Tokom prošle godine na Kosovu su održana dva izborna procesa, a njihova organizacija koštala je državni budžet oko 13 miliona eura. Parlamentarni izbori održani 14. februara koštali su 4,7 miliona eura, dok su lokalni izbori održani 17. oktobra koštali 8,1 milion eura.
I nakon završetka ovih izbornih procesa javila se potreba za izbornom reformom. To zahtijeva Centralna izborna komisija (CIK), ali promatrači izbornog procesa kažu da nedostaje političke volje da takva reforma postane stvarnost.
Glasnogovornik Centralne izborne komisije Valmir Elezi kazao je kako su tokom protekle godine bili predani organiziranju dva izborna procesa za koje se navodi da je CIK uspio ispuniti svoje ustavne i zakonske obveze za organizaciju ovih izbora.
“CIK je uspela ispuniti svoje ustavne i zakonske obveze za organizaciju ovih izbora, uprkos činjenici da smo jedna od rijetkih institucija koja ima tako težak teret za organizaciju izbornih procesa u roku od godinu dana. […] Centralna izborna komisija priprema detaljan izvještaj o utrošku sredstava za organizaciju lokalnih izbora. Planiranje budžeta za organizaciju ovih izbora iznosio je 8,1 miliona eura, ali su rashodi obično ispod ovog plana, ali moramo pričekati ovaj konačan izvještaj o rashodima. U međuvremenu, od oko 5,6 miliona eura planiranih za organizaciju prijevremenih izbora za Skupštinu Kosova, koji su održani 14. februara 2021. godine, potrošeno je oko 4,7 miliona eura. Obično su troškovi lokalnih izbora veći od troškova parlamentarnih, a jedan od glavnih razloga je to što je za lokalne izbore predviđeno održavanje drugog kruga izbora za gradonačelnike", rekao je Elezi.
Netačnosti u popisu birača, porodično glasanje, potpomognuto glasanje i nevažeći glasački listići neki su od problema koje su identificirale organizacije koje su pratile ove izborne procese.
Rješenje ovih problema, prema njima, je finalizacija izborne reforme. Završetak izborne reforme traži i samo Centralna izborna komisija, gdje glasnogovornik ove institucije Valmir Elezi kaže da su spremni dati svoj doprinos da se ova reforma dovrši.
“Centralna izborna komisija je više puta isticalo da Skupština Kosova mora završiti proces izborne reforme. Očito je da je CIK spreman dati svoj stručni doprinos ovoj izbornoj reformi po svim pitanjima s kojima se susreo tokom organiziranja velikog broja izbornih procesa tokom decenija", rekao je Elezi.
Izborna reforma, prema riječima Artona Demhasaja iz organizacije Çohu, trebala bi uključivati reviziju Zakona o opštim izborima, Zakona o lokalnim izborima i Zakona o financiranju političkih stranaka.
„Treba regulirati pitanje glasanja iz dijaspore, vidjeli smo da postoje pretjerane procedure glasanja od strane dijaspore i te procedure treba pojednostaviti i dati mogućnost, pogotovo kada govorimo o opštim izborima, dijaspori da glasa, čak u konzulatima ili preko ambasada. […] Kad govorimo o finansiranju političkih stranaka, mislim da i tu treba jasno razjasniti kako se političke stranke mogu finansirati, a istovremeno treba imati više prostora za transparentnost, odnosno obvezati političke stranke da objavljuju svoje financijske izvještaje, najmanje dva puta godišnje. Također, kada imamo predizbornu kampanju, neposredno ili tokom predizborne kampanje, političke stranke objavljuju svoje izvještaje o tome gdje se finansiraju i kako troše novac koji dobiju. To su neki od glavnih problema vezanih uz izborni proces i istovremeno s financiranjem političkih stranaka, za koje mislim da bi se izborna reforma trebala riješiti što je prije moguće", rekao je Demhasaj.
U međuvremenu, Eugen Cakolli iz Demokratskog instituta Kosova rekao je da bi izborna reforma bila dovršena prije 10 godina da je postojala politička volja.
Cakolli je kazao kako je, budući da su dva izborna procesa završena, pravi trenutak da se krene u reformski proces, a unutar njega, kako kaže, kao opciju treba gledati na podjelu na izborne zone.
“Da je bilo političke volje, izborna reforma bi bila završena prije 10 godina kada je taj proces pokrenut. Smatram da uprkos činjenici da možda i nema političke volje, nužnost rješavanja ovog problema zapravo bi trebala biti glavni element koji će gurati političke stranke, a ne čekati međunarodne zahtjeve za tako nešto. […] S obzirom na stav političkih stranaka, posebno vladajuće, da je potrebno mijenjati određene elemente izbornog sistema, smatram da to treba poslužiti kao temelj za potpuno otvaranje paketa koji se bave izbornim pitanjima kako bi se unapredio izborni proces", rekao je.
Na Kosovu su tokom 2019. održani izvanredni parlamentarni izbori, čija je organizacija državni budžet koštala oko 5,4 miliona eura. U međuvremenu, parlamentarni izbori 2017. koštali su 4 miliona eura, koliko i parlamentarni izbori 2014. godine.
