U najboljim slučajevima, kada se zlostavljači žena suoče s pravdom, izriču im se minimalne kazne, što se smatra skandaloznim. Žrtve dobivaju pravdu koju traže tek kada njihovi slučajevi imaju 'sreću' da budu objavljeni u javnost.
U nenaseljenoj kući u Đakovici 2012. godine silovana je 15-godišnja djevojka. Sud u Peći je u junu ove godine odlučio iskoristiti olakšavajuće okolnosti kako bi maloljetnog prijestupnika osudio na 8 godina i 8 mjeseci zatvora.
Silovatelj P. L. imao 21 godinu kada su on i dvojica njegovih maloljetnih prijatelja silovali 15-godišnjakinju.
U izricanju kazne počinitelju, sada starom 31 godinu, Osnovni sud u Peći je uzeo olakšavajuće okolnosti kao što su priznanje krivnje, žaljenje i činjenica da je od počinjenja zločina prošlo gotovo 10 godina.
Pritisak javnosti i izvještavanje o ovom slučaju u medijima, natjerali su pravosudne institucije da poduzmu mjere u vezi sa izrečenom kaznom Suda u Peći, koja je ocijenjena skandaloznom.
Ovo je jedina osuđujuća presuda koja je ove godine izrečena u Osnovnom sudu u Peći, za krivično djelo "Silovanje", gdje je žrtva seksualnog nasilja bila maloljetna.
Na temelju odgovora osnovnih sudova u zemlji za list GazetaExpress, tokom ove godine okončano je još 13 predmeta za krivično djelo "Silovanje" gdje su žrtve seksualnog nasilja bile maloljetne osobe.
Mirlinda Gashi iz Osnovnog suda u Prištini rekla je da su ove godine završili dva predmeta za ovo krivično djelo.
U jednom slučaju optuženi je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine, dok je u drugom slučaju optužen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina i šest mjeseci.
Ovakve presude izrečene su ove godine u Osnovnom sudu u Đakovici.
Glasnogovornik ovog suda Lekë Muqaj izjavio je za Express da je za deset mjeseci okončano šest predmeta za krivično djelo "Silovanje", gdje su žrtve seksualnog nasilja bile maloljetne osobe.
Od ovih šest okončanih predmeta, u jednom predmetu optužnica je odbačena nakon što je tužitelj odustao od krivičnog progona, au drugom je postupak obustavljen nakon smrti okrivljenika.
U ostala četiri slučaja optuženici su osuđeni na zatvorske kazne.
Za ovo djelo jedan optuženi je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest godina. U drugom slučaju optuženi je za ovo djelo osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina.
U druga dva slučaja, u jednom je optuženi osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine, a u drugom na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine i 6 mjeseci, optuženi je postigao sporazum s tužiteljem o priznanju krivice.
Osuđujuće presude za slučajeve silovanja, gdje su žrtve bile maloljetne, objavljene su ove godine u Osnovnom sudu u Gnjilanu.
Sabit Shkodra iz ovog suda naveo je da je od ovih predmeta najniža kazna bila 1 godina i 6 mjeseci zatvora, a najviša kazna 4 godine zatvora.
U Osnovnom sudu u Prizrenu za deset mjeseci 2021. godine nije izrečena osuđujuća presuda za krivično djelo "Silovanje", gdje su žrtve seksualnog nasilja bile maloljetne osobe.
Isto se dogodilo i u Osnovnom sudu u Uroševcu.
Express je poslao pitanja i Osnovnom sudu u Mitrovici, ali do objave teksta nije dobio odgovore.
Direktor Centra za socijalni rad u Prištini Vebi Mujku rekao je za Express da su tokom ove godine u glavnom gradu prijavljena dva slučaja silovanja maloljetnica.
Naznačio je da je centar koji vodi intervenirao u drugim slučajevima koji su bili u drugim opštinama u zemlji.
