Bježeći iz Sirije, Afganistana, Iraka, Maroka, Alžira i Libije, na Kosovu je ove godine azil tražilo 536 osoba.
„Izbjeglički status je dobilo 16 lica, odbijeno je 10 zahtjeva za azil, koji po zakonu ne ispunjavaju kriterijume”, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova. U ovom resoru Vlade potvrđeno je da je 2020. godine bilo mnogo manje tražilaca azila, nego što je to bilo prethodne godine.
"U periodu 01.01.2020-30.11.2020, 1.314 lica je zatražilo azil na Kosovu, dok je u periodu 1.1.2021-30.11.2021. na Kosovo azil zatražilo 536 lica. Što je za 59% manje u 2021."
Iz MUP-a navode da trenutno međunarodnu zaštitu u Centru za azil traže 53 osobe.
Fitim Zariqi iz Centra za azil u Maguri kod Lipljana, kaže da imaju dovoljno kapaciteta za smještaj emigranta. Od novembra na raspolaganju je i nekadašnja vojna zgrada u Vranidolu, koja će služiti kao prihvatno-registracioni centar za imigrante.
Pitanje migracija se smatra dobrom šansom za razmjenu, cirkulaciju, razvoj, zapošljavanje i kulturnu i civilizacijsku emancipaciju u vremenima procesa globalizacije. Sociolog Fadil Maloku kaže da Kosovo i uopšte ceo zapadni Balkan nisu destinacija za emigrante sa istoka.
„Balkan nije posljednja destinacija. Razlozi su mnogobrojni. Ovo nije stvar (nespremnosti) Kosova ili drugih zemalja da dočekaju i razumeju ove emigranata. Jer, i građani Kosova napuštaju domovinu. Nada u bolji život i evidentno blagostanje su takođe dominantni društveni agensi koji teraju lokalne građane da bježe sa Kosova“, rekao je Maloku za Klankosova.tv.
Prema Zakonu o azilu, svako lice koje podnese zahtjev za azil ima pravo da ostane na teritoriji Kosova do okončanja postupka za azil. Tokom šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva za azil, tražilac azila nema pravo da obavlja unosnu delatnost. Procedure traju šest do devet mjeseci. Imigranti, nakon dobijanja lične karte, imaju pravo da ostanu na Kosovu.
Međutim, dok na Kosovu opada broj tražilaca azila, raste broj građana Kosva koji odlaze u inostranstvo. Samo u 2021. oko 4.600 osoba se odreklo državljanstva Kosova.
"U periodu 01.01.2020-30.11.2020, 1.314 lica je zatražilo azil na Kosovu, dok je u periodu 1.1.2021-30.11.2021. na Kosovo azil zatražilo 536 lica. Što je za 59% manje u 2021."
Iz MUP-a navode da trenutno međunarodnu zaštitu u Centru za azil traže 53 osobe.
Fitim Zariqi iz Centra za azil u Maguri kod Lipljana, kaže da imaju dovoljno kapaciteta za smještaj emigranta. Od novembra na raspolaganju je i nekadašnja vojna zgrada u Vranidolu, koja će služiti kao prihvatno-registracioni centar za imigrante.
Pitanje migracija se smatra dobrom šansom za razmjenu, cirkulaciju, razvoj, zapošljavanje i kulturnu i civilizacijsku emancipaciju u vremenima procesa globalizacije. Sociolog Fadil Maloku kaže da Kosovo i uopšte ceo zapadni Balkan nisu destinacija za emigrante sa istoka.
„Balkan nije posljednja destinacija. Razlozi su mnogobrojni. Ovo nije stvar (nespremnosti) Kosova ili drugih zemalja da dočekaju i razumeju ove emigranata. Jer, i građani Kosova napuštaju domovinu. Nada u bolji život i evidentno blagostanje su takođe dominantni društveni agensi koji teraju lokalne građane da bježe sa Kosova“, rekao je Maloku za Klankosova.tv.
Prema Zakonu o azilu, svako lice koje podnese zahtjev za azil ima pravo da ostane na teritoriji Kosova do okončanja postupka za azil. Tokom šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva za azil, tražilac azila nema pravo da obavlja unosnu delatnost. Procedure traju šest do devet mjeseci. Imigranti, nakon dobijanja lične karte, imaju pravo da ostanu na Kosovu.
Međutim, dok na Kosovu opada broj tražilaca azila, raste broj građana Kosva koji odlaze u inostranstvo. Samo u 2021. oko 4.600 osoba se odreklo državljanstva Kosova.