Organizacija lokalnih izbora 2017. koštala je državni budžet oko 7 miliona eura, 2013. koštala je više od 5 miliona eura, a lokalnih izbora 2009. više od 6 miliona eura.
Glasnogovornik Centralne izborne komisije Valmir Elezi kazao je kako su tokom protekle godine bili predani organiziranju dva izborna procesa za koje se navodi da je CIK uspio ispuniti svoje ustavne i zakonske obveze za organizaciju ovih izbora.
“CIK je uspela ispuniti svoje ustavne i zakonske obveze za organizaciju ovih izbora, uprkos činjenici da smo jedna od rijetkih institucija koja ima tako težak teret za organizaciju izbornih procesa u roku od godinu dana. […] Centralna izborna komisija priprema detaljan izvještaj o utrošku sredstava za organizaciju lokalnih izbora. Planiranje budžeta za organizaciju ovih izbora iznosio je 8,1 miliona eura, ali su rashodi obično ispod ovog plana, ali moramo pričekati ovaj konačan izvještaj o rashodima. U međuvremenu, od oko 5,6 miliona eura planiranih za organizaciju prijevremenih izbora za Skupštinu Kosova, koji su održani 14. februara 2021. godine, potrošeno je oko 4,7 miliona eura. Obično su troškovi lokalnih izbora veći od troškova parlamentarnih, a jedan od glavnih razloga je to što je za lokalne izbore predviđeno održavanje drugog kruga izbora za gradonačelnike", rekao je Elezi.
Netačnosti u popisu birača, porodično glasanje, potpomognuto glasanje i nevažeći glasački listići neki su od problema koje su identificirale organizacije koje su pratile ove izborne procese.
Rješenje ovih problema, prema njima, je finalizacija izborne reforme. Završetak izborne reforme traži i samo Centralna izborna komisija, gdje glasnogovornik ove institucije Valmir Elezi kaže da su spremni dati svoj doprinos da se ova reforma dovrši.
“Centralna izborna komisija je više puta isticalo da Skupština Kosova mora završiti proces izborne reforme. Očito je da je CIK spreman dati svoj stručni doprinos ovoj izbornoj reformi po svim pitanjima s kojima se susreo tokom organiziranja velikog broja izbornih procesa tokom decenija", rekao je Elezi.
Izborna reforma, prema riječima Artona Demhasaja iz organizacije Çohu, trebala bi uključivati reviziju Zakona o opštim izborima, Zakona o lokalnim izborima i Zakona o financiranju političkih stranaka.
„Treba regulirati pitanje glasanja iz dijaspore, vidjeli smo da postoje pretjerane procedure glasanja od strane dijaspore i te procedure treba pojednostaviti i dati mogućnost, pogotovo kada govorimo o opštim izborima, dijaspori da glasa, čak u konzulatima ili preko ambasada. […] Kad govorimo o finansiranju političkih stranaka, mislim da i tu treba jasno razjasniti kako se političke stranke mogu finansirati, a istovremeno treba imati više prostora za transparentnost, odnosno obvezati političke stranke da objavljuju svoje financijske izvještaje, najmanje dva puta godišnje. Također, kada imamo predizbornu kampanju, neposredno ili tokom predizborne kampanje, političke stranke objavljuju svoje izvještaje o tome gdje se finansiraju i kako troše novac koji dobiju. To su neki od glavnih problema vezanih uz izborni proces i istovremeno s financiranjem političkih stranaka, za koje mislim da bi se izborna reforma trebala riješiti što je prije moguće", rekao je Demhasaj.
U međuvremenu, Eugen Cakolli iz Demokratskog instituta Kosova rekao je da bi izborna reforma bila dovršena prije 10 godina da je postojala politička volja.
Cakolli je kazao kako je, budući da su dva izborna procesa završena, pravi trenutak da se krene u reformski proces, a unutar njega, kako kaže, kao opciju treba gledati na podjelu na izborne zone.
“Da je bilo političke volje, izborna reforma bi bila završena prije 10 godina kada je taj proces pokrenut. Smatram da uprkos činjenici da možda i nema političke volje, nužnost rješavanja ovog problema zapravo bi trebala biti glavni element koji će gurati političke stranke, a ne čekati međunarodne zahtjeve za tako nešto. […] S obzirom na stav političkih stranaka, posebno vladajuće, da je potrebno mijenjati određene elemente izbornog sistema, smatram da to treba poslužiti kao temelj za potpuno otvaranje paketa koji se bave izbornim pitanjima kako bi se unapredio izborni proces", rekao je.
Na Kosovu su tokom 2019. održani izvanredni parlamentarni izbori, čija je organizacija državni budžet koštala oko 5,4 miliona eura. U međuvremenu, parlamentarni izbori 2017. koštali su 4 miliona eura, koliko i parlamentarni izbori 2014. godine.
Organizacija lokalnih izbora 2017. koštala je državni budžet oko 7 miliona eura, 2013. koštala je više od 5 miliona eura, a lokalnih izbora 2009. više od 6 miliona eura.