“Tokom 2021. godine, izvještajno razdoblje januar-novembar dva su slučaja žrtava seksualnog nasilja nad maloljetnicima koje je prijavila Opština Priština. Mi smo kao Centar za socijalni rad intervenirali u nekim drugim slučajevima koji su bili iz drugih opština, ali su onda ti predmeti delegirani na dotične opštine prema mjesnoj nadležnosti koja im pripada”, naveo je Mujku.
Mujku je rekao da Centar za socijalni rad intervenira u svakom slučaju maloljetnih žrtava seksualnog nasilja.
“U početku imenujemo menadžera slučaja iz Centra za socijalni rad koji se bavi vođenjem predmeta. Upravljanje slučajem uključuje razgovore, obranu, zastupanje, smještaj i reintegraciju. Menadžer predmeta također sudjeluje u postupku pravnog ispitivanja, prati žrtvu na svakom koraku, vodeći računa o očuvanju privatnosti žrtve”, naveo je Mujku.
Pokazao je kakve su procedure kada se žrtva seksualnog nasilja prijavi Centru za socijalni rad.
"Centar za socijalni rad brine o osiguranju nastavka školovanja, stanovanja, te potrebne socijalne, psihološke i zdravstvene zaštite. Zatim dio posla je rad s porodicom i okolinom, uključivanje svake žrtve u društvo i obitelj. Nakon zatvaranja slučaja, menadžer slučaja vodi računa o održavanju kontakata i posjeta kući kako bi pratio slučaj i osigurao da je dijete rehabilitirano i na zaštiti", rekao je Mujku.
Aktivistica civilnog društva Zana Avdiu kaže da država mora stvoriti sigurnost kako maloljetnici ne bi bili suočeni sa seksualnim nasiljem.
„Nasilje nad djecom, posebno seksualno nasilje, jedan je od najtežih oblika zlostavljanja djece. Maloljetne djevojke nisu te koje trebaju podizati svijest kako bi prijavile seksualno nasilje nad njima, ali odrasli i država moraju osigurati da te maloljetne djevojke ne budu suočene sa seksualnim nasiljem. Ako država ozbiljno shvati sigurnost maloljetnih djevojčica i djece, prijavljivanje nasilja nad njima bit će nešto zagarantovano", rekla je Avdiu za Express.
Avdiu kaže da bi sprječavanje seksualnog nasilja nad maloljetnicima bilo lakše ako državne institucije ozbiljno shvate sigurnost djece.
“Ako državne institucije ozbiljno shvate osiguranje djece, djevojčica, tada će prevencija biti puno lakša i imat ćemo daleko manje žrtava. Učinkovita prevencija ovisi o dubinskoj analizi odakle potiču uzroci ovog problema. Zato kažem da je glavna energija koju trebamo donijeti kako osvijestiti odrasle o važnosti života i integriteta djece, u ovom slučaju maloljetnih djevojčica. To je ono što sprječava seksualno nasilje nad njima. Ono na čemu trebamo poraditi je da odrasli shvate da se integritet djece ne smije narušiti, te da su njihovi postupci zločinački i nemoralni, a onda će ostalo, opet kažem, biti zagarantovano”, izjavila je Avdiu.
Ona kaže da su kosovske institucije sastavljene od ljudi koji misle i vjeruju da je nasilje nad maloljetnim djevojkama i ženama normalno.
“Kosovske institucije nisu nešto apstraktno, one se sastoje od ljudi ovog društva. Dakle, od ljudi koji vjeruju i misle da je nasilje uopšteno, ali u ovom slučaju seksualno nasilje nad maloljetnim djevojkama i ženama nešto normalno, i koje se hrani kulturnim normama i pravilima koja imamo”, rekla je Avdiu.
Ona kaže da silovanje maloljetnih djevojčica ima veze i sa stepenom svijesti i obrazovanja društva.
