Predsjednik odbora Privredne komore Kosova (PKK) Skender Krasniqi ocjenio je da je privredni rast od 9,9 odsto, koji je zabilježen na Kosovu, posljedica rasta cijena, kao i da se to dogodilo u mnogim zemljama, prenosi Kosovo press.
"Sve zemlje su imale ekonomski rast zbog pada koji je bio tokom 2020. godine, a razlika je veoma velika, jer su tokom 2020. godine sve zemlje imale pad, i mi smo imali pad u toj godini. Dok je ekonomski rast tokom 2021. godine nastao i zbog povećanja cijena na globalnom tržištu. Nažalost, Kosovo ima veoma veliki odnos izvoza i uvoza, 90 prema 10, što nema nijedna evropska država. A svako povećanje cijena utiče na veće prihode u Carini jer, nažalost, Kosovo ima najveći dio prihoda od carine", kaže Krasniqi.
On se za Kosovo press osvrnuo i na povećano slanje novca iz dijaspore navodeći da taj novac ne pomaže ekonomskom razvoju.
Prema njegovim riječima, dijaspora treba da se orijentiše na ulaganja u preduzeća koja bi potom stvarala nova radna mjesta.
"Trebalo bi da imamo povećanje ulaganja naših sunarodnika u preduzeća, u otvaranje novih radnih mjesta, da rade poslovanje koji se praktično dešava. Još nemamo konkretnu ponudu, a Zakon o strateškim ulaganjima koji je istekao 2020. godine uopšte nije razmatran prošle godine. I tako nemamo Zakon o strateškim ulaganjima i da imamo povećanje investicija, a ne povećanje doznaka. Porast doznaka utiče i na veliki egzodus kao rezultat nezadovoljstva i nemogućnosti građana da prežive", rekao je on.
Predsjednik odbora PKK kaže da je preko 70 odsto radno sposobnih građana na Kosovu nezaposleno.
"Imamo izuzetno visoku nezaposlenost, preko 70 odsto radno sposobnih građana je nezaposleno. Stoga, moramo da vodimo računa da imamo rast zaposlenosti i blagostanja, a to se dešava samo kada imamo ekonomski rast, kada preduzeća dobro posluju, kada imamo ponudu i kada investitori mogu biti prisutniji na Kosovu kao što su u drugim zemljama region", rekao je Krasniqi.
On je dodao da je Kosovo prošle godine zabilježilo porast izvoza, ali je podsetio da i dalje ostaje daleko od zemalja regiona, uzimajući za primjer Sjevernu Makedoniju.
"Posljednjih godina smo povećali izvoz, iako je to veoma mali trend u odnosu na mogućnosti i veliki uvoz, ali i u poređenju sa zemljama u regionu, kao što je Sjeverna Makedonija, do 6 milijardi (eura) izvoza. Dok je naš izvoz deset godina bio do 400 miliona, a sada imamo povećanje na 500-600 miliona eura, što je dobro povećanje, ali je i dalje veoma daleko od regiona i veoma daleko od naših mogućnosti koje imamo", rekao je on.
Krasniqi je pozvao Vladu Kosova da se fokusira na stvaranje ekonomskih zona, promjenu administrativnih uputstava, Zakona o rudnicima i posebnu ponudu za stvaranje strateških proizvoda u poljoprivredi.
"Promjenom administrativnih uputstava, Zakona o rudnicima, Zakona o radu i Zakona o unutrašnjoj trgovini, biće mnogo više prostora, kako za naše preduzeća, tako i za građane da imaju više radnih mjesta i za dolazak investitora. Potrebna je veća koordinacija sa Ministarstvom obrazovanja, koja je bila veoma pasivna. Nažalost, posao koji je urađen je mnogo manji od mogućnosti koje imamo za privredni rast", rekao je on.
Krasniqi je zatražio od premijera, ministara i Skupštine Kosova da budu mnogo aktivniji u koordinaciji politika zajedno sa poslovnom zajednicom tokom sljedeće godine.
Izvor: Kosovo Online/Kosova press
On se za Kosovo press osvrnuo i na povećano slanje novca iz dijaspore navodeći da taj novac ne pomaže ekonomskom razvoju.
Prema njegovim riječima, dijaspora treba da se orijentiše na ulaganja u preduzeća koja bi potom stvarala nova radna mjesta.
"Trebalo bi da imamo povećanje ulaganja naših sunarodnika u preduzeća, u otvaranje novih radnih mjesta, da rade poslovanje koji se praktično dešava. Još nemamo konkretnu ponudu, a Zakon o strateškim ulaganjima koji je istekao 2020. godine uopšte nije razmatran prošle godine. I tako nemamo Zakon o strateškim ulaganjima i da imamo povećanje investicija, a ne povećanje doznaka. Porast doznaka utiče i na veliki egzodus kao rezultat nezadovoljstva i nemogućnosti građana da prežive", rekao je on.
Predsjednik odbora PKK kaže da je preko 70 odsto radno sposobnih građana na Kosovu nezaposleno.
"Imamo izuzetno visoku nezaposlenost, preko 70 odsto radno sposobnih građana je nezaposleno. Stoga, moramo da vodimo računa da imamo rast zaposlenosti i blagostanja, a to se dešava samo kada imamo ekonomski rast, kada preduzeća dobro posluju, kada imamo ponudu i kada investitori mogu biti prisutniji na Kosovu kao što su u drugim zemljama region", rekao je Krasniqi.
On je dodao da je Kosovo prošle godine zabilježilo porast izvoza, ali je podsetio da i dalje ostaje daleko od zemalja regiona, uzimajući za primjer Sjevernu Makedoniju.
"Posljednjih godina smo povećali izvoz, iako je to veoma mali trend u odnosu na mogućnosti i veliki uvoz, ali i u poređenju sa zemljama u regionu, kao što je Sjeverna Makedonija, do 6 milijardi (eura) izvoza. Dok je naš izvoz deset godina bio do 400 miliona, a sada imamo povećanje na 500-600 miliona eura, što je dobro povećanje, ali je i dalje veoma daleko od regiona i veoma daleko od naših mogućnosti koje imamo", rekao je on.
Krasniqi je pozvao Vladu Kosova da se fokusira na stvaranje ekonomskih zona, promjenu administrativnih uputstava, Zakona o rudnicima i posebnu ponudu za stvaranje strateških proizvoda u poljoprivredi.
"Promjenom administrativnih uputstava, Zakona o rudnicima, Zakona o radu i Zakona o unutrašnjoj trgovini, biće mnogo više prostora, kako za naše preduzeća, tako i za građane da imaju više radnih mjesta i za dolazak investitora. Potrebna je veća koordinacija sa Ministarstvom obrazovanja, koja je bila veoma pasivna. Nažalost, posao koji je urađen je mnogo manji od mogućnosti koje imamo za privredni rast", rekao je on.
Krasniqi je zatražio od premijera, ministara i Skupštine Kosova da budu mnogo aktivniji u koordinaciji politika zajedno sa poslovnom zajednicom tokom sljedeće godine.
Izvor: Kosovo Online/Kosova press
