanje u EU. Ako Kosovo to želi učiniti 2022., onda ga mora ili predati Francuskoj do kraja juna ili Češkoj, koja u drugoj polovici ove godine preuzima rotirajuće predsjedanje EU-om.

Ta se zemlja potom konsultira s ostalim državama članicama, a ako se s tim složi, Vijeće daje zadatak Europskoj komisiji da pripremi mišljenje o tome jesu li ispunjeni uslovi za status kandidata i početak pristupnih pregovora. Nakon mišljenja Komisije i suglasnosti Europskog parlamenta, Vijeće odlučuje o svakom koraku procesa pristupanja.

Faza pregovora, koja podrazumijeva otvaranje ili zatvaranje pojedinih poglavlja, je faza "međuvladinih" odnosa. Stoga se čak i sastanci na kojima se otvaraju ili zatvaraju pregovori, otvaraju ili zatvaraju određena poglavlja ili blokovi poglavlja nazivaju „međuvladine konferencije“.

Neki diplomati u Bruxellesu navode nedavni slučaj sa Sjevernom Makedonijom kako bi opisali koliko je teško postići konsenzus u procesu proširenja. Dovoljna je jedna država članica, u ovom slučaju Bugarska, da iz bilo kojeg razloga ne da svoj pristanak, da blokira odluku. Dakle, pregovori o članstvu nisu započeli iako su se sve ostale zemlje složile da su svi uslovi ispunjeni.

Ko je istupio iz procesa pregovora o članstvu u EU?


Trenutno postoje samo tri zemlje kandidatkinje, koje formalno pregovaraju za članstvo u Europskoj uniji.

Turska, Crna Gora i Srbija. Albanija i Sjeverna Makedonija imaju status zemlje kandidata, uz odluku o početku pregovora pod uslovom da se odobri pregovarački okvir s EU, ali pregovori nisu započeli.

Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo, ali Europska komisija još nije dala pozitivno mišljenje o ispunjavanju uslova za dodjelu statusa kandidata ovoj zemlji.

Kosovo je jedina zemlja za koju se kaže da ima "europsku perspektivu" i nije podnijela zahtjev za članstvo. Island je jedina zemlja koja je jednostrano odustala od svog cilja da postane članica EU i povukla se iz procesa pristupnih pregovora.

Norveška je jedina europska država koja je zaključila pregovore o članstvu, potpisala Ugovor o članstvu u EU, no to su njeni građani na referendumu odbili, pa nikada nije postala članica.

Velika Britanija je jedina zemlja koja je napustila članstvo u EU.

Maroko je također podnio zahtjev za članstvo u EU, ali taj zahtjev nije razmatran s obrazloženjem da ne ispunjava geografske kriterije, nije "europska zemlja".

Glavni kriteriji za članstvo u EU za zemlju kandidata podijeljeni su u tri skupine: politički, ekonomski i administrativno-institucionalni.

Politički uključuju osiguranje stabilnosti demokratskih institucija, vladavine prava, ljudskih prava i zaštite manjina.

Ekonomski kriteriji zahtijevaju od države funkcionalnu tržišnu ekonomiju, spremnu za suočavanje s konkurentskim snagama na tržištu.

Institucionalni administrativni kriterij zahtijeva da dotična država ima sve strukture za provedbu zajedničkih zakona i obveza EU-a kao punopravna članica.

U slučajevima kada se donese politička odluka da se nekoj zemlji dodijeli status kandidata, onda se detaljno analizira koliko je ta država spremna za ulazak u EU. A, ovisno o nivou usklađenosti sa standardima EU, proces pregovora vodi do članstva. No, sada je EU, osim spremnosti zemlje kandidatkinje da postane članica, kao uslov postavila da EU bude spremna na širenje i prihvaćanje novih članica.