"Kada se muškarci i žene formiraju kao ličnosti prema tradiciji koja muškarcima priznaje pravo da imaju kontrolu nad tijelima žena i djevojaka, onda čak i kada je u uniformi (obavlja službenu dužnost) on ili ona neće misliti drugačije, i ne postoji način da se prevencija seksualnog nasilja nad maloljetnim djevojkama ili ženama shvati ozbiljno. Ne samo u sigurnosnim ili pravosudnim institucijama, već i u obrazovnim ustanovama susrećemo se s takvim nasiljem. Dakle, ovo ima veze sa nivoom svijesti i obrazovanja društva“, dodala je Avdiu.
Avdiu kaže da bi dužnosnici koji su donosili odluke na štetu žrtava trebali biti kažnjeni, jer su tim odlukama stali na stranu počinitelja ovih djela.
„Stoga moramo prije svega raditi s društvom u cjelini, posebno s onima koji obnašaju te funkcije, na podizanju svijesti i educiranju svih o važnosti tuđeg života, sloboda i ljudskih prava, a posebno djece. U slučajevima kada su do sada donesene odluke na štetu žrtava, treba kazniti one dužnosnike koji su stali na stranu počinitelja ovih djela", rekla je Avdiu.
Adelina Berisha iz Mreže kosovskih žena navodi da bi institucije trebale obratiti posebnu pažnju na slučajeve u kojima su žrtve seksualnog nasilja maloljetne.
No, kaže da na temelju odluka koje se donose protiv počinitelja, to implicira da institucije nemaju odgovarajuću pažnju za te slučajeve.
„U slučajevima kada su žrtve seksualnog nasilja maloljetne, institucije bi na to trebale obratiti posebnu pažnju, jer maloljetnička dob zahtijeva da se slučaj tretira s povećanom osjetljivošću. Međutim, odlukama koje se donose za počinitelje seksualnog nasilja nad maloljetnicima, razumijemo da za ove slučajeve nema odgovarajuće pažnje predstavnika institucija, posebno tužilaštva i pravosuđa. Niske kazne za počinitelje nasilja su retraumatizacija za ove žrtve", rekla je Berisha.
Berisha kaže da na Kosovu postoji tendencija da se okrive žrtve seksualnog nasilja.
„Osim toga, naša zemlja ima vrlo malo inicijativa da se tim djevojkama pomogne da dobiju adekvatnu podršku koja bi im omogućila dostojanstvenu rehabilitaciju nakon proživljenog traumatičnog događaja. Također postoji tendencija okrivljavanja žrtve i korištenja seksističkog jezika od strane službenika svih institucija, što dodatno otežava pristup pravdi maloljetnicima", rekla je Berisha za Express.
U statistici koju je osigulao Express iz Policije Kosova, poznato je da je za deset mjeseci prijavljeno 85 slučajeva silovanja.
Policija Kosova nema tačnu statistiku o tome koliko je od ovih 85 slučajeva silovanja maloljetno. Međutim, prema dnevnim izvještajima policije, velika većina tih slučajeva silovanja bila je maloljetna.
Broj silovanja tokom 2021. povećan je u odnosu na prethodne dvije godine. U 2020. godini policiji je prijavljeno 60 silovanja, dok je u 2019. godini prijavljeno 47 slučajeva silovanja.
Dok su pokušaji silovanja tokom 2021. prijavljena tri slučaja, 2020. prijavljena su četiri slučaja, dok je 2019. prijavljeno šest slučajeva.
Prema stavu 1 član 227 KZRK, ko prisili drugu osobu na spolni odnos bez pristanka te osobe, kaznit će se kaznom zatvora od dvije do deset godina.
U stavu 2 ovog člana stoji da će se kaznom zatvora kazniti ko prisili drugu osobu na seksualni čin prijetnjom otkrivanjem činjenice koja bi ozbiljno narušila čast ili ugled te osobe ili osobe koja je s njom blisko povezana, od tri do deset godina.
A kada je djelo iz stava 1 ili 2 ovog člana počinjeno protiv osobe mlađe od 16 godina, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od pet do dvadeset godina.
