30 miliona eura za lijekove

I pored toga što je na Kosovu zabilježen prvi slučaj omikron soja korona virusa direktor Univerzitetske kliničke bolnice Kosova Valbon Krasniqi vjeruje da će tokom 2022. godine borba sa pandemijom biti lakša, prenosi Kosova press. Krasniqi je najavio da je ove godine neće biti nestašice lijekova jer je izdvojeno 30 miliona eura u tu svrhu.

"Vjerujem da će svijet i Kosovo imati lakšu godinu u pogledu pandemije, uzimam u obzir mnoge faktore, prije svega znanje koje imamo o virusu, vakcinaciju i sprovođenje mjera", izjavio je Krasniqi.

Kada je u pitanju nestašica lijekova kaže da su, tokom 2021. uspjeli da pacijentima obezbjede većinu lijekova sa liste. Ipak, do povremenih nestašica je dolazilo, kako navodi, zbog poremećaja na tržištu izazvanih pandemijom korona virusa.

"Većina lijekova je dostupna skoro cijele godine, naravno da ima povremenih nestašica nekih lijekova, ali oni koji su najneophodniji i najbitniji za pacijente su bili dostupni tokom cijele godine. Znate da je tokom godine bilo nestašica insulina i fraksiparina. To je svakako posljedica poremećaja koji su nastali usled pandemije“, naglasio je on.

Stabilnost u snabdjevanju lijekovima sa esencijalne liste Krasniqi obećava tokom 2022. godine jer je Vlada izdvojila 30 miliona eura. On ističe da je budžet  predviđen za ovu godinu značajno veći.

"I za 2022. godinu je predviđen veći budžet nego prethodne godine, a ono što je za nas dobrodošlo je činjenica da je u esencijalnoj listi lijekova planirano oko 30 miliona eura, što je znatno više nego prethodnih godina. Međutim, i pored ovog povećanja, potrebe zdravstvenih ustanova su mnogo veće i očekujemo da će u slučaju potrebe i hitnih zahtjeva ovaj budžet biti povećan tokom naredne godine“, rekao je Krasniqi.

Pacijenti na Kosovu se i dalje suočavaju sa dugim čekanjem na operacije u mnogim klinikama.

Krasniqi kaže da su najduže liste čekanja u vaskularnim i ortopedskim klinikama, iako su, prema njegovim riječima, u mnogim klinikama uspeli da stabilizuju stanje i čekanja su minimalna.

Na duge liste čekanja utiču mali kapaciteti operacionih sala i loše snabdjevanje potrošnim materijalom.

"U nekim službama zatekli liste čekanja od 2017. godine i naravno da je pandemija ovo pogoršala. Klinika za vaskularnu hirurgiju radi pojačanim intenzitetom, takođe u Jedinici invazivne kardiohirurgije na koronarografiji takođe radi pojačanim intenzitetom od smanjenja oboljelih od kovida, dok u Klinici za ortopediju ulažemo u izgradnju aneksa. Klinike da povećamo broj prostorija i takođe smo u funkcionisanju kičmene jedinice na Ortopediji“, izjavio je Krasniqi.

Nabrajajući neke od projekata koje su uspjeli da realizuju, Krasniqi navodi da projekat za vantelesnu oplodnju nije završen zbog nedostatka novca.

Najavio da su prošle godine izabrani su direktori mnogih klinika, koje su godinama rukovodili vršioci dužnosti. Krasniqi je rekao da tokom ove godine namerava da imenuje direktore regionalnih bolnica i načelnike odjeljenja koji su i dalje vršioci dužnosti.

Izvor: Kosovo Online/Kosovapress