Dok je djelo iz stava 1 ili 2 ovog člana počinjeno protiv osobe mlađe od četrnaest godina, počinitelj se izriče kaznom zatvora od najmanje deset godina.
/GazetaExpress/
Silovatelj P. L. imao 21 godinu kada su on i dvojica njegovih maloljetnih prijatelja silovali 15-godišnjakinju.
U izricanju kazne počinitelju, sada starom 31 godinu, Osnovni sud u Peći je uzeo olakšavajuće okolnosti kao što su priznanje krivnje, žaljenje i činjenica da je od počinjenja zločina prošlo gotovo 10 godina.
Pritisak javnosti i izvještavanje o ovom slučaju u medijima, natjerali su pravosudne institucije da poduzmu mjere u vezi sa izrečenom kaznom Suda u Peći, koja je ocijenjena skandaloznom.
Ovo je jedina osuđujuća presuda koja je ove godine izrečena u Osnovnom sudu u Peći, za krivično djelo "Silovanje", gdje je žrtva seksualnog nasilja bila maloljetna.
Na temelju odgovora osnovnih sudova u zemlji za list GazetaExpress, tokom ove godine okončano je još 13 predmeta za krivično djelo "Silovanje" gdje su žrtve seksualnog nasilja bile maloljetne osobe.
Mirlinda Gashi iz Osnovnog suda u Prištini rekla je da su ove godine završili dva predmeta za ovo krivično djelo.
U jednom slučaju optuženi je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine, dok je u drugom slučaju optužen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina i šest mjeseci.
Ovakve presude izrečene su ove godine u Osnovnom sudu u Đakovici.
Glasnogovornik ovog suda Lekë Muqaj izjavio je za Express da je za deset mjeseci okončano šest predmeta za krivično djelo "Silovanje", gdje su žrtve seksualnog nasilja bile maloljetne osobe.
Od ovih šest okončanih predmeta, u jednom predmetu optužnica je odbačena nakon što je tužitelj odustao od krivičnog progona, au drugom je postupak obustavljen nakon smrti okrivljenika.
U ostala četiri slučaja optuženici su osuđeni na zatvorske kazne.
Za ovo djelo jedan optuženi je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest godina. U drugom slučaju optuženi je za ovo djelo osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina.
U druga dva slučaja, u jednom je optuženi osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine, a u drugom na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine i 6 mjeseci, optuženi je postigao sporazum s tužiteljem o priznanju krivice.
Osuđujuće presude za slučajeve silovanja, gdje su žrtve bile maloljetne, objavljene su ove godine u Osnovnom sudu u Gnjilanu.
Sabit Shkodra iz ovog suda naveo je da je od ovih predmeta najniža kazna bila 1 godina i 6 mjeseci zatvora, a najviša kazna 4 godine zatvora.
U Osnovnom sudu u Prizrenu za deset mjeseci 2021. godine nije izrečena osuđujuća presuda za krivično djelo "Silovanje", gdje su žrtve seksualnog nasilja bile maloljetne osobe.
Isto se dogodilo i u Osnovnom sudu u Uroševcu.
Express je poslao pitanja i Osnovnom sudu u Mitrovici, ali do objave teksta nije dobio odgovore.
Koja je uloga Centra za socijalni rad u zaštiti žrtava seksualnog nasilja
Direktor Centra za socijalni rad u Prištini Vebi Mujku rekao je za Express da su tokom ove godine u glavnom gradu prijavljena dva slučaja silovanja maloljetnica.
Naznačio je da je centar koji vodi intervenirao u drugim slučajevima koji su bili u drugim opštinama u zemlji.
“Tokom 2021. godine, izvještajno razdoblje januar-novembar dva su slučaja žrtava seksualnog nasilja nad maloljetnicima koje je prijavila Opština Priština. Mi smo kao Centar za socijalni rad intervenirali u nekim drugim slučajevima koji su bili iz drugih opština, ali su onda ti predmeti delegirani na dotične opštine prema mjesnoj nadležnosti koja im pripada”, naveo je Mujku.
Mujku je rekao da Centar za socijalni rad intervenira u svakom slučaju maloljetnih žrtava seksualnog nasilja.
“U početku imenujemo menadžera slučaja iz Centra za socijalni rad koji se bavi vođenjem predmeta. Upravljanje slučajem uključuje razgovore, obranu, zastupanje, smještaj i reintegraciju. Menadžer predmeta također sudjeluje u postupku pravnog ispitivanja, prati žrtvu na svakom koraku, vodeći računa o očuvanju privatnosti žrtve”, naveo je Mujku.
Pokazao je kakve su procedure kada se žrtva seksualnog nasilja prijavi Centru za socijalni rad.
"Centar za socijalni rad brine o osiguranju nastavka školovanja, stanovanja, te potrebne socijalne, psihološke i zdravstvene zaštite. Zatim dio posla je rad s porodicom i okolinom, uključivanje svake žrtve u društvo i obitelj. Nakon zatvaranja slučaja, menadžer slučaja vodi računa o održavanju kontakata i posjeta kući kako bi pratio slučaj i osigurao da je dijete rehabilitirano i na zaštiti", rekao je Mujku.
Civilno društvo kritikuje institucije
Aktivistica civilnog društva Zana Avdiu kaže da država mora stvoriti sigurnost kako maloljetnici ne bi bili suočeni sa seksualnim nasiljem.
„Nasilje nad djecom, posebno seksualno nasilje, jedan je od najtežih oblika zlostavljanja djece. Maloljetne djevojke nisu te koje trebaju podizati svijest kako bi prijavile seksualno nasilje nad njima, ali odrasli i država moraju osigurati da te maloljetne djevojke ne budu suočene sa seksualnim nasiljem. Ako država ozbiljno shvati sigurnost maloljetnih djevojčica i djece, prijavljivanje nasilja nad njima bit će nešto zagarantovano", rekla je Avdiu za Express.
Avdiu kaže da bi sprječavanje seksualnog nasilja nad maloljetnicima bilo lakše ako državne institucije ozbiljno shvate sigurnost djece.
“Ako državne institucije ozbiljno shvate osiguranje djece, djevojčica, tada će prevencija biti puno lakša i imat ćemo daleko manje žrtava. Učinkovita prevencija ovisi o dubinskoj analizi odakle potiču uzroci ovog problema. Zato kažem da je glavna energija koju trebamo donijeti kako osvijestiti odrasle o važnosti života i integriteta djece, u ovom slučaju maloljetnih djevojčica. To je ono što sprječava seksualno nasilje nad njima. Ono na čemu trebamo poraditi je da odrasli shvate da se integritet djece ne smije narušiti, te da su njihovi postupci zločinački i nemoralni, a onda će ostalo, opet kažem, biti zagarantovano”, izjavila je Avdiu.
Ona kaže da su kosovske institucije sastavljene od ljudi koji misle i vjeruju da je nasilje nad maloljetnim djevojkama i ženama normalno.
“Kosovske institucije nisu nešto apstraktno, one se sastoje od ljudi ovog društva. Dakle, od ljudi koji vjeruju i misle da je nasilje uopšteno, ali u ovom slučaju seksualno nasilje nad maloljetnim djevojkama i ženama nešto normalno, i koje se hrani kulturnim normama i pravilima koja imamo”, rekla je Avdiu.
Ona kaže da silovanje maloljetnih djevojčica ima veze i sa stepenom svijesti i obrazovanja društva.
"Kada se muškarci i žene formiraju kao ličnosti prema tradiciji koja muškarcima priznaje pravo da imaju kontrolu nad tijelima žena i djevojaka, onda čak i kada je u uniformi (obavlja službenu dužnost) on ili ona neće misliti drugačije, i ne postoji način da se prevencija seksualnog nasilja nad maloljetnim djevojkama ili ženama shvati ozbiljno. Ne samo u sigurnosnim ili pravosudnim institucijama, već i u obrazovnim ustanovama susrećemo se s takvim nasiljem. Dakle, ovo ima veze sa nivoom svijesti i obrazovanja društva“, dodala je Avdiu.
Avdiu kaže da bi dužnosnici koji su donosili odluke na štetu žrtava trebali biti kažnjeni, jer su tim odlukama stali na stranu počinitelja ovih djela.
„Stoga moramo prije svega raditi s društvom u cjelini, posebno s onima koji obnašaju te funkcije, na podizanju svijesti i educiranju svih o važnosti tuđeg života, sloboda i ljudskih prava, a posebno djece. U slučajevima kada su do sada donesene odluke na štetu žrtava, treba kazniti one dužnosnike koji su stali na stranu počinitelja ovih djela", rekla je Avdiu.
Adelina Berisha iz Mreže kosovskih žena navodi da bi institucije trebale obratiti posebnu pažnju na slučajeve u kojima su žrtve seksualnog nasilja maloljetne.
No, kaže da na temelju odluka koje se donose protiv počinitelja, to implicira da institucije nemaju odgovarajuću pažnju za te slučajeve.
„U slučajevima kada su žrtve seksualnog nasilja maloljetne, institucije bi na to trebale obratiti posebnu pažnju, jer maloljetnička dob zahtijeva da se slučaj tretira s povećanom osjetljivošću. Međutim, odlukama koje se donose za počinitelje seksualnog nasilja nad maloljetnicima, razumijemo da za ove slučajeve nema odgovarajuće pažnje predstavnika institucija, posebno tužilaštva i pravosuđa. Niske kazne za počinitelje nasilja su retraumatizacija za ove žrtve", rekla je Berisha.
Berisha kaže da na Kosovu postoji tendencija da se okrive žrtve seksualnog nasilja.
„Osim toga, naša zemlja ima vrlo malo inicijativa da se tim djevojkama pomogne da dobiju adekvatnu podršku koja bi im omogućila dostojanstvenu rehabilitaciju nakon proživljenog traumatičnog događaja. Također postoji tendencija okrivljavanja žrtve i korištenja seksističkog jezika od strane službenika svih institucija, što dodatno otežava pristup pravdi maloljetnicima", rekla je Berisha za Express.
Za deset mjeseci policiji je prijavljen veliki broj silovanja
U statistici koju je osigulao Express iz Policije Kosova, poznato je da je za deset mjeseci prijavljeno 85 slučajeva silovanja.
Policija Kosova nema tačnu statistiku o tome koliko je od ovih 85 slučajeva silovanja maloljetno. Međutim, prema dnevnim izvještajima policije, velika većina tih slučajeva silovanja bila je maloljetna.
Broj silovanja tokom 2021. povećan je u odnosu na prethodne dvije godine. U 2020. godini policiji je prijavljeno 60 silovanja, dok je u 2019. godini prijavljeno 47 slučajeva silovanja.
Dok su pokušaji silovanja tokom 2021. prijavljena tri slučaja, 2020. prijavljena su četiri slučaja, dok je 2019. prijavljeno šest slučajeva.
Kazna prema Krivičnom zakonu Republike Kosovo za krivično djelo "Silovanje"
Prema stavu 1 član 227 KZRK, ko prisili drugu osobu na spolni odnos bez pristanka te osobe, kaznit će se kaznom zatvora od dvije do deset godina.
U stavu 2 ovog člana stoji da će se kaznom zatvora kazniti ko prisili drugu osobu na seksualni čin prijetnjom otkrivanjem činjenice koja bi ozbiljno narušila čast ili ugled te osobe ili osobe koja je s njom blisko povezana, od tri do deset godina.
A kada je djelo iz stava 1 ili 2 ovog člana počinjeno protiv osobe mlađe od 16 godina, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od pet do dvadeset godina.
Dok je djelo iz stava 1 ili 2 ovog člana počinjeno protiv osobe mlađe od četrnaest godina, počinitelj se izriče kaznom zatvora od najmanje deset godina.
/GazetaExpress